João 5
MXV vs NTLH
1 Ra te ndiꞌi kuu ña yoꞌo, ra saa ndakiꞌin Jesús kuaꞌan ra chi ñuu Jerusalén, saa chi xa ndinumi tu ndatava na judío va iin viko.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Ra ñuu Jerusalén kan iyoo iin nuu nani yeꞌe ndikachi, ra ikan ndikaa iin pila nuu ñuꞌu tiakuii, ra xavaꞌa na korra siꞌin yuu yuꞌu ña ra saa tu maꞌñu va ña, ra ndasi xini nu, ra nuna ndiꞌi va tiañu siꞌin kan, ra vaꞌa yaꞌa na uꞌun saa xiyo va, ra Betesda ke nani ña tuꞌun hebreo.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Ra ikan ndee kuaꞌa ni na xiꞌi, na kuaa, na köo iin xiyo xaꞌa, xiꞌin na nduchiꞌña küvi kaka, ña ndiatu na kanda nuu tiakuii kan.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Saa chi iin kama suꞌva va ^nduxinu iin ra tatun Ndioxi ña sakanda ra tiakuii kan; ra yuvi na nuu vaꞌa kita ini tiakuii kan te ndiꞌi suꞌva kanda ra, ra ndia ndia ka mii kueꞌe ke xiꞌin na ra nduvaꞌa va na.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ra tiañu na kan kanduꞌu iin tiaa, ra xa oko xaꞌun uni kuiya vi ke ndiee ndoꞌo ra.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Ra te xini Jesús ra ña kanduꞌu ra ikan, ra kundaa ini ra ña xa kuaꞌa ni kuiya ke kaa ra saa, ra saa ndikaꞌan ra xiꞌin ra kachi ra saa:
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Ra saa ndakuiin ra xiꞌi kan kachi ra saa:
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Saa ndikaꞌan Jesús xiꞌin ra kachi ra saa:
8 Então Jesus disse:
9 Saa ra ndikun nduvaꞌa va tiaa kan ra saa ndakiꞌin ra ixto ra ra ndakiꞌin ra kuaꞌan va ra. Ra kii yii ña ndakindiee va na ke nduvaꞌa ra.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Saa ndikaꞌan na judío xiꞌin tiaa ra nduvaꞌa kan kachi na saa:
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Ra saa ndakuiin tiaa kan yuꞌu na kachi ra saa:
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Ra saa nindakatuꞌun na ra kachi na saa:
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Ndi su tiaa kan ra ndikundäa ini vi ra ndia tiaa kuvi ra sandaꞌa ñaꞌa, saa chi Jesús ra xa kita va ra tiañu yuvi ndee kan kuaꞌan ra.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Ra te ndiꞌi saa ndaniꞌi Jesús tiaa ra nduvaꞌa kan ini veꞌe ñuꞌu kaꞌnu, ra saa ndikaꞌan ra xiꞌin ra kachi ra saa:
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Ra saa ndakiꞌin tiaa kan ndixaꞌan ra, ra ndatuꞌun ra xiꞌin ndia judío xaꞌa Jesús, chi Jesús va kuvi ra sandaꞌa ñaꞌa.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Ra xaꞌa ña sandaꞌa Jesús yuvi kii ndakindiee va ke ndixika nduku ndia judío tiin ndia ra, ra kaꞌni ndia ra.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Saa ndikaꞌan Jesús xiꞌin ndia kachi ra saa:
17 Então Jesus disse a eles:
18 Ra xaꞌa tuꞌun yoꞌo ke ndixika nduku ni ka na judío ña kaꞌni na Jesús, saa chi süvi niña kii yii ndakindiee na kuvi ña ndikanduu ra, chi ndikaꞌan tu ra ña kuu Iva ra Ndioxi va, ra iin kuvi va tu ra xiꞌin Ndioxi kachi ra, ña kan ke ndisaa ni ndia xiꞌin ra.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Ra saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ndia:
19 Então Jesus disse a eles:
20 Saa chi Iva ra, ra kuꞌvi ni va ini ra xini ra ra, ña kan ke ñaꞌa ra takundiꞌi va chiñu ña ^xa ra nuu ra; ra chiñu chee vaꞌa ka va ñaꞌa ra nuu ra kuni ndo, ra saa ke tiaa ni ka va ndakanda ini ndo.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Saa chi ta kuꞌva ^xa Iva ra ña sandatiaku ra na ndii, ra ^taxi ka ra ña kutiaku na, ra mii saa ke ^xa tu ra kuu seꞌe va ra, chi ^taxi tu ra kan va ña kutiaku na kuni mii ra taxi ra ña ndaꞌa.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Ra ra kuu Iva ra, ra ndia nii yuvi ku na xä ndaku ra kan kuachi xiꞌin vi, chi ndaꞌa ra kuu seꞌe va ra ke ndataxi ra takundiꞌi ndiayu ña sandaku ra kuachi xiꞌin na.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Saa ke vaꞌa na satoꞌo na ra ta kuꞌva xa na ña xatoꞌo na Iva ra. Chi yuvi na xïin satoꞌo ra kuu seꞌe Ndioxi, saa ra, xätoꞌo tu na Iva va ra, chi Iva ra kuvi ra tiꞌvi ñaꞌa vaxi va ra.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 ’Ra ña ndixa ni ke kaꞌan yu xiꞌin ndo, saa chi yuvi na xini soꞌo tuꞌun ña kaꞌan yu, ra kandixa tu na ra tiꞌvi yuꞌu vaxi yu, ra na kan kuvi na niꞌi kutiaku ndia ndikaa ndikuꞌun; ra küꞌun ka na nuu ndoꞌo na, saa chi xa ndikaku va na nuu ña kuvi na, ra xa na kutiaku va kuvi na vichin.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Ra ña ndixa ke kaꞌan yu xiꞌin ndo, saa chi vaxi kii, ra xa mii kii vichin kuvi va ña kuni soꞌo na ndii tachi ra kuu seꞌe Ndioxi; ra na kuiin kuni soꞌo kuvi na niꞌi kutiaku va.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Chi ta kuꞌva iyoo Ndioxi ña kuu mii ra ndiee ra ^taxi ra ña tiaku yuvi, ra saa ke iyoo tu ra kuu seꞌe va ra, saa chi mii Ndioxi kuvi tu ra taxi ndiayu ndaꞌa ra kuu seꞌe va ra, ña taxi ra ña kutiaku yuvi.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Ra taxi tu ra ndiayu ndaꞌa ra ña sandaku ra kuachi xiꞌin takundiꞌi yuvi va, xaꞌa ña kuu ra ra xaa ña yuuvi yoꞌo.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Ra na ndakända ni ini ndo xaꞌa ña kaꞌan yu ña yoꞌo xiꞌin ndo, saa chi vaxi kii ra takundiꞌi na xa ndixiꞌi ndoꞌni tixi ñuꞌu ra kuni va soꞌo na tachi ra.
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 Ra na xa ña vaꞌa, ra ndakoyo na kan yavi nuu ninduxin na na, ra ndatiaku na ña kutiaku va na; ndi su na xa ña väꞌa, ra ndakoyo tu na kan va yavi nuu ninduxin na na, ra ndatiaku na kan ña kuꞌun na chi nuu ndoꞌo va na ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Saa ndikaꞌan Jesús xiꞌin ndia kachi ra saa:
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Ra tu na kaꞌan vaꞌa ni yu xaꞌa mii yu nuu ndo, saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi ña saa chi ra xavaꞌa ini va kuvi yu, kachi ndo.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Ndi su iyoo va iin tiaa ra ndakuiin xaꞌa yu, ra kundaa ini yu chi ña kaꞌan ra kan, ra ña ndixa ni va kuvi ña.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Ra mii ndo kuvi ndo tiꞌvi yuvi ña ndixaꞌan na nindakatuꞌun na ra Juan va, ra mii ña ndaa va ke ndatuꞌun ra xiꞌin ndo.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Ndi su yuꞌu ra xiniñüꞌu vi yu ndia nii yuvi ña kaꞌan vaꞌa na xaꞌa yu, chi ña kuni yu kaku va ndo ke, kaꞌan yu ña yoꞌo xiꞌin ndo.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Ra ra Juan ra ta iyoo iin ñùꞌù ña vaꞌa ni tuun va ke ndixiyo ra kan, ra xiin va ndo kusii ini ndo xiꞌin ñùꞌù yeꞌe ña kuu mii ra iin kani loꞌo.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Ndi su chee ni ka va iin ña ndakuiin xaꞌa yuꞌu nuu tuꞌun ña ndikaꞌan ra Juan, saa chi chiñu ña xa va yu ke ndakuiin xaꞌa yu, ra Tata yu Ndioxi va kuvi ra taxi chiñu yoꞌo ndaꞌa yu ña saxinu yu nuu ña, ra mii chiñu yoꞌo ke ndakuiin tu xaꞌa va yu ña tiꞌvi ra yuꞌu vaxi yu.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Ra tata yu, ra tiꞌvi yuꞌu vaxi yu, ra ndakuiin tu ra kan va xaꞌa yu; ra ndoꞌo, ra ndia nii ichi ke täan kuni soꞌo ndo tachi vi ra, ra nii täan kuni tu ndo ndixaa kaa va tu ra,
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 ra nii tuꞌun tu ra ke köo nima vi ndo, saa chi xïin ndo kandixa ndo ra tiꞌvi ra xaa.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Ra tiaa ni va vii ^kaꞌvi ndo tuꞌun Ndioxi, saa chi nuu ña ñaa ke ndiatu ndo ndaniꞌi ndo ña kutiaku ndo ndia ndikaa ndikuꞌun va, ra tu na kundaa ini ndo chi xaꞌa yuꞌu va ke ndakani ña;
39 Vocês estudam as
40 ra xïin ndo kixi ndo nuu yuꞌu, ra ^taxi ña kutiaku ndo ndia ndikaa ndikuꞌun.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 ’Yuꞌu ra xiniñüꞌu yu ña kaꞌan vaꞌa ni yuvi xaꞌa yu.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Ra xa kundaa tu ini yu, ndia kuꞌva ke íin va ndo, chi ndoꞌo ra kuëe kuꞌvi ini ndo xini ndo Ndioxi.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Ra yuꞌu, ra xiꞌin ndiayu Tata va yu ke vaxi yu, ra xïin ndo kandixa ndo yuꞌu, ra tu inka tu na na kixi xiꞌin ndiayu mii, saa ra ndakiꞌin mani va ndo na kan.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 ¿Ra ni ke sa ndo ña vaꞌa kandixa ndo tuvi ndo, tu niña ndo ndasakaꞌnu taꞌan mii va kuvi ndo, ra xïin ndo nanduku ndo ña kaꞌnu ña taxi indaa Ndioxi ra tiaku?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Ra ndakäni ini ndo ña kaꞌán ndo saa, ña taxi yuꞌu kuachi xaꞌa ndo nuu Tata yu Ndioxi. Chi ra ^taxi kuachi xaꞌa ndo kuvi ra Moisés va, ra ra kan kuvi tu ra ndiaa ni ini va ndo.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Ra tu ndixa kandixa ndo ra Moisés, saa ra kandixa tu ndo yuꞌu va, chi xaꞌa yuꞌu ke kaꞌan tuꞌun Ndioxi ña tiaa ra Moisés va.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Ndi su tu xïin va tu ndo kandixa ndo ña tiaa ra Moisés, saa ra, ¿ndixaa sa ndo kandixa ndo ña kaꞌan yuꞌu tu saa? ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?