Mateus 18

PPS vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 *Nchakon meꞌe sen teyuu chrikao ndo Jesús konchjiñeꞌe sen ngajin ndo ko juanchangiꞌe sen ndo:
1 Íná wiepɨsarɨŋowa “Noneyá negɨ́ wo seáyɨ e neaimónɨnɨ́o gorɨnɨ?” nɨyaiwiro Jisaso tɨ́ŋɨ́ e aŋwɨ e nɨbɨro re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ rɨxa mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ neameŋweaŋáná noneyá wo go seáyɨ e neaimónɨnɨ́árɨnɨ?” urɨ́agɨ́a
2 Tjumeꞌe ndo Jesús kuiyeꞌe ndo naa chjan, ko bakeꞌe ndo xjan ngusine ti ste sen,
2 o niaíwɨ́ onɨmiá bimɨ “Eɨnɨ.” nurɨrɨ áwɨnɨ e nurárɨmáná
3 *ko ndachro ndo:
3 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ nepa seararɨŋɨnɨ. Soyɨ́né dɨŋɨ́ ‘Ayo seáyɨ e omúrónɨmɨnɨ.’ yaiwiarɨgɨ́ápɨ dɨŋɨ́ yaíkiá mɨmopa ero niaíwɨ́ onɨmiánɨŋɨ́ mimónɨpa ero niaíwɨ́ ‘Ámá wo seáyɨ e nɨnimónɨrɨ́ná ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ yaiwiarɨgɨ́ápa axɨ́pɨ e mɨyaiwipa ero nerɨ́náyɨ́, aŋɨ́namɨ ŋweaŋoyá xwioxɨ́yo wí páwipaxɨ́ menɨnɨ.
4 Ixi ti tetuanꞌan ndo Dio, sen ícha tjintee, nchejiéꞌa aséen sen xranchi naa chjan jiꞌi.
4 Ámá ‘Seáyɨ e imónɨŋáonɨmanɨ. Niaíwɨ́ rɨpɨ yapɨ imónɨŋɨnɨ.’ yaiwíɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ aŋɨ́namɨ ŋweaŋo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ meŋweanɨ́ápimɨ nɨpáwiro seáyɨ e imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.
5 Ko ngisen xrotjueꞌe ko tsayéꞌe sen naa chjan nchíín xranchi xjan jiꞌi, meꞌe nduaxin titikaonna sen, ko xrokjui xranchi xrokuayeꞌena sen janꞌan.
5 Gɨyɨ́ gɨyɨ́ nionɨ nɨnɨxɨ́dɨro nánɨ ámá niaíwɨ́ rɨpiamɨ́nɨŋɨ́ nɨmimónɨrónáyɨ́ ayɨ́ nionɨ enɨ́nɨŋɨ́ nɨmimónarɨŋoɨ.
6 ’Siá xrojan naa xjan nchíín titikaonna janꞌan, ko kondeexin xrojan chujni, xjan meꞌe xrojuincheꞌe xjan ti ndakoꞌa, ni meꞌe cháña xrotsé na̱ naa ixro ijié ti tontsingaxin ko xrokuintee na̱ ixro tusin na̱, ko xrokuitsingangi na̱ ndachaon ti yasoꞌe.
6 E nerɨ aí ámá niaíwɨ́ rɨpiánɨŋɨ́ sɨnɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roanɨro yarɨgɨ́áyo mɨrɨrakɨ́ wiarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyo Gorɨxo xeanɨŋɨ́ rɨ́á tɨ́ŋɨ́ wikárɨnɨ́á eŋagɨ nánɨ sɨnɨ mɨrɨrakɨ́ mɨwinɨŋáná ámá wa sɨ́ŋá tɨ́nɨ siŋwɨ́yo gwɨ́ nɨjimáná rawɨrawáyo mamówáránáyɨ́ rɨ́nɨŋɨ́ xwé nɨwinɨrɨ aiwɨ Gorɨxo wimɨnɨrɨ eŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ mimónɨŋagɨ nánɨ ayɨ́ ananɨrɨnɨ.
7 Lastu nunte xasintajni ixi jii ngeꞌe sinchengachrue chujni ixi tsitikaonꞌa na̱ chijnie ndo Dio, ko lastu ni sinchekateya chujni ixi sincheꞌe na̱ ti ndakoꞌa.
7 Ámá wíyo óreámioápoyɨnɨrɨ wíwapɨyarɨgɨ́áyɨ́ aweyɨ! Sɨ́á wɨyi ayɨ́ majɨ́á wórɨnɨ́árɨnɨ. Gorɨxo xeanɨŋɨ́ wikárɨnɨ́á eŋagɨ nánɨ dɨŋɨ́ sɨpí wíwɨnɨgɨnɨ. Ámá wíyo óreámioápoyɨnɨrɨ wíwapɨyipɨ́rɨ́á aiwɨ ámá e wíwapɨyíɨ́áyɨ́ xeanɨŋɨ́ wímeanɨ́á eŋagɨ nánɨ aweyɨ! Sɨ́á wɨyi ayɨ́ majɨ́á wórɨnɨ́árɨnɨ.
8 *’Méxin siá kondeexin tjáanta o̱ tutáanta, jaꞌanta sincheꞌenta ti ndakoꞌa, cháña tonchrijinnta ko ndáꞌa tjankanta, ixi maski xrochondaꞌinta naa tjáanta o̱ naa tutáanta tsaricho̱nnta kain nchakon, ko xrochondanta yui tjáanta ko yui tutáanta ko jaña nchijíinta itsjinta ti jiche xroꞌi kain nchakon.
8 Dɨxɨ́ wéú tɨ́nɨranɨ, sɨkwú tɨ́nɨranɨ, ɨ́wɨ́ nánɨ nɨsimónɨrɨ́náyɨ́ ‘O rɨ́á anɨŋɨ́ wearɨŋɨ́yo nikeaárɨnɨgɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ nɨwákwínɨrɨ emɨ morɨ́ɨnɨ. E ninɨrɨ́náyɨ́, rɨ́nɨŋɨ́ xwé nɨsinɨrɨ aiwɨ wé rasɨ́á sɨkwɨ́ rasɨ́á eŋoxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ nɨmearɨ́náyɨ́ ayɨ́ ananɨrɨnɨ. Mɨwákwínɨpa nerɨ wé núkaúnɨ tɨ́nɨ sɨkwɨ́ núkaúnɨ tɨ́nɨ sɨnɨ eŋánáyɨ́, o rɨ́áyo nɨsikeaárɨrɨ́ná ayɨ́ naŋɨ́manɨ.
9 *Ko siá ti tsikon ikonnta, kondeexin meꞌe ncheꞌenta ti ndakoꞌa, cháña tantsjengi ikonnta ko ndáꞌa tjankanta, ixi maski ntakutsinnta, jaꞌanta tsaricho̱nnta kain nchakon. Ko yuxin ikonnta xrochondanta, jaña satsjinta ngangi xroꞌi ko ntiꞌa tsakeꞌenta kain nchakon.
9 Dɨxɨ́ sɨŋwɨ́yi enɨ ‘Ɨ́wɨ́ apɨ eɨ.’ rɨránáyɨ́, ‘Gorɨxo rɨ́á anɨŋɨ́ wearɨŋɨ́yo nikeaárɨnɨgɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ sɨŋwɨ́yi nɨyónɨrɨ emɨ morɨ́ɨnɨ. E ninɨrɨ́náyɨ́, rɨ́nɨŋɨ́ xwé nɨsinɨrɨ aiwɨ sɨŋwɨ́ wɨ́onɨ anɨŋoxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ nɨmearɨ́náyɨ́ ayɨ́ ananɨrɨnɨ. Mɨyónɨpa nerɨ sɨnɨ sɨŋwɨ́ nɨwaúnɨ tɨ́nɨ anɨŋánáyɨ́, Gorɨxo rɨ́áyo nɨsikeaárɨrɨ́ná ayɨ́ naŋɨ́manɨ.
10 *’Ndachroꞌanta ixi tjinteꞌa kaxin xjanchínchín jiꞌin, ixi xjan jiꞌin, sen ángel neꞌe xjan, sen ste ngajní ti jii Ndotána, jeꞌe sen tjanchia sen ixi jeꞌe xjan.
10 “Niaíwɨ́ onɨmiá rɨpia bimɨ peayɨ́ mɨwianɨpanɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ, ‘Aŋɨ́najɨ́ apiamɨ awí mearoarɨgɨ́áyɨ́ aŋɨ́namɨ Gorɨxoyá sɨ́mɨmaŋɨ́mɨnɨ ŋweaarɨŋagɨ́a nánɨ peayɨ́ wí mɨwianɨpanɨ.’ seararɨŋɨnɨ.
11 Ixi Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, kui̱i̱ xjan bijée xjan chujni kuitjáña ko sincheméꞌe xjan jíee sen.
11 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá imónɨŋáonɨ ámá ɨ́wɨ́ néra nuro anɨŋɨ́ ikeamónanɨro yarɨgɨ́áyo nánɨ pɨ́á nerɨ yeáyɨ́ uyimɨxemeámɨnɨrɨ bɨŋáonɨrɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
12 ’¿Ngeꞌe chronta? Siá naa xi chónda naa ciento kutuchjon ko siá kuitjáña naa ba, ¿á tsintueꞌa xa ntiꞌa ti noventa y nueve ba ti jii ijna̱ ko tjumeꞌe tsijée xa iko kuitjáña?
12 O xɨxewisɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Segɨ́ dɨŋɨ́ arɨrerɨnɨ? ‘Ámá wo xegɨ́ sipɨsipɨ́ 100 eŋáná wo anɨ́náná bɨ́bɨ 99 eŋɨ́pɨ dɨ́wɨ́yo nɨwárɨmɨ nurɨ wɨ́o nánɨ pɨ́á mepa enɨgɨnɨ.’ rɨyaiwiarɨŋoɨ? Oweoɨ pɨ́á enɨŋoɨ.
13 Ko siá tsitja xa kutuchjon meꞌe, á jeꞌa ícha tsakeꞌe xa juaxruxin ixi kuitja xa iko kuitjáña ixi kain iko kuitjáñaꞌi.
13 Ámɨ rɨxa nɨmearɨ́náyɨ́ nepa seararɨŋɨnɨ. Yayɨ́ sipɨsipɨ́ 99 manɨ́nɨŋɨ́pɨ nánɨ winarɨŋɨ́pɨ́nɨŋɨ́ winɨnɨ́ámanɨ. Anɨ́nɨ́o nánɨ aga yayɨ́ seáyɨmɨ dánɨ winɨnɨ́árɨnɨ.
14 Jaña kaxon Ndotána jii ngajní tjaunꞌa ndo tsitjáña ninaa xjanchíin jiꞌi.
14 Segɨ́ ápo, aŋɨ́namɨ ŋweaŋoyɨ́ enɨ ‘Niaíwɨ́ onɨmiá apia yapɨ imónɨgɨ́áyɨ́ wí oanɨ́nɨ́poyɨ.’ mɨyaiwinɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
15 *’Siá naa sen kichuunta xrojan ti ndakoꞌa juintaꞌanta sen, jaꞌanta ko sen meꞌe nichjeꞌe kichuunta ti jaꞌonta stenta, ixi ti ndakoꞌa juintaꞌanta sen. Siá kuitikaon sen ngeꞌe ndachronta, jaꞌanta juachanta naa sen kichuunta.
15 O re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá nionɨ nɨnɨxɨ́dɨro nánɨ rɨrɨxɨ́meá imónɨŋɨ́yɨ́ wo ɨ́wɨ́ sikáránáyɨ́, joxɨ nurɨ xegɨ́pɨ ŋweaŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná joxɨ dɨxɨ́pɨ nɨwímearɨ ɨ́wɨ́ xɨ́o sikárɨ́ɨ́pɨ nánɨ yumɨ́í yarɨŋɨ́ wirɨ́ɨnɨ. O arɨ́á síánáyɨ́ joxɨ naŋɨ́ wimɨxɨ́agɨ nánɨ sɨnɨ rɨrɨxɨ́meá imónɨŋɨ́yɨ́ wónɨŋɨ́ nimónɨrɨ enɨŋoɨ.
16 Ko siá sen meꞌe kuitikaonꞌa sen, tiyeꞌenta naa o̱ yuu sen kichuunta ixi sen meꞌe tsinꞌen sen ngeꞌe tsjaonta ko ngeꞌe sinchekonchjiannta.
16 E nerɨ aí joxɨ arɨ́á mɨsipa yarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́náyɨ́, ŋwɨ́ ikaxɨ́ nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ nerɨ ámá wa re rɨpɨ́rɨ nánɨ, ‘None enɨ o yarɨŋɨ́ wíáná o “Oweoɨ, nionɨmanɨ.” rarɨŋagɨ arɨ́á wíwɨnɨ.’ rɨpɨ́rɨ nánɨ ámá waúmɨranɨ, womɨranɨ, nɨwirɨmeámɨ nurɨ obaxoyɨ́né ámɨ yarɨŋɨ́ wirɨ́ɨnɨ.
17 Ko sen ningakonꞌannta, siá tsitikaonꞌa sen sen kuiyeꞌenta, tjumeꞌe ndachenta sen niꞌngo, ko siá tsitikaonꞌa sen kaxon, tjumeꞌe índachroꞌanta ixi sen meꞌe kichuunta sen, sen meꞌe ó ikjan sen xranchi naa chujni tjáka tomie xi Roma ko chúxinꞌa na̱ ndo Dio.
17 O sɨnɨ arɨ́á mɨseaipa yarɨŋagɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ́náyɨ́, ámá nionɨyá sɨyikɨ́ imónɨgɨ́áyo áwaŋɨ́ urɨrɨ́ɨnɨ. Ayo enɨ arɨ́á mɨwipa yarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́náyɨ́, re yaiwíɨ́rɨxɨnɨ, ‘Sɨnɨ nɨrɨxɨ́meáo wí mimónɨnɨ. Rɨxa émáyɨ́nɨŋɨ́ imónɨrɨ ámá takisɨ́ nánɨ nɨgwɨ́ nearáparɨgɨ́áwánɨŋɨ́ imónɨrɨ nerɨ wí eŋónɨŋɨ́ imónɨnɨ.’ yaiwíɨ́rɨxɨnɨ.
18 *’Ko nduaxin ndachrja̱n ixi siá tsajonꞌanta juachaxin xroxindanga ijie̱ yama naa chujni ntiꞌi ngataꞌa nunte xasintajni, kaxon ngajní ti jii ndo Dio, jeꞌe ndo tsajonꞌa ndo juachaxin tsoméꞌe ijie̱ meꞌe, ko kain ti tsajonnta juachaxin ixi tsoméꞌe ti ndakoꞌa juintaꞌanta na̱ ntiꞌi ngataꞌa nunte xasintajni, kaxon ndo Dio sincheméꞌe ndo ijie̱ chónda na̱.
18 Nepa seararɨŋɨnɨ. Seaiepɨsarɨŋáoyɨ́né xwɨ́áyo re dánɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo aŋɨ́namɨ dánɨ enɨ soyɨ́né sɨnɨ mɨrɨpa eŋáná o xámɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ. Soyɨ́né re dánɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo xámɨ émɨ dánɨ enɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ.
19 ’Kaxon ntatjunta ixi siá yuu jaꞌanta ngataꞌa nunte ntiꞌi ndako xronichjeꞌe kichuunta ixi xrojan ngeꞌe tsjancheꞌenta Ndotána jii ngajní, Ndotána jii ngajní, jeꞌe ndo tsajon ndo ngeꞌe tsjanchianta.
19 Rɨpɨ enɨ seararɨŋɨnɨ. Xwɨ́á tɨ́yo dánɨ soyɨ́néyá waú amɨpí wí nánɨ dɨŋɨ́ axɨ́pɨnɨ nɨmori gɨ́ ápo, aŋɨ́namɨ ŋweaŋomɨ yarɨŋɨ́ axɨ́pɨnɨ wíáná o arɨ́á nɨwirɨ xɨxenɨ e wimɨxɨyinɨ́árɨnɨ.
20 Ixi ti no ste yuu o̱ níi sen titikaonna, ntiꞌa tsakeꞌe janꞌan ngusine ti ste sen.
20 Ámá nionɨyá imónɨgɨ́áyɨ́ waúnɨranɨ, waú wonɨranɨ, nionɨ seáyɨ e nɨmeanɨro nánɨ awí eánáná nionɨ áwɨnɨ e ŋweámɨ́á eŋagɨ nánɨ wigɨ́ dɨŋɨ́ axɨ́pɨ nɨmoro yarɨŋɨ́ wiarɨgɨ́ápɨ gɨ́ ápo arɨ́á nɨwirɨ xɨxenɨ wimɨxɨyinɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
21 *Tjumeꞌe konchjiñeꞌe ndo Pedro ko juanchangiꞌe ndo ndo Jesús:
21 Íná Pitao nɨbɨrɨ Jisasomɨ yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, ámá joxɨ nɨrɨxɨ́dɨrɨ nánɨ negɨ́ nɨrɨxɨ́meá wo ɨ́wɨ́ ararɨ nikáránáyɨ́, nionɨ enɨ xɨxenɨ xɨ́o nikárɨ́ɨ́pa yokwarɨmɨ́ wiimɨ́árɨnɨ? ‘Ɨ́wɨ́ wé wɨ́úmɨ dáŋɨ́ waú nikárɨ́ɨ́pɨ nánɨ yokwarɨmɨ́ nɨwiimáná eŋáná ámɨ wínɨ nikáráná yokwarɨmɨ́ wiipaxɨ́ menɨnɨ.’ nimónarɨnɨ.” urɨ́agɨ
22 Meꞌe juatingíexin ndo Jesús ko ndachro ndo:
22 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ wé wɨ́úmɨ dáŋɨ́ waú apɨnɨ yokwarɨmɨ́ wiíánáyɨ́, ‘Ayɨ́ Apánɨrɨnɨ.’ rɨrɨmɨméɨnɨ. Joxɨ anɨŋɨ́ minɨ́ yokwarɨmɨ́ wiirɨ́a nánɨ rarɨŋɨnɨ.” nurɨrɨ
23 ’Ti no tituanꞌan ndo Dio meꞌe xranchi naa nunte ijié tetuanꞌan naa xi rey ko tjaun xa sinchéñakaꞌo xa xinchexrée xa cuenta.
23 “Ámá Gorɨxo xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ umeŋweanɨ́áyɨ́ anɨŋɨ́ minɨ́ yokwarɨmɨ́ wiíɨ́rɨxɨnɨrɨ rɨ́a neararɨnɨ?” oyaiwípoyɨnɨrɨ ewayɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo, aŋɨ́namɨ meŋweaŋo, o mɨxɨ́ ináyɨ́ wo xegɨ́ omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́áyɨ́ wamɨ nɨgwɨ́ nɨwirɨ ‘Idáná awayá niapɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ nɨwimáná nɨŋweaŋɨsáná re eŋónɨŋɨ́ imónɨnɨ. O ‘Emá ayá wí rɨxa múroŋɨ́rɨnɨ. Agwɨ awa nɨbɨro awayá oniapɨ́poyɨ.’ ráná
24 Ko kuaxi xa nchéña xa cuenta ko hora meꞌe bikaꞌo na̱ naa xi tsango itsjé sínká.
24 awa nɨbɨro xɨ́oyá urápɨgɨ́ápɨ nánɨ awayá mɨnɨ nɨwirɨ́ná wo xɨ́oyá nɨgwɨ́ xwé ayá wí K10,000,000 urápɨŋo enɨ nɨbɨrɨ aiwɨ
25 Ko xi sínká meꞌe chóndaꞌi xa tomi tsjengaxin xa ꞌna̱ ti sínká xa, méxin xi rey kuetuanꞌan xa ixi tsochji xi sínká ko janchriꞌe xa ko chjenꞌen xa ngajin ni teꞌna chujni ko ti tjintee chónda xa tsochji kaxon xroxengaxin ꞌna̱ ti sínká xa.
25 xɨ́oyá xɨxenɨ e mɨwipaxɨ́ eŋagɨ nánɨ mɨxɨ́ ináyo xegɨ́ wɨ́amɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nionɨ nɨgwɨ́ meámɨ nánɨ oyá iyɨ́á ɨ́á amɨpí nurápɨrɨ ámá wíyo bɨ́ époyɨ. O enɨ xiepí tɨ́nɨ niaíwɨ́ tɨ́nɨ ámá wayá xɨnáíwánɨŋɨ́ nimónɨro omɨŋɨ́ wiipɨ́rɨ́a nánɨ bɨ́ nero nɨgwɨ́pɨ nɨmeámɨ nɨbɨro niapɨ́poyɨ.’ uráná
26 Ko xi sínká bakeꞌexin ntatuchiꞌin xa ngajin xi rey, ko kuinóatée xa ko ndachro xa: “Chona̱ninta ko janꞌan tsjengaꞌanta ꞌna̱ kain ti tasinkaꞌanta.”
26 K10,000,000 urápɨŋo mɨxɨ́ ináyoyá agwɨ́ rɨwámɨ dánɨ xwɨ́áyo nɨpɨ́kínɨmearɨ waunɨ́ nikárɨnɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nɨgwɨ́ niapɨŋɨ́pɨ nánɨ sɨnɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́rorɨ yarɨŋɨnɨ. Rɨ́wéná nánɨ wenɨŋɨ́ nerɨ ŋweáɨrɨxɨnɨ. Nɨnímeááná joxɨ niapɨŋɨ́pa xɨxenɨ siapɨmɨ́árɨnɨ.’ urɨ́agɨ
27 Ko xi rey bikonóeꞌe xa xi sínká ko juincheméꞌe xa kain ti sínká xi meꞌe, ko kuituanꞌan xa tsajanda na̱ xa ixi ó koméꞌe ti sínká xa.
27 mɨxɨ́ ináyo wá nɨwianɨrɨ nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nɨgwɨ́ nionɨ siapɨŋápɨ nánɨ dɨŋɨ́ peá móɨnɨ. Joxɨ ananɨ uɨ.’ urɨ́agɨ aiwɨ
28 Ko sakjui xa ko hora meꞌe kuetan xa inaa xi nchekao xa ixra̱, ko xi meꞌe tsjéꞌa sínká xa ngajin xi koméꞌe ti kuasínká xa ngajin xi rey. Ko xi koméꞌe ti sínká, soji itsé xa tusin xi sinkeꞌe xa ko ndachro xa: “¡Tjénga̱nana ꞌna̱ ti tasinkana̱na!”
28 omɨŋɨ́ wiiarɨŋo nɨpeyearɨ xegɨ́ wɨ́o ‘Rɨ́wéná oyá enɨ xɨxenɨ niapɨ́wɨnɨgɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ K100 wiŋomɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ ɨ́á nɨxerɨ siŋwɨ́ ɨ́á nɨyámɨxɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Joxɨyánɨ rɨxa xɨxenɨ niapɨmɨnɨrɨ rɨyarɨŋɨnɨ?’ urɨ́agɨ
29 Ko xi nchekao xa xra bakeꞌexin ntatuchiꞌin xa ngajin xi koméꞌe ti sínká ko kuinóatée xa: “Tikonóanana ko janꞌan tsjengaꞌa ꞌna̱ kain ti tjasínkáꞌa.”
29 xegɨ́ omɨŋɨ́ nawínɨ wiiarɨgɨ́ío xwɨ́áyo nɨpɨ́kínɨmearɨ waunɨ́ rɨxɨŋɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nɨgwɨ́ joxɨ niapɨŋɨ́pɨ nánɨ sɨnɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́rorɨ yarɨŋɨnɨ. Rɨ́wéná nánɨ wenɨŋɨ́ nerɨ ŋweáɨrɨxɨnɨ. Nɨnímeááná joxɨ niapɨŋɨ́pa xɨxenɨ siapɨmɨ́árɨnɨ.’ urɨ́agɨ aí
30 Ko xi koméꞌe ti sínká chroꞌa xa ko kuetuanꞌan xa ixi tsijeꞌe̱ xi sinkeꞌe xa ngaxinꞌin ndoꞌachjiso ko tsachrjexinꞌa xa ntiꞌa hasta ti tsjengaja xa ꞌna̱ kain ti sínká xa.
30 wɨ́o ‘Rɨ́wéná niapɨ́wɨnɨgɨnɨ.’ mɨwimónɨ́agɨ ɨ́á nɨxɨrɨmɨ nurɨ gwɨ́ aŋɨ́yo nɨŋwɨrárɨrɨ porisɨ́yo re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nɨgwɨ́ nionɨ wiŋápa xɨxenɨ niapáná ananɨ íkweawárɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.’ urɨ́agɨ
31 Ko ikaxin xi nchekao xa ixra̱ bikon xa ngeꞌe juincheꞌe xi koméꞌe ti sínká, meꞌe tsango juincheniꞌe aséen xa, méxin kuintekji xa ngajin xi rey ko chronga xa ngeꞌe juincheꞌe xi koméꞌe ti sínká.
31 mɨxɨ́ ináyoyá omɨŋɨ́ wiiarɨgɨ́á wɨ́a o e yarɨŋagɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨro ayá winɨ́agɨ nuro o éɨ́pɨ nánɨ mɨxɨ́ ináyomɨ áwaŋɨ́ uráná
32 Tjumeꞌe xi rey kuetuanꞌan xa tsixrakua xi koméꞌe ti sínká ko jaꞌin ndachro xa: “Jaꞌa ti kuancheꞌe xra̱na, tsango ñaꞌia jaꞌa, ixi janꞌan juintamáꞌa kain ti kuasínkáꞌna̱na ixi jaꞌa kuinóatáa ngajin.
32 mɨxɨ́ ináyo ‘Omɨŋɨ́ niiarɨŋo obɨnɨ.’ nurɨrɨ omɨ rɨxa nɨwirɨmeámɨ báná o re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Joxɨ omɨŋɨ́ niiarɨŋɨ́ sɨpíoxɨnɨ, joxɨ waunɨ́ rɨxɨŋɨ́ nɨrɨ́agɨ nánɨ nɨgwɨ́ ámɨ oyá niapɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ siapɨŋápɨ nánɨ dɨŋɨ́ peá rɨmoíagɨ aiwɨ ámɨ joxɨ omɨŋɨ́ niiarɨgɨ́í wɨ́omɨ pí wikárɨ́ɨnigɨnɨ?
33 Kaxon jaꞌa xrobikonuéꞌé xi kuanchekua ixra̱ xranchi janꞌan bikonóaꞌa jaꞌa.”
33 Nionɨ ayá nɨrɨrɨmɨxɨrɨ “Dɨxɨ́ nɨgwɨ́ xe owenɨ.” rɨrɨ́agɨ aiwɨ joxɨ pí nánɨ dɨxɨ́ wɨ́omɨ ayá murɨmɨxɨpa éɨnigɨnɨ?’ nurɨrɨ
34 Tjumeꞌe xi rey kuetuanꞌan xa tsikaon xi ñaꞌi ko tsjengaja xa ꞌna̱ kain ti sínká xa. Jaña ichro xi rey ixi tsango koñao xa.
34 wikɨ́ wónɨ́agɨ omɨ ɨ́á nɨxerɨ porisɨ́yo mɨnɨ nɨwirɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, ‘Nɨgwɨ́ nionɨ wiŋápa xɨxenɨ niapɨnɨ́e nánɨ iwaŋɨ́ nɨmépéa úɨ́rɨxɨnɨ.’ urɨŋɨnigɨnɨ.” Jisaso ewayɨ́ xwɨyɨ́á e nurɨmáná
35 Ndo Jesús juexin kueki ndo chijni jiꞌi, meꞌe ndachro ndo:
35 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá nionɨ nɨnɨxɨ́dɨro nánɨ segɨ́ sérɨxɨ́meá imónɨgɨ́áyɨ́ ɨ́wɨ́ seaikárɨ́ápɨ yokwarɨmɨ́ mɨwiipa nerónáyɨ́, mɨxɨ́ ináyo xegɨ́ omɨŋɨ́ wiiarɨŋɨ́ sɨpíomɨ wiŋɨ́pa Gorɨxo enɨ axɨ́pɨ e seainɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra