1 Coríntios 7

MXV vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Ra xaꞌa ña ndakatuꞌun tu ndo yuꞌu nuu tutu ña tiꞌvi ndo ^xaa ndaꞌa yu, xaꞌa ña “a vaꞌa ni ka tu na tändiaa tiaa na siꞌi”.
1 Seyɨ́né payɨ́ nearo yarɨŋɨ́ nigɨ́ápɨ nánɨ áwaŋɨ́ bɨ osearɨmɨnɨ. Oyɨ, ámá apɨxɨ́ bɨ mɨmeapa nerɨ́náyɨ́, ayɨ́ naŋɨ́ yarɨŋoɨ.
2 Ra ña vaꞌa ni kuvi va ña, ndi su xaꞌa ña iyo ini kiꞌvi tiaa xiꞌin ndia ndia ka na siꞌi, ra sa ndia kuachi xiꞌin na kuvi ña, na koo va yasiꞌi ndia, ra na koo tu ìi̱ na siꞌi va.
2 E nɨsearɨrɨ aí ɨ́wɨ́ xɨxegɨ́nɨ ámá inarɨgɨ́ápimɨ dánɨ ɨ́eapá seainɨpaxɨ́ eŋagɨ nánɨ oxɨ́ woxɨ woxɨ dɨxɨ́ apɨxɨ́ mearɨ apɨxɨ́ wíyɨ wíyɨ enɨ dɨxɨ́ oxɨ́ meánɨrɨ éɨrɨxɨnɨ.
3 Ra tiaa, ra iyoo yasiꞌi, ra ña xiniñuꞌu va ke na taxi ra mii ra ndaꞌa yasiꞌi ra, ra saa tu mii yasiꞌi va ra, chi ña xiniñuꞌu va ke na taxi ña mii ña ndaꞌa ìi̱ ña.
3 Apɨxɨ́ wíyɨ “Gɨ́ oxo ɨ́á onɨxɨrɨnɨ.” nɨsimónɨrɨ́ná xiagwoxɨ ímɨ xe ɨ́á xɨrɨ́ɨrɨxɨnɨ. Oxɨ́ woxɨ “Gɨ́ apɨxímɨ ɨ́á oxɨrɨmɨnɨ.” nɨsimónɨrɨ́ná xiepíyɨ enɨ “Xe ɨ́á onɨxɨrɨnɨ.” yaiwíɨrɨxɨnɨ.
4 Saa chi ñaꞌá ña iyoo ìi̱, ra xäꞌndia chiñu ka ña xaꞌa iki kuñu ña, chi xa ìi̱ va ña kuvi ra xaꞌndia chiñu xaꞌa ñá. Ra mii saa ke iyoo tu ìi̱ va ña, chi xäꞌndia chiñu ka ra xaꞌa iki kuñu ra, chi xa yasiꞌi va ra kuvi ña xaꞌndia chiñu xaꞌa ñá.
4 Xiagwoxɨ, ayɨ́ dɨxɨ́ nápɨ nánɨ xiáwoxɨmanɨ. Dɨxɨ́ apɨxí dɨxɨ́ nápɨ nánɨ xiɨ́áírɨnɨ. Xiepíyɨ enɨ, ayɨ́ dɨxɨ́ nápɨ nánɨ xiɨ́áíyɨmanɨ. Dɨxɨ́ oxo, ayɨ́ jíxɨyá nápɨ nánɨ xiáworɨnɨ.
5 Xaꞌa ña kan ke na kuxïꞌndia ndo mii ndo nuu taꞌan ndo, Ndi su tu chikaa ini ndo ña tiändiaa taꞌan ndo ndiaꞌvi kii, xaꞌa ña kuni ndo kaꞌan ndo xiꞌin Ndioxi, saa ra ña sa ndo ke na chutaꞌan tuꞌun ndo xaꞌa va ña. Ra ta xa na sandiꞌi ndo kaꞌan ndo xiꞌin Ndioxi, saa ra na ndatandiaa taꞌan tuku va ndo; saa chi tu na tändiaa taꞌan ndo, ra iyo ni kuchüun ndo kaꞌndia ndo nuu iki kuñu ndo, ra iyo ni sandaꞌvi timiaꞌa ndoꞌo ña sa ndo kuachi.
5 Ayɨnánɨ wɨyagwí wɨyagwí “Ɨ́á oxɨrɨnaiyɨ.” nɨrɨnɨríná arɨ́á mé minɨ́ xɨxe “Oyɨ.” rɨnɨ́isixɨnɨ. Sɨ́á árɨ́nɨ́ Gorɨxomɨ xwɨyɨ́á rɨrɨmɨ́ wiani nánɨ xɨxe “Oweoɨ.” nɨrɨnɨríná, ayɨ́ ananɨrɨnɨ. E nɨsearɨrɨ aí sɨ́á “ ‘Oweoɨ.’ orɨnaiyɨ.” yaiwíɨ́ípɨ rɨxa nórɨmáná eŋáná ámɨ ɨ́á xɨrɨnɨ́isixɨnɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Woxɨ woxɨ “Ámá wí tɨ́nɨ ɨ́wɨ́ inanípɨ nánɨ mɨŋɨ́ minɨpa oemɨnɨ.” nɨsimónɨrɨ aí xɨxenɨ apɨ emɨnɨrɨ nánɨ eŋɨ́ mɨreánɨŋagɨ nánɨ Seteno ámá wí tɨ́nɨ ɨ́wɨ́ inɨrɨ nánɨ rɨrɨ́peáwɨnɨgɨnɨrɨ “Ámɨ ɨ́á xɨrɨnɨ́isixɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
6 Ra ña kaꞌan yu takundiꞌi ña yoꞌo xiꞌin ndo, ra ra ndiaa yuꞌu va kuvi yu ndoꞌo, ndi su süvi iin ndiayu kuvi ña taxi yu ndaꞌa ndo.
6 “Sɨ́á árɨ́nɨ́ Gorɨxomɨ rɨxɨŋɨ́ urɨpɨ́rɨ nánɨ xɨxe ‘Oweoɨ.’ nɨrɨnɨróná, ayɨ́ ananɨrɨnɨ.” seararɨŋápɨ sekaxɨ́ e éɨ́rɨxɨnɨrɨ mɨseararɨŋɨnɨ. Nɨseaimónɨrɨ́ná xe e éɨ́rɨxɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ seanarɨŋɨnɨ.
7 Ra ña kuni̱ yu ke, na koo kuaan takundiꞌi va tiaa, ta kuꞌva iyoo yuꞌu; ndi su sava na taxi Ndioxi ndiee ndaꞌa ña kuchuun na koo kuaan na, ra sava tu na taxi ra ndiee ndaꞌa ña tandaꞌa va na, ra xaꞌa ña kan ke xa siin xa siin va iyoo na.
7 “Ámá nɨ́nɨ nionɨ apɨxɨ́ mɨmeapa eŋáonɨ yapɨ nimónɨrɨ́ná, ayɨ́ ananɨrɨnɨ.” nimónarɨnɨ. E nerɨ aí Gorɨxo ámá o omɨ xɨxegɨ́nɨyo wá nɨwianɨrɨ nɨwiirɨ́ná wíyo meánɨpaxɨ́ oimónɨ́poyɨnɨrɨ wiirɨ wíyo mɨmeánɨpaxɨ́ oimónɨ́poyɨnɨrɨ wiirɨ eŋɨ́ eŋagɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ.
8 Ra ndoꞌo na kuaan, xiꞌin ndoꞌo na siꞌi na ndukuaan, ra ña vaꞌa ni va kuvi ña, tu saa na kindoo kuaan ndo, ña koo ndo ta kuꞌva iyoo yuꞌu.
8 Segɨ́ ámá sɨnɨ mɨmeánɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ apɨxɨ́ anɨ́yɨ́ tɨ́nɨ nánɨ rɨpɨ osearɨmɨnɨ. Ayɨ́ mɨmeánɨŋáonɨ yapɨ sɨnɨ anɨŋɨ́ e nimónɨróná naŋɨ́ yarɨŋoɨ.
9 Ndi su tu ^kuchüun ndo ña kaꞌndia ndo nuu iki kuñu ndo, saa ra vaꞌa ka na tandaꞌa va ndo, nuu ña ndakani ni ini ndo xaꞌa ña kutoo taꞌan ni ndo.
9 E nɨsearɨrɨ aí rɨpɨ enɨ osearɨmɨnɨ. “Ámá wí tɨ́nɨ ɨ́wɨ́ inanɨ nánɨ mɨŋɨ́ mɨneainɨpa oyaneyɨ.” nɨseaimónɨrɨ aí xɨxenɨ apɨ yanɨro nánɨ eŋɨ́ mɨseaeánɨpa nerónáyɨ́ xe meánɨ́ɨ́rɨxɨnɨ. “Nɨmeánɨpɨ́rɨ nánɨ dɨŋɨ́ sɨpí nɨwia nurɨ́náyɨ́, naŋɨ́ meŋagɨ nánɨ xe meánɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.” seararɨŋɨnɨ.
10 Ra chiñu ña xaꞌndia yu nuu na xa nitandaꞌa ke, ña na ndaköo ná siꞌi ìi̱ va na. Ra ndiayu yoꞌo, ra süvi ndiayu mii yu kuvi ña, chi ndiayu ña xaꞌndia Tata yo Jesucristo nuu va yo kuvi ña.
10 Rɨxa meánɨgɨ́áyɨ́né nánɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ rɨpɨ —Apɨ nionɨyápɨ marɨ́áɨ, Ámɨnáo rɨŋɨ́pɨnɨ. Apɨ osearɨmɨnɨ. Apɨxɨ́ meánɨgɨ́íwa wigɨ́ oxowamɨ nɨwárɨmɨ mupanɨ.
11 Ndi su tu na ndakoo va tu na siꞌi ìi̱ na, saa ra na tandäꞌa ka va na, ndi su tu kuni tu na, ra na kindoo mani va na xiꞌin ìi̱ na, ra na ndakiꞌin tuku va na ra. Ra saa tu tiaa va chi küvi vaꞌa vi ña ndakoo ndia yasiꞌi ndia.
11 E mepa nerɨ nɨwárɨmɨ nurɨ́náyɨ́, ámɨ oxɨ́ mɨmeánɨ́ kikiɨ́á ŋweáɨ́rɨxɨnɨ. “Kikiɨ́á oŋweámɨnɨ.” mɨwimónɨpa nerɨ́náyɨ́, ámɨ xiagwo tɨ́nɨ kumɨxɨnɨ́ɨ́rɨxɨnɨ. Xiagwowa enɨ wigɨ́ apɨxíwamɨ emɨ mɨmopa éɨ́rɨxɨnɨ.
12 Ra ña yoꞌo kuvi tu ña kaꞌan yu xiꞌin sava ka va ndo, ndi su süvi ña ^taxi Tata yo Jesucristo kuvi ña, chi tuꞌun mii va yu kuvi ña yoꞌo: tu ndia iin ñani yo, ra täan kandixa yasiꞌi ra tuꞌun Tata yo Jesucristo, ra kuni va tu ña kunduꞌu ña xiꞌin ra, saa ra na kunduꞌu ra xiꞌin va ña, saa chi köo ndiayu ña ndakoo ra ña.
12 Ámá xamɨŋɨ́ wínɨyɨ́né xwɨyɨ́á rɨpɨ —Apɨ Ámɨnáo rɨŋɨ́pɨmanɨ. Nionɨyápɨrɨnɨ. Apɨ enɨ osearɨmɨnɨ. Ámɨnáomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́yɨ́ woxɨ apɨxɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ wí rɨmeánɨŋáná í sɨnɨ “Ananɨ meánɨŋáomɨnɨ omeánɨmɨnɨ.” nɨwimónɨrɨ́ná xiagwoxɨ ímɨ emɨ mɨmopa éɨrɨxɨnɨ.
13 Ra tu ndia tu iin ña kuꞌva yo, ra täan kandixa ìi̱ ña tuꞌun Tata yo Jesucristo, ndi su tu kuni va ra ña kunduꞌu ra xiꞌin ña, saa ra na kunduꞌu ña xiꞌin va ra, saa chi köo ndiayu ña ndaköo ña ra.
13 Apɨxɨ́ Ámɨnáomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋíxɨ, oxɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ womɨ meánɨŋíxɨ eŋánáyɨ́, o sɨnɨ “Gɨ́ apɨxɨ́ meaŋáí tɨ́nɨ anɨŋɨ́ oŋweámɨnɨ.” nɨwimónɨrɨ́ná omɨ nɨwárɨmɨ mupa éɨrɨxɨnɨ.
14 Chi vaꞌa ni ndïkun va ìi̱ ña Tata yo Jesucristo, ndi su xaꞌa ña ^xa kandixa mii ña tuꞌun Tata yo Jesucristo, saa ra ndia ìi̱ va ña kuvi ra nduyii xa Ndioxi xiꞌin ña; ra tu ndia tu iin ñani yo ra kuëe kandixa yasiꞌi ra Tata yo Jesucristo, ndi su xaꞌa ña ^xa kandixa mii ra tuꞌun Tata yo Jesucristo, saa ra ndia yasiꞌi va ra kuvi ña nduyii xa Ndioxi xiꞌin ra. Saa chi tu süvi saa iyoo ña yoꞌo, saa ra na kuachi seꞌe na ra ta iyoo na kuachi seꞌe yuvi na xïni Ndioxi va ke koo na, ndi su vichin ra ndia na kuachi seꞌe va na ^ndakiꞌin mani ra.
14 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ. Oxɨ́ Ámɨnáomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ wo arɨge nerɨ Gorɨxoyá wo imónɨpaxɨ́rɨnɨ? Ayɨ́ xegɨ́ xiepí dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋí tɨ́nɨ nawínɨ nemerɨŋɨ́pimɨ dánɨ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ ámá xɨ́oyá wo imónɨpaxɨ́rɨnɨ. Apɨxɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ wí enɨ xegɨ́ xiagwo, dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋo tɨ́nɨ nawínɨ nemerɨŋɨ́pimɨ dánɨ ámá Gorɨxoyá wí imónɨpaxɨ́rɨnɨ. Apɨ mepa nero pɨ́nɨ nɨwiárɨnɨmɨ nurónáyɨ́, segɨ́ niaíwɨ́ Gorɨxoyá wí mimónɨ́ oyá sɨŋwɨ́yo dánɨ piaxɨ́nɨŋɨ́ eánɨgɨ́áyɨ́ imónɨpɨ́rɨxɨnɨ. Nionɨ seararɨŋápɨ xɨxenɨ nerɨ́náyɨ́, oyá imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.
15 Ndi su tu kuni va tu iin tiaa ra kuëe kandixa tuꞌun Tata yo Jesucristo ña ndakoo ra yasiꞌi ra, saa ra na ndakoo va ña ra, ra saa tu iin ñaꞌa, ña kuëe kandixa tuꞌun Tata yo Jesucristo va, saa chi tu kuni ña ndakoo ña ìi̱ ña, saa ra na ndakoo va ña ra. Saa chi ña kana Ndioxi yoo, ra ña vivii koo va yo kuvi ña, ndikäna ra yoo ña kanitaꞌan yo.
15 E nɨsearɨrɨ aí Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ meánɨgɨ́ío “Gɨ́ apɨxɨ́ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́ rímɨ nɨwárɨmɨ oumɨnɨ.” nɨwimónɨrɨ́ná xiepíxɨ xe pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ onunɨrɨ sɨŋwɨ́ wɨnɨ́ɨrɨxɨnɨ. Dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ meánɨgɨ́íí “Gɨ́ oxɨ́ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́ romɨ nɨwárɨmɨ oumɨnɨ.” nɨwimónɨrɨ́ná xiagwoxɨ xe pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ onunɨrɨ sɨŋwɨ́ wɨnɨ́ɨrɨxɨnɨ. Nɨseawárɨmɨ ugɨ́áyɨ́né sɨnɨ áxeŋwarɨ́ inɨgɨ́áyɨ́ yapɨ mimónɨŋoɨ. Gorɨxo nɨwayɨrónɨro ŋweáɨ́rɨxɨnɨrɨ nánɨpɨ rɨxa wéyo ɨ́á neaumɨrɨŋene eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
16 Saa chi yoꞌo ña iyoo ìi̱, ra kundäa vi ini kun a kuchuun kun sakaku kun ìi̱ kun xiꞌin takundiꞌi ña sa kun, tu na kunduꞌu ra xiꞌin kun; ra saa tu yoꞌo, tiaa ra iyoo yasiꞌi va, saa chi kundäa vi ini kun a kuchuun kun ña sakaku kun yasiꞌi kun xiꞌin takundiꞌi ña sa kun, tu na kunduꞌu ña xiꞌin kun.
16 Oxɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ womɨ xiepíxɨ, jíxɨ dɨxɨ́ oxomɨ pɨ́nɨ mɨwiárɨpa nerɨ o tɨ́nɨ nɨŋwearɨ́ná sɨŋwepɨgɨ́ nɨwirɨŋɨ́pimɨ dánɨ wierɨ́kiemearɨ́árɨ́anɨ? Mɨwierɨ́kiemeapa erɨ́árɨ́anɨ? Jíxɨ majɨ́árɨnɨ. Apɨxɨ́ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roŋɨ́ wímɨ xiagwoxɨ, joxɨ enɨ í tɨ́nɨ nɨŋwearɨ́ná sɨŋwepɨgɨ́ nɨwirɨŋɨ́pimɨ dánɨ wierɨ́kiemearɨ́árɨ́anɨ? Mɨwierɨ́kiemeapa erɨ́árɨ́anɨ? Joxɨ enɨ majɨ́árɨnɨ. Ayɨnánɨ segɨ́ ámá Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́rogɨ́á meánɨgɨ́áyo nɨwárɨmɨ mupa éɨ́rɨxɨnɨrɨ seararɨŋɨnɨ.
17 Ra ta kuꞌva iyoo ndo, ta kana Tata yo Jesucristo ndoꞌo ke na koo va ndo. Ra ña kaꞌan yu xiꞌin ndoꞌo, kuvi tu ña kaꞌan yu xiꞌin takundiꞌi na veꞌe ñuꞌu na ndee iinii kuvi va.
17 Seyɨ́né woxɨnɨ woxɨnɨ Ámɨná Gorɨxo ayɨ́ xɨxegɨ́nɨ apɨ apɨ e imónɨ́ɨ́rɨxɨnɨrɨ yaŋɨ́ seadɨmɨxɨŋɨ́pɨ, o ayɨ́ nionɨyá ámá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á seaumɨráná imónɨgɨ́ápɨ axɨ́ apɨnɨ “Xe oimónɨmɨnɨ.” nɨyaiwiro imónɨ́ɨ́rɨxɨnɨ. Gorɨxoyá sɨyikɨ́ nimónɨrɨ amɨ gɨmɨ ŋweagɨ́á nɨyonɨ sekaxɨ́ axɨ́pɨ urɨmearɨŋárɨnɨ.
18 Saa chi tu sava ndia ñani yo, ra xa kuu mii va ndia tuni Ndioxi ta kana ra ndia, saa ra, saa na koo va ndia, ra tu sava tu ndia ñani yo, ra köo vi tuni Ndioxi ndia ta kana ra ndia, saa ra saa na koo va ndia, chi xiniñüꞌu ka vi ña kakin na tuni ndia.
18 Segɨ́yɨ́ wo Judayo eŋagɨ nánɨ iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwínɨŋáná Gorɨxo o ámá nionɨyá oimónɨrɨ wéyo ɨ́á numɨrɨrɨ́náyɨ́, ámá o “Iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwínɨŋɨ́pɨ arɨge nerɨ yo mɨyimɨnɨréɨnɨ?” mɨyaiwipa éwɨnɨgɨnɨ. Segɨ́yɨ́ wo iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínɨŋáná Gorɨxo nionɨyá oimónɨrɨ wéyo ɨ́á numɨrɨrɨ́náyɨ́, ámá o Judayɨ́ wonɨ́nɨŋɨ́ oimónɨmɨnɨrɨ iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínɨpa éwɨnɨgɨnɨ.
19 Saa chi kuëe ndiee xaꞌa vi ña, ña koo tuni Ndioxi ndoꞌo, ra saa tu ña köo va ña, chi ña xiniñuꞌu vaꞌa ke na kandixa ndo chiñu ña xaꞌndia Tata yo Ndioxi nuu va ndo.
19 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó nɨwákwínɨrɨ́náranɨ, mɨwákwínɨpa nerɨ́náranɨ, Gorɨxoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ ná ayo mimónɨnɨ. Oyá sɨŋwɨ́yo dánɨ “Ná ayo imónɨnɨ.” yaiwiarɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ sekaxɨ́ xɨ́o rɨŋɨ́pimɨ xɨ́darɨgɨ́ápɨnɨrɨnɨ.
20 Ra xaꞌa ña kan ke na koo ndo ta kuꞌva iyoo ndo ta kana Tata yo Ndioxi ndoꞌo va.
20 Ayɨnánɨ ámá woxɨnɨ woxɨnɨ, seyɨ́né Gorɨxo ámá nionɨyá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á seaumɨráná pí pí xɨxegɨ́nɨ imónɨgɨ́ápɨ xe apɨnɨ nimónɨro ŋweáɨ́rɨxɨnɨ.
21 Ra tu sava ndo, ra na xachiñu ndaꞌvi köo yaꞌvi va kuvi ndo, ta kana Ndioxi ndoꞌo, ra na ndïꞌi ini ndo xaꞌa ña iyoo ndo saa; ndi su tu iyoo va tu kuꞌva ña saña ndika ndo, saa ra na kaꞌan ndo xiꞌin na, ña ^saña ndika na ndoꞌo va.
21 Woxɨ Gorɨxo ámá nionɨyá oimónɨrɨ wéyo ɨ́á rumɨráná ámá woyá xɨnáíxɨ́nɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ wiiarɨŋoxɨ nimónɨrɨ́náyɨ́, ududɨ́ bɨ mirɨnɨpa nerɨ “Nionɨ sɨnɨ axɨ́ apɨnɨ nimónɨrɨ́ná, ayɨ́ ananɨrɨnɨ.” yaiwíɨrɨxɨnɨ. E nerɨ aí xɨnáíxɨ́nɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ wiiarɨŋoxɨ ámá áxeŋwarɨ́ minɨgɨ́áyɨ́nɨŋɨ́ imónɨpaxɨ́ eŋánáyɨ́, ananɨ xɨnáíxɨ́nɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ wiiarɨŋɨ́pɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨrɨ kikiɨ́á úɨrɨxɨnɨ.
22 Saa chi na xachiñu ndaꞌvi köo yaꞌvi, ta kana Tata yo Jesús na ña kundikun na ra, ra xa na ndisaña ndika va kuvi na ña xachiñu na nuu ra vichin; ra na ndixika ndika tu ta kana Tata yo Jesús na ña kundikun na ra, ra na kan kuvi na nduu na xachiñu ndaꞌvi köo yaꞌvi nuu Tata yo Jesucristo vichin va.
22 Xɨnáíxɨ́nɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ wiiarɨŋoxɨ, ayɨ́ rɨpɨ nánɨ “Ududɨ́ bɨ mirɨnɨpanɨ.” rɨrarɨŋɨnɨ. Gɨyɨ́ Ámɨná Gorɨxo ámá nionɨyá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á umɨráná ámá wíyá xɨnáíwánɨŋɨ́ nimónɨro omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́áyɨ́ eŋánáyɨ́, ayɨ́ sɨnɨ apɨ imónɨŋagɨ́a aí Gorɨxo rɨxa gwɨ́ roayíroŋɨ́yɨ́rɨnɨ. Gɨyɨ́ Ámɨnáo ámá nionɨyá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á umɨráná áxeŋwarɨ́ minɨgɨ́áyɨ́ eŋánáyɨ́, ayɨ́ xɨ́o wimónarɨŋɨ́pɨ epɨ́rɨ́a nánɨ xegɨ́ xɨnáíwánɨŋɨ́ omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́áyɨ́ imónɨŋagɨ́a nánɨ “Ududɨ́ mirɨnɨpanɨ.” seararɨŋɨnɨ.
23 Ra na kundaa ini ndo, chi yaꞌvi ni va ndasata Tata yo Ndioxi ndoꞌo; ra xaꞌa ña kan ke na täxi ndo ña ndakaꞌndia chiñu tuku yuvi nuu ndo, ra nduu tuku ndo na xachiñu ndaꞌvi köo yaꞌvi nuu na.
23 Jisaso neaiiŋɨ́pimɨ dánɨ Ámɨnáo bɨ́nɨŋɨ́ nɨseairɨ gwɨ́ searoayíroŋɨ́ eŋagɨ nánɨ ámá wíyɨ́yá xɨnáíwayɨ́nénɨŋɨ́ mimónɨpa éɨ́rɨxɨnɨ.
24 Xaꞌa ña kan ke ñani yo, ra ta kuꞌva iyoo ndo ta kana Ndioxi ndoꞌo ke na koo ndo ña kundikun va ndo ra.
24 Gɨ́ nɨrɨxɨ́meánɨŋɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́né, Gorɨxo ámá nionɨyá oimónɨ́poyɨnɨrɨ wéyo ɨ́á seaumɨráná pí pí xɨxegɨ́nɨ imónɨgɨ́ápɨ o xegɨ́ sɨŋwɨ́yo dánɨ apɨnɨ imónɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.
25 Ra ña ndakatuꞌun tu ndo yuꞌu xaꞌa na kuaan vaꞌa, ra köo vi ndiayu nditaxi Tata yo Jesucristo ndaꞌa yu xaꞌa na, ndi su kuvi va kaꞌan yu xiꞌin ndo ndia kuꞌva ke tuvi yu, saa chi taxi va Tata yo Ndioxi ña xini tuni yu, xaꞌa ña kundaꞌvi ni ini ra xini yuꞌu.
25 Seyɨ́né ámá sɨnɨ mɨmeánɨgɨ́áyɨ́ nánɨ payɨ́ nearɨ yarɨŋɨ́ nigɨ́ápɨ nánɨ Ámɨnáo sekaxɨ́ bɨ mɨnɨrɨŋɨ́ aiwɨ nionɨ —Nionɨ Ámɨnáo wá nɨnɨwianɨrɨ niiŋɨ́pimɨ dánɨ xwɨyɨ́á dɨŋɨ́ uŋwɨrárɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ seararɨŋáonɨrɨnɨ. Nionɨ gɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ bɨ osearɨmɨnɨ.
26 Ña tuvi yuꞌu, ra tiaa ndia kuaan, ra na tandäꞌa vi ndia, xaꞌa ña iyoo ni tundoꞌo kii ña ndee yo vichin.
26 Xeanɨŋɨ́ neaímeámɨnɨrɨ yarɨŋɨ́pɨ rɨxa neaímeaarɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ nionɨ dɨŋɨ́ re moarɨŋɨnɨ, “Ámá agwɨ pí pí imónarɨgɨ́ápa anɨŋɨ́ axɨ́pɨ e imónɨ́ɨ́rɨxɨnɨ. ‘E nerɨ́náyɨ́, ayɨ́ naŋɨ́rɨnɨ.’ nimónarɨnɨ.” Nionɨ dɨŋɨ́ e moarɨŋɨnɨ.
27 Ra ndoꞌo, ndia ñani yo ndia iyoo yasiꞌi, ra na ndaköo ndo ná, chi na kundee na xiꞌin va ndo; ra ndia ñani yo, ndia kuaan, ra na tandäꞌa vi ndia.
27 Woxɨ rɨxa apɨxɨ́ meaŋoxɨ eŋánáyɨ́, “Ímɨ arɨge wárɨmɨnɨréɨnɨ?” nɨyaiwirɨ mepanɨ. Woxɨ apɨxɨ́ mɨmeaŋoxɨ eŋánáyɨ́, “Apɨxɨ́ arɨge nerɨ meámɨnɨréɨnɨ?” nɨyaiwirɨ mepanɨ.
28 Ra tu kuni va tu ndia ñani yo ndia kuaan tandaꞌa ndia, saa ra na tandaꞌa va ndia, saa chi süvi kuachi vi kuvi ña; ra tu kuni tandaꞌa tu na kuꞌva yo na kuaan, saa ra na tandaꞌa va na, saa chi süvi kuachi vi kuvi ña. Ndi su na ^tandaꞌa, kii ña iyoo tundoꞌo vichin, ra ^ndoꞌo ni va na, ra xaꞌa ña küni yu ndoꞌo va na kuvi ña kaꞌan yu xiꞌin na.
28 E nɨsearɨrɨ aí woxɨ apɨxɨ́ nɨmearɨ́ná ayɨ́ ɨ́wɨ́ bɨ mɨyarɨŋɨnɨ. Apɨyáíxɨ enɨ oxɨ́ nɨmeánɨrɨ́ná ayɨ́ ɨ́wɨ́ bɨ mɨyarɨŋɨnɨ. E nerɨ aí xeanɨŋɨ́ meánɨgɨ́áyɨ́ sɨnɨ xwɨ́á tɨ́yo ŋweaŋáná wímeanɨ́ápɨ seaímeanɨgɨnɨrɨ seararɨŋɨnɨ.
29 Ra na kundaa ini ndo, ñani yo: Chi xa kuyachin ni va kii ndiko Tata yo Jesucristo, ra ndoꞌo, ndia iyoo yasiꞌi, ra süvi takua xaꞌa yasiꞌi ndo ke na kundiꞌi ni ini ndo, chi ta iyoo ndia kuaan va na koo ndo; ña ndakani ini ndo xaꞌa chiñu Tata yo Jesucristo
29 Gɨ́ nɨrɨxɨ́meáyɨ́né, e nɨsearɨrɨ́ná rɨpɨ́nɨŋɨ́ seararɨŋɨnɨ, “Jisaso weapɨnɨ́áyi nánɨ rɨxa aŋwɨ ayo eŋagɨ nánɨ ámá apɨxɨ́ rɨxa meagɨ́áyɨ́né re nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ. Apɨxɨ́ mayowa áxeŋwarɨ́ minɨpa nero nánɨ ‘Gorɨxo wimónarɨŋɨ́pɨnɨ oemɨnɨ.’ nɨyaiwiro yarɨgɨ́áwa yapɨ nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ.
30 ra saa tu ndoꞌo, na kusuchi ini va, ra ta iyoo na kusii ini va na koo ndo; ra ndoꞌo na kusii ini, ra ta iyoo na kusuchi ini va na koo ndo; ra ndoꞌo na ^sata ñaꞌa, ra ta iyoo na ndisäta vaꞌa ñaꞌa va na koo ndo;
30 Ámɨxɨ́á yarɨgɨ́áyɨ́né ámɨxɨ́á mɨyarɨgɨ́áyɨ́ yapɨ nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ. Dɨŋɨ́ niɨ́á seainarɨŋɨ́yɨ́né dɨŋɨ́ niɨ́á mɨwinarɨŋɨ́yɨ́ yapɨ nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ. Amɨpí bɨ́ nero tɨ́gɨ́áyɨ́né amɨpí mayɨ́yɨ́ yapɨ nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ.
31 ra ndoꞌo, na kee vaꞌa xiꞌin ñaꞌa ña kana nuu ña yuuvi yoꞌo, ra ta kuꞌva iyoo na köo vaꞌa ñaꞌa nuu vi na koo ndo; saa chi ña yuuvi, xiꞌin takundiꞌi ñaꞌa ña iyoo nuu ña, ra ña ndiꞌi xaꞌa va kuvi ña.
31 Omɨŋɨ́ nerɨ́ná amɨpí xwɨ́á tɨ́yo weŋɨ́pimɨ dánɨ omɨŋɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́né ámá apɨ nánɨ wí ududɨ́ mɨwinarɨgɨ́áyɨ́ yapɨ nimónɨro éɨ́rɨxɨnɨ.” Amɨpí agwɨ ríná xwɨ́á rɨrímɨ eŋɨ́yɨ́ imónɨŋɨ́pa anɨŋɨ́ imónɨnɨ́á menɨnɨ. Xegɨ́ bɨ imónɨnɨ́a nánɨ aŋwɨ ayo eŋagɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ.
32 Ra ña kachi yu saa, ra ña vaꞌa na ndïꞌi ni ini va ndo kuvi ña. Saa chi tiaa ndia kuaan, ra xaꞌa chiñu Ndioxi va ke ndiꞌi ini ndia, ra ndiꞌi tu ini ndia ndia kuꞌva ke ndasakaꞌnu va ndia ra;
32 “Amɨpí ayá wí nánɨ ududɨ́ mirɨnɨpa oépoyɨ.” nɨnimónɨrɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ. Ámá apɨxɨ́ mɨmeagɨ́áyɨ́ Ámɨnáo nionɨ yarɨŋápɨ nánɨ yayɨ́ owinɨnɨrɨ nánɨ o yayɨ́ winɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨnɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmóa warɨgɨ́árɨnɨ.
33 ndi su tiaa ndia xa iyoo yasiꞌi, ra ña ndiꞌi ini ndia kan xaꞌa kuvi chiñu ña iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo va, xiꞌin xaꞌa ña sakusii ndia ini yasiꞌi va ndia.
33 E nerɨ aí ámá apɨxɨ́ meagɨ́áyɨ́ “Gɨ́ apɨxí yayɨ́ owinɨnɨrɨ nánɨ arɨge emɨnɨréɨnɨ?” nɨyaiwiro apɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmóa nuro
34 Ra mii saa ke kuu tu xiꞌin ná siꞌi va, saa chi na siꞌi ná kuaan, ra chiñu ña kuni Ndioxi va ke saxinu na, xiꞌin chiñu ña xa na, ra saa tu xiꞌin ña xani ini va na; ndi su na siꞌi na iyoo ìi̱, ra chiñu ña iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo va ke ndiꞌi ini na kan xaꞌa, xiꞌin ña sakusii na ini ìi̱ va na.
34 dɨŋɨ́ bɨ biaú ɨ́á xɨrarɨgɨ́árɨnɨ. Apɨxɨ́ sɨnɨ oxɨ́ mɨmeánɨgɨ́íwa tɨ́nɨ apɨyáíwa tɨ́nɨ íwa wí wí re yaiwiarɨŋɨ́rɨnɨ, “Niínɨ gɨ́ nápɨ tɨ́nɨ dɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ sɨyikwɨ́ mínɨŋɨ́ Ámɨnáo gɨ́ ámá e oimónɨ́poyɨnɨrɨ wimónarɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ oimónɨmɨnɨ.” nɨyaiwirɨ o nánɨ wiipaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ nánɨnɨ dɨŋɨ́ moarɨŋɨ́rɨnɨ. E nerɨ aí apɨxɨ́ rɨxa oxɨ́ meánɨgɨ́íwa wí wí axɨ́pɨ e yarɨŋɨ́manɨ. “Gɨ́ oxo yayɨ́ owinɨnɨrɨ nánɨ arɨge emɨnɨréɨnɨ?” nɨyaiwirɨ xwɨ́á tɨ́yo dánɨ imónɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmóa warɨŋɨ́rɨnɨ.
35 Ra ña kaꞌan yu ña yoꞌo xiꞌin ndo, ra ña kuni yu ña vaꞌa na koo va ndo kuvi ña, ra süvi nuu ndo ke sasi yu, chi ña kuni yu ke vivii va na koo ndo, ra ^sa ndo chiñu ndaku nuu Ndioxi va, ra sachiñu tu ndo nuu ra xiꞌin ndinuni nima va ndo.
35 Nionɨ seararɨŋápɨ naŋɨ́ oniinɨrɨ mɨseararɨŋɨnɨ. Sewanɨŋɨ́yɨ́né nɨxɨ́dɨrɨ́ná naŋɨ́ oseaiinɨrɨ seararɨŋɨnɨ. Nionɨ áxeŋwarɨ́ oseaimɨnɨrɨ mɨrarɨŋɨnɨ. Seyɨ́né naŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨnɨ nero amɨpí pí pí imónɨŋɨ́pɨ nánɨ mɨmɨwiaíkɨ́ mɨseainɨpa yarɨ́ná “Ámɨnáo wimónarɨŋɨ́pɨnɨ oyaneyɨ.” nɨyaiwiro oépoyɨnɨrɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ.
36 Ra tu sava tu na xani ini, ña vaꞌa ka va na tandaꞌa seꞌe siꞌi na, xaꞌa ña xa kuni yaꞌa kuiya ña tuvi na, saa ra xiniñuꞌu na tandaꞌa va ña, saa chi süvi kuachi vi kuvi ña tandaꞌa ña.
36 Ámá go go “Apɨyá nionɨ nánɨ rɨxɨŋɨ́ nurɨyigɨ́ímɨ nɨpɨkwɨnɨ mɨwikárarɨŋɨnɨ.” nɨyaiwirɨ́náyɨ́, í xwé nimónɨrɨ rɨxa meapaxɨ́ imónɨŋagɨ sɨŋwɨ́ wɨnɨrɨ “Ímɨ rɨxa omeámɨnɨ.” nɨyaiwirɨ mɨŋɨ́ ninɨrɨ nánɨ “Kikiɨ́á bɨ epaxonɨmanɨ.” yaiwinɨrɨ nerɨ́náyɨ́, xe o xegɨ́ wimónarɨŋɨ́pɨ nerɨ ímɨ omeanɨ. E nerɨ́ná, ayɨ́ sɨpí bɨ mɨyarɨnɨnɨ. Ananɨrɨnɨ.
37 Ndi su tu sava tu na chikaa ini ña tandäꞌa seꞌe siꞌi na, ra vaꞌa va, saa chi ndiaa nii na küvi sa nduxa xiꞌin na ña sa na chiñu ña küni na sa na, chi iyoo ndika va na ña kuvi kaꞌndia na xaꞌa seꞌe siꞌi na, ña koo kuaan na, saa ra vaꞌa va xa na.
37 E nerɨ aí go go “Ná bɨnɨ apɨ oemɨnɨ.” rɨnɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ ínɨrɨ ɨ́eapá winɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ xe mɨŋɨ́ oninɨnɨrɨ mimónɨpa erɨ xewanɨŋo xegɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ “Apɨyá nionɨ nánɨ rɨxɨŋɨ́ nurɨyigɨ́í kikiɨ́á oŋweanɨ.” yaiwirɨ nerɨ́náyɨ́, ayɨ́ naŋɨ́ yarɨnɨ.
38 Ña kan ke na satandaꞌa seꞌe siꞌi, ra vaꞌa va xa na, ra na xïin satandaꞌa tu seꞌe siꞌi, ra vaꞌa ni ka va tu xa na kan.
38 Ayɨnánɨ ámá apɨxɨ́ xegɨ́ rɨxɨŋɨ́ wurɨyigɨ́ímɨ nɨmearɨ́ná, ayɨ́ naŋɨ́ yarɨnɨ. Ámá apɨxɨ́ xegɨ́ rɨxɨŋɨ́ wurɨyigɨ́ímɨ mɨmeapa nerɨ́ná, ayɨ́ enɨ naŋɨ́ nerɨ seáyɨ e imónɨŋɨ́pɨ yarɨnɨ.
39 Ra ñaꞌa ña iyoo ìi̱, ra xiꞌin ìi̱ ña ke nduꞌu va ña kii ña tiaku ra, ra ta xa na kuvi vi ra ke saña ndika ña, ra saa ke kuvi ndatandaꞌa ña xiꞌin ndia ndia ka tiaa ndia kuni va ña, ndi su ndia nani ke ndikun ndia Jesucristo va.
39 Apɨxɨ́ wíyá oxo sɨnɨ mɨpé ŋweaŋáná anɨŋɨ́ re yaiwíwɨnɨgɨnɨ, “Oyá apɨxínɨ rimónɨŋɨnɨ?” yaiwíwɨnɨgɨnɨ. E nerɨ aí xegɨ́ oxo rɨxa nɨperɨ́náyɨ́, sɨnɨ omɨ mɨmeánɨ́ “Go gomɨ omeánɨmɨnɨ?” nɨwimónɨrɨ́ná, ananɨ meánɨ́wɨnɨgɨnɨ. E nerɨ aí ámá sɨpɨ́á imónɨŋɨ́ womɨ mɨmeánɨ́ Jisaso tɨ́nɨ ikárɨnɨgɨ́áyɨ́ womɨnɨ meánɨ́wɨnɨgɨnɨ.
40 Ndi su vaꞌa ni ka va koo ña, tu na ndatandäꞌa ka ña. Ra tuꞌun mii va yu kuvi ña yoꞌo, ra iyoo tu Tachi Yii Ndioxi xiꞌin yuꞌu va tuvi yu.
40 Ámɨ nɨmeánɨrɨ́ná, ananɨ eŋagɨ aiwɨ nionɨ gɨ́ dɨŋɨ́ ayɨ́ rɨpɨ nimónarɨnɨ, “Í ámɨ mɨmeánɨ́ sɨnɨ anɨŋɨ́ apɨxɨ́ anɨ́ nɨŋwearɨ́náyɨ́, yayɨ́ oxɨ́ tɨ́nɨ nɨŋwearɨ́ná winɨnɨ́ápimɨ seáyɨ e imónɨŋɨ́pɨ winɨnɨ́árɨnɨ.” nimónarɨnɨ. “Nionɨ enɨ Gorɨxoyá kwíyɨ́ tɨ́ŋáonɨrɨ́anɨ?” nɨyaiwirɨ seararɨŋɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra