Hebreus 12

MXV vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ra ña xa kundaa ini yo xaꞌa kuaꞌa ni yuvi na xindiaa ini Tata yo Ndioxi te yachi, ra na sakuaꞌa yo nuu na ña ^ndakoo va yo ndia ndia ka ñaꞌa ña ^täxi kundikun yo ichi Tata yo Ndioxi, ta kuu kuachi ña kama ni ^sandakava yoo, chi ña xiniñuꞌu sa yo ke na sa ndiee ini va yo, ra iin tuun saa na kaka yo kuꞌun va yo ichi ña ndikun yo.
1 Portanto, uma vez que estamos rodeados de tão grande multidão de testemunhas, livremo-nos de todo peso que nos torna vagarosos e do pecado que nos atrapalha, e corramos com perseverança a corrida que foi posta diante de nós.
2 Ra indaa xaꞌa Tata yo Jesucristo va ke ndinuni ni na kundiꞌi ini yo, saa chi xaꞌa ña xa mii va ra kuvi ña vaꞌa ndiaa ini yo ra, ra mii ra kuvi tu ra taxi ndiee yo ña vaꞌa kondiaa ini yo ra ndia kii ndiꞌi va. Ra xaꞌa ña sii, xiꞌin ña nduvi ni iyoo ndivi va kuvi ña xiin va Tata yo Jesucristo ndoꞌo ra takundiꞌi ña kaꞌan nuu ña ndixiꞌi ra ndika cruz, ra te ndiꞌi saa ndakunduꞌu ra xiꞌin kuaꞌa nuu iin tiayu kaꞌnu nduꞌu Tata yo Ndioxi.
2 Mantenhamos o olhar firme em Jesus, o líder e aperfeiçoador de nossa fé. Por causa da alegria que o esperava, ele suportou a cruz sem se importar com a vergonha. Agora ele está sentado no lugar de honra à direita do trono de Deus.
3 Ra tu sava nandiko ini ndo, a kuñaa ndo ña ndikun ndo Tata yo Jesucristo, ra na ^ndakani ini ndo xaꞌa ña ndoꞌo ra, saa chi ra kan ra xiin va ra ña ndoꞌo ra xa na yuuvi kuachi yoꞌo, ra na ^sakuaꞌa ndo ña sa ndiee ini ndo ña kuëe kuñaa ndo, xiꞌin ña kuëe nandiko ini ndo.
3 Pensem em toda a hostilidade que ele suportou dos pecadores; desse modo, vocês não ficarão cansados nem desanimados.
4 Saa chi ndoꞌo, ra vaꞌa ni ^ndoꞌo ni va ndo ña ndikun ndo Tata yo Ndioxi, ndi su täan ndoꞌo vi ndo, ta kuꞌva ndoꞌo Tata yo Jesucristo ña ndixiꞌi ra.
4 Afinal, ainda não chegaram a arriscar a vida na luta contra o pecado.
5 Ra seꞌe Tata yo Ndioxi kuvi va ndo, ndi su xa naa va ini ndo xaꞌa tuꞌun ndiee ini ña kaꞌan ra xiꞌin yuvi na kuu seꞌe ra, ña kachi ra suꞌva:
5 Acaso vocês se esqueceram das palavras de ânimo que Deus lhes dirigiu como filhos dele? Ele disse: “Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor; não desanime quando ele o corrigir.
6 Saa chi yuꞌu, ra kuu Tata ndo Ndioxi, ra ndasa ikun va yu yuvi na ^kuꞌvi ini yu xini yu,
6 Pois o Senhor disciplina quem ele ama e castiga todo aquele que aceita como filho”.
7 Ra xaꞌa ña kan ke na sa ndiee va ini ndoꞌo ña taxi Tata yo Ndioxi ndiayu ña ndoꞌo ndo, saa chi xaꞌa ña kuu ndo seꞌe va ra kuvi ña xa ra saa xiꞌin ndo. Saa chi, ¿a iyoo yuvi na iyoo seꞌe, ra kuëe ndasa ikun na na, tuvi ndo?
7 Enquanto suportam essa disciplina de Deus, lembrem-se de que ele os trata como filhos. Quem já ouviu falar de um filho que nunca foi disciplinado pelo pai?
8 Saa chi tu na ndäsa ikun Tata yo Ndioxi ndoꞌo, ta kuꞌva xa ra xiꞌin takundiꞌi yuvi na kuu seꞌe ra, saa ra süvi vi seꞌe ra kuvi ndo, chi seꞌe inka tiaa va kuvi ndo.
8 Se Deus não os disciplina como faz com todos os seus filhos, significa que vocês não são filhos de verdade, mas ilegítimos.
9 Ra te ndixiyo vali yo, ra ndasa ikun tu iva yo yoo va, ra xa toꞌo va yo ra. ¿Ra nichuun ke kuïin tu yo ña ndasa ikun Tata yo Ndioxi ra iyoo ndivi yoo, ra niꞌi yo ña kutiaku yu ndia ndikaa ndikuꞌun xiꞌin ra?
9 Uma vez que respeitávamos nossos pais terrenos que nos disciplinavam, não devemos nos submeter ainda mais à disciplina do Pai de nosso espírito e, assim, obter vida?
10 Saa chi na iva siꞌi yo, ra takua ña tiaku too yo nuu ñuꞌu yoꞌo va kuvi ña ndasa ikun na yoo, ra takua ña kuchuun na xa na ke xa va na; ndi su ña ^ndasa ikun Tata yo Ndioxi yoo, ra xaꞌa ña vaꞌa mii va yo kuvi ña, saa chi saa ke kuvi ndasa yii ra yoo, ra nduu yo ta kuꞌva iyoo mii va ra.
10 Pois nossos pais nos disciplinaram por alguns anos como julgaram melhor, mas a disciplina de Deus é sempre para o nosso bem, a fim de que participemos de sua santidade.
11 Ra ña ndixa va ke ndia nii yo xinïsii ña ndasa ikun na yoo, saa chi tixuꞌvi va ini yo; ndi su yuvi na xiin nduu ikun xa Tata yo Ndioxi, ra vaꞌa va ^kee na kan, saa chi ña ^niꞌi na kuvi ña vaꞌa ni koo va na, ra vivii tu sa va na.
11 Nenhuma disciplina é agradável no momento em que é aplicada; ao contrário, é dolorosa. Mais tarde, porém, produz uma colheita de vida justa e de paz para os que assim são corrigidos.
12 Ra xaꞌa ña kan ke vaꞌa ni xa kuñaa va xaꞌa ndo xiꞌin ndaꞌa ndo, ra na chikaa va ndo ndiee.
12 Portanto, revigorem suas mãos cansadas e seus joelhos enfraquecidos.
13 Ra ichi ndaku va na kaka ndo, ña vaꞌa na ndüva yuvi na köo ndiee, ra saa tu yuvi na kuꞌvi xaꞌa küvi kaka va, ña vaꞌa na nduvaꞌa na.
13 Façam caminhos retos para seus pés a fim de que os mancos não caiam, mas sejam fortalecidos.
14 Ra na sa nduxa ndo ña vivii kutaꞌan ndo xiꞌin takundiꞌi va yuvi, ra na kïꞌvi ndo kuachi xiꞌin ndia nii na, ra nii na sä tu ndo chiñu kiꞌvi va, saa chi yuvi na kuëe ndataxi mii ndaꞌa Tata yo Ndioxi, ra küvi vi kuni na ra.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e procurem ter uma vida santa, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Ña kan ke na kondiaa taꞌan ni ndo, saa chi tu köo, ra iyo ni ndakïꞌin ndo ña vaꞌa ña kuni Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa ndo; ra nduu tu ndo ta kuꞌva iyoo tioꞌo iku xatu, ra küvi ka kundikun ndo Tata yo Ndioxi, ra kuaꞌa ni ndo ndiꞌi xaꞌa.
15 Cuidem uns dos outros para que nenhum de vocês deixe de experimentar a graça de Deus. Fiquem atentos para que não brote nenhuma raiz venenosa de amargura que cause perturbação, contaminando muitos.
16 Xaꞌa ña kan ke na kondiaa taꞌan ni ndo, ña vaꞌa na küsun tiaa xiꞌin na siꞌi tu täan tandaꞌa vaꞌa ndia xiꞌin na, ra saa tu na siꞌi va; ra nii na kundäsi tu ndo ña vaꞌa ña niꞌi ndo nuu Tata yo Ndioxi va; ta kuꞌva xa ra Esaú, ña kiꞌin ra iin koꞌo loꞌo xixi ra xaꞌa vaꞌa ña taxi Tata yo Ndioxi ndaꞌa ra ña kuu ra seꞌe nuu na iva siꞌi ra, te ndixiko ra ña.
16 Vigiem para que ninguém seja imoral ou profano, como Esaú, que trocou seus direitos como filho mais velho por uma simples refeição.
17 Ra xa kundaa va ini ndo, chi te ndiꞌi ra kuni ka va ra Esaú ña ndakiꞌin ra ña vaꞌa ndaꞌa iva ra, ndi su nindakïꞌin ka vi ra ña; ra vaꞌa ni xaku ni va ra, ndi su ndinïꞌi ka vi ra kuꞌva ña ndanama ra chiñu ña xa ra.
17 Como vocês sabem, mais tarde, quando ele quis a bênção do pai, foi rejeitado. Era tarde para que houvesse arrependimento, embora ele tivesse implorado com lágrimas.
18 Ra na kundaa ini ndo, chi xa siin va ^xa Tata yo Ndioxi xiꞌin yoo nuu na xii xikua yo, saa chi na kan, ra xa siin va xa ra xiꞌin na te taxi ra ndiayu ra ndaꞌa na iku ña nani Sinaí. Ra ña ^kuyachin ndo nuu Tata yo Ndioxi vichin, ra kuëe kuyachin vi ndo nuu ndiee ni xika tachi, nuu iin ña ñaa kaa, nuu íin iku ña kana iꞌma xini ña xixi ña;
18 Vocês não chegaram a um monte que se pode tocar, a um lugar de fogo ardente, escuridão, trevas e vendaval,
19 ra nii ndixïni tu soꞌo ndo tachi itun tun tivi va na, ra nii ndixïni tu soꞌo ndo ña kaꞌan Tata yo Ndioxi xiꞌin ndo ta kuꞌva ndikaꞌan ra xiꞌin na ñuu Israel. Saa chi ta xini soꞌo na kan ña ndikaꞌan Tata yo Ndioxi, ra ña xa na ke xaku ndaꞌvi na nuu ra ña na käꞌan ra xiꞌin va na.
19 ao toque da trombeta e à voz tão terrível que aqueles que a ouviram suplicaram que nada mais lhes fosse dito,
20 Ra na ndiee ka ndiyuꞌvi va kuvi na te ndikaꞌan Tata yo Ndioxi kachi ra suꞌva: “Tu ndia yuvi a kiti na ndaa iku yoꞌo, ra na kaꞌni ndo na xiꞌin yuu, ra saa tu kiti kan va”, kachi ra.
20 pois não podiam suportar a ordem que recebiam: “Se até mesmo um animal tocar no monte, deve ser apedrejado”.
21 Ra ndia ra Moisés, ra ndiyuꞌvi va ra te xini ra ña iyo ni kuu kan, ra ndikaꞌan ra kachi ra suꞌva: “Ndiakua kisi ña yuꞌu ña iyuꞌvi ni yu”, kachi ra.
21 O próprio Moisés ficou tão assustado com o que viu a ponto de dizer: “Fiquei apavorado e tremendo de medo”.
22 Ra süvi ta kuꞌva nindoꞌo na ñuu Israel ke ^ndoꞌo ndo, saa chi ndoꞌo, ra nuu íin iku ña nani Sión, xiꞌin ñuu kaꞌnu ña kuu kuenda Tata yo Ndioxi, ra tiaku, va kuvi ña kuyachin ndo; ra ñuu kan, ra ñuu Jerusalén ña iyoo ndivi va kuvi ña; ra ikan, ra kuaꞌa ni na tatun Tata yo Ndioxi
22 Vocês, porém, chegaram ao monte Sião, à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, aos incontáveis milhares de anjos em alegre reunião,
23 ndakutaꞌan ña ^ndasakaꞌnu na ra. Ra kuyachin tu ndo nuu ndee na veꞌe ñuꞌu Tata yo Ndioxi na ndikaꞌyu kivi ndivi, na kuu na nuu vaꞌa ndakundikun ichi ra. Ra kuyachin tu ndo nuu nduꞌu Tata yo Ndioxi, ra ^xa ndaku kuachi xiꞌin takundiꞌi yuvi va, ra saa tu nuu ndee na vaꞌa na xa ndixiꞌi va,
23 à congregação dos filhos mais velhos, cujos nomes estão escritos no céu, e a Deus, que é juiz de todos, aos espíritos dos justos no céu, agora aperfeiçoados,
24 ra saa tu nuu nduꞌu Tata yo Jesucristo va. Ra xaꞌa ña xa ra yoꞌo kuvi ña kindoo Tata yo Ndioxi iin ña xaa xiꞌin yo, ña ndakutaꞌan mani yo xiꞌin Tata yo Ndioxi vichin, ra saa tu nuu nii ra ña ndisoko ra xaꞌa kuachi va yo; ra nii kan, ra vaꞌa ni ka va ña kan nuu nii ra Abel, saa chi sandiꞌi ña xaꞌa kuachi yo.
24 a Jesus, o mediador da nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala de coisas melhores do que falava o sangue de Abel.
25 Ra xaꞌa ña kan ke kuenda ni na koo ndo, ra na kandixa va ndo ña kaꞌan Tata yo Ndioxi xiꞌin ndo. Saa chi tu ndikäku na ñuu Israel xaꞌa ña ndixïin na kandixa na ña ndikaꞌan ra Moisés xiꞌin na, ra ra kan ra iin tiaa taꞌan mii va yo kuvi ra, saa ra ndiee ni ka va kaa tundoꞌo niꞌi yoo tu na kuïin yo kandixa yo tuꞌun ña kaꞌan Tata yo Ndioxi xiꞌin yo.
25 Tenham cuidado para não se recusarem a ouvir aquele que fala. Porque, se aqueles que se recusaram a ouvir o mensageiro terreno não escaparam, certamente não escaparemos se rejeitarmos aquele que nos fala do céu.
26 Ra iku kan, ra tachi Tata yo Ndioxi, ra ndiakua kanda ñuꞌu xa ña te ndikaꞌan ra; ndi su vichin, ra suꞌva va ke kachi ra: “Sakanda tuku va yu ñuꞌu, ndi su süvi takua ñuꞌu kuvi ña sakanda yu, chi sakanda tu yu ndivi va vichin”, ^kachi ra.
26 Quando Deus falou naquela ocasião, sua voz fez a terra tremer, mas agora ele promete: “Mais uma vez, farei tremer não só a terra, mas também os céus”.
27 Ra xiꞌin tuꞌun ña kaꞌan ra “ña sakanda tuku ra ñuꞌu”, kuvi ña kundaa kaxi ini yo, ña sandiꞌi ra xaꞌa takundiꞌi va ñaꞌa ña xavaꞌa ra iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo, ra ndia takua ñaꞌa ña küvi ndiꞌi xaꞌa va kuvi ña koo.
27 Isso significa que toda a criação será abalada e removida, de modo que permaneçam apenas as coisas inabaláveis.
28 Ra na tixaꞌvi Tata yo Ndioxi, saa chi ñuu kaꞌnu ña kuëe ndiꞌi xaꞌa kan va kuvi ña taxi ra ndaꞌa yo; ra xaꞌa ña kan ke na kusii ni ini yo, ra ndataxi yo tixaꞌvi ndaꞌa ra, ra ndasakaꞌnu yo ra, ra na yuꞌvi yo kuni yo ra, ra satoꞌo yo ra; saa chi ña kan kuvi ña kusii ini ra xiꞌin va,
28 Uma vez que recebemos um reino inabalável, sejamos gratos e agrademos a Deus adorando-o com reverência e santo temor.
29 saa chi Tata yo Ndioxi ra ta kuꞌva iyoo ñùꞌù ña xaꞌmi takundiꞌi ña va ke iyoo ra.
29 Porque nosso Deus é um fogo consumidor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra