Mateus 26
NMWS vs NTLH
1 Saugeine Yeisu i gomwao lihulihu ya bwabwaligane, habeto i liwo wana topadavae heidiye i nga,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Hu lapu ege te yan ho-iwo ege i miyemiye muyai habe Seyok Sagaeine hana sauge, bwen si bwange Tolomo Natune ge si taeman si tagakoros-yan.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 He sauge yake topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si mipase topowo lalahine wedi todedei Kaiyapas he wana guwole.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Habeto si nuwotu luluweni mwatan bwele si pagan iloke si bwange sumwan Yeisu ge si lopamate.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Si nga, “Tab ta eginawi he sagae hana sauge hei, hebe habe ta pahugeid boda ge si maleke.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Yeisu iye mwage Beteni Saimon gane toraupoga he wana guwole,
6 — ausente —
7 habe vaini hotiya i luwom heine i loseho poteli hana hao dodohobine, he gamwane enunu bwabwalaiine ge maisane lahine. Sauge Yeisu i tuwodau ge i hanhan, habe enunu yake i ligin Yeisu he hulune.
7 — ausente —
8 Topadavae si paidi, hoge si hata mamaliye-yan ge si nga, “I bwe te i ligi pasibaleno-yan enunu yake?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Akum ta paliyan iloke ta howo mwaniine lahine ge ta giyau togulegule heidiye.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Yeisu hobak i lapu wedi nuwotu, bwen i liwo heidiye i nga, “Sahe kaiwane ge vaini ya hu tabadiyeye-yan? Ginawi dodohobine suwok te i ginawi heyau ya.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Togulegule hene-bwaimiu ege sauge hohoyowate, agegene nau taine sauge hohoyowate bwaimiu sohode.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Sauge hawesine ege habe a mate. Vaini ya enunu bwabwalaiine i ligin he tuwau, iloke hana hao sohode hobak i bagavetahe mwao tuwau nau ho hotei pado kaiwane.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Tolosuwok a liwo heimiu, he panayawi malemaleine, se wabene heine hebe si papalapu-yan wase dodohobine ya, page gane vaini ya i ginawi benan si lihuyan, iye hana baganuwohasik.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Bwen topadavae si he-yawate si he-iwo (12) bwaidiye hotiya hidane Judas Iskariyot, i lok i la topowo lalahine heidiye
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 ge i nga, “Heto sahe bwele hu egiyau heyau hebe Yeisu a waseyan heimiu ge hu bwange?” Habeto mwani silba hana hohoyowate teti (30) si pahone ge si liwo tei te habe si giyau heine.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 He sauge yake Judas i telipune i hayaoyan Yeisu wana dodogan, i luweni hiyede iloke i hotei Yeisu he nimadiye ge bwele si bwange.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Pwalawa Bwabwalagimo Sagaeine hana yan dedei, topadavae si luwom Yeisu heine ge si tayak si nga, “Nuwam ha lovivine-yan haga kaiwam igohoi, iloke ta han sohode Seyok Sagaeine hana logugui?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 I golase halingadiye i nga, “Hu lok hu la Jerusalem, tolomo hotiya hei, ge hu liwo heine hu nga, ‘Topapalapu i nga: Lo sauge hobak i sepasepase. He-bwalu lo topadavae tage Seyok Sagaeine hinone ha eginawi he lam guwole.’ ”
18 Ele respondeu:
19 Bwen topadavae si ginawi sohode Yeisu wana lihu heidiye ge si lovivine-yan haga Seyok Sagaeine kaiwane.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Sauge i gogou, Yeisu he-bwaine wana topadavae si he-yawate si he-iwo (12) si tuwodau si yabwahanhan.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 He hanhan gamwane, habe i liwo heidiye i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, he gamwamiu ya bwaimiu hotiya bwele i waseyanau.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Bwen si hatatilao suwok, hoge hotiya ge hotiya i gotayak Yeisu heine i nga, “Guyau, nau tan sohode, age?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Tolomo hotiya iye bwalu nimamai i dau he nohe hotaege gamwane, bwele i waseyanau.
23 Jesus respondeu:
24 Nau Tolomo Natune bwele habe a mate sohode Buk Bwabwalene hana lihu. Eu geb! Tolomo gane i waseyanau, benan hana pepelase i kai! Akum veto tolomo yake tab tinane i ehab, iloke lase lahine taine bwele i depaidi.”
24 Pois o
25 Bwen Judas, gane bwele i ewaseyan Yeisu, i nga, “Topapalapu, nau tan sohode, age?”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Sauge si hanhan, Yeisu i howo bred, i gomulolu Helak heine habe i pieneene-yan ge i giyau wana topadavae heidiye i nga, “Hu howo ge hu han. Ga yeya iye tuwau.”Yeisu he-bwaine topadavae si han toyao (26:26)|src="GW-059.tif" size="span" ref="26:26"
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Habeto waen hana kom i howo, i gomulolu Helak heine ge i giyau heidiye i nga, “Gen bwabwaligamiu hu mun.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Ga yeya madibau, iye lihu tuwoi tovevai i patolosuwok. Madibau i dau iloke bobode si hoyowate wedi gegi bwele Helak i sawi yok.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 A liwo heimiu, waen ga yeya taine hedi a demun, hana had he-bwalu humiu habe waen tovevai ta mun Tamau he wana bagalogugui heine.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Habeto wok hotiya si wokan ge si setagi si la he Bobokun Oliv.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Yeisu i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Gogou ga ya bwele bwabwaligamiu hu iwowo yokau, kaiwane Buk Bwabwalene i nga, ‘Sip hedi tomatahasik a leme iloke sip si pelekeyan tomase ge tomase wedi hiyede.’
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Agegene lo suwoyuk hedi he muine, gen a dedei a la Galili, habeto muyai habe hu luwom.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Bwen Pita i golase Yeisu halingane i nga, “Bwagane bwele he-bwalu bwabwaligadiye si iwowo, agegene nau tanhebe a deiwowo yokiwo.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yeisu i liwo Pita heine i nga, “Tolosuwok a liwo heim, gogou ga ya pwaol tolomoine habe taine i detan, bwele u yahakanau pape-tuwon.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Age Pita i liwo heine i nga, “Bwagane hebe bwalu huwo ta mate, tanhebe a deyahakaniwo.” Ge topadavae bwabwaligadiye si liwo sohode hedi Pita wana lihu.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Sauge Yeisu he-bwaine wana topadavae si lok si la he malahao hidane Getsemeni, bwen i liwo heidiye i nga, “Hu miye te he ya, nau gen a la he yake ge a hawanun.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 I sehapeid Pita ge Sebedi he-nanatune si he-iwo he-bwaine si lok, ge he sauge yake hatiyene i tilao suwok.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Hoge i liwo heidiye i nga, “Hatiyeu i tilao suwok, tilao ya hawesine ege bwen i lopamateyau. Hu miye te he ya ge he-bwalu humiu gen ta matalale.”
38 e disse a eles:
39 I piliyokid taine hana bwage i degan, bwen i tiyepwahem he kelekele ge i hawanun i nga, “Tamau, hebe bosowaine, bwen tilao hana kom ya tab i eluwom heyau. Agegene tab nau lo nuwotu heine, huwo ege lam nuwotu.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Habe i sehavile topadavae si he-tuwon heidiye ge i paidiid si hinhiyene. I liwo Pita heine i nga, “Mwatan ge taine bosowaimiu gen awa hotiya he-bwalu humiu ta dematalale?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Hu matalale ge hu hawanun, iloke tab hamnohon kaiwane ge hu esopiyele. Yayaluwamiu nuwane dohob i ginawi, agegene tuwamiu i pwayate.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Pe-iwoine hedi i la i hawanun i nga, “Tamau, hebe lam nuwotu sohode a mun mwao te tilao hana kom ya ge taine bosowaine u deho yok, gen sohode lam nuwotu.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Sauge i sehavile, i paidiid hedi si hinhiyene, kaiwane matadiye i won suwok.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Habeto i seyokid, ge i la hedi i hawanun pe-tuwonine, wana hawanun lihuine hotiya ege.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Habe i sehavile hedi topadavae heidiye ge i nga, “Age humiu mwage hu hinhiyene? Hu paidi, hana sauge hobak i sevin ge Tolomo Natune si taeman bobode ngakngakidiye he nimadiye.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Hu suwoyuk ta lowo heidiye. Tolomo gane i etaemanau, sauge ya hobak i sevin!”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Sauge Yeisu mwage i lihulihu, bwen Judas i sevin, iye Yeisu wana topadavae hebwaden si he-yawate si he-iwo (12) bwaidiye hotiya. He-bwaine boda lahine, hebwaden topowo lalahine ge Judiya wedi todedei si patileid. Si loseyomo maleke kilepeine ge hubwahi gane hehunik.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Yeisu hana towase hobak i lihuyan mwao hetutuhi hotiya boda heidiye i nga, “Tolomo gane a nado, iye te hu bwange ge hu yawan.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Iyete sauge Judas i sevin, i sesuwok i la Yeisu heine ge i nga “Ago, topapalapu!” bwen i nado.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Yeisu i liwo heine i nga, “Heliya, bigi gane kaiwane ge u luwom, gen u ginawi.” Bwen bobode si pilisai Yeisu heine ge si bwange.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Hebwaden gane Yeisu he-bwaine, hotiya wana maleke kilepeine i warol tagan he habane, bwen i gotem yok topowo lalahine wedi todedei wana tokaiwo hotiya batine.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Yeisu i liwo heine i nga, “Lam maleke kilepeine gen u hotei pahavile he habane, kaiwane sega hebe i lomaleke he kilepe, bwele si leme hedi he kilepe hei.
52 Aí Jesus disse:
53 Age taine hu delapu te bosowaiu ege a gon Tamau heine labe kaiwane, ine? Iloke petaege bwele i patileid anelose-yan hedi boda lahine si luwom ge si lomaleke kaiwau.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Age hebe a ginawi sohode, taine bosowaine Buk Bwabwalene hana lihu i detabwa tolosuwok, gane i nga tage gen i youmate sohode te sauge ya.”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 He sauge yake Yeisu i liwo boda heidiye i nga, “Age nau tohawatautau ge hemi siviye? Iyete hu loseyomo maleke kilepeine ge hehunik ge hu luwom tage hu ebwangeyau, ine? Yan hoyowate a miyemiye ge a papalapu he Guwole Gagabubine hana bakubaku, agegene taine hu debwangeyau.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Bigi bwabwaligane yake hobak i youmate, iloke Buk Bwabwalene gane profet si luluweli-yan i tabwa tolosuwok.”
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Bobode gane si bwange Yeisu, si sehape lok Kaiyapas he wana guwole, iye topowo lalahine wedi todedei. Logugui hana topapalapu ge Judiya wedi todedei hobak si mipase te he yake.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Pita i sedumuyai-yan Yeisu agegene hana bwage i gan, hana had si sevin topowo lalahine wedi todedei he wana bakubaku. Pita i setuk he bakubaku gamwane, bwen i tuwodau he-bwaine tokaiwo, nuwane i paidi sahe bwele si ginawi Yeisu heine.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Topowo lalahine he-bwaidiye Judiya wedi tologugui bwabwaligadiye, si luweni Yeisu hana pwapwatim yoyokapisine iloke bosowaine si liwo gen i mate.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Agegene bwagane bobode si hoyowate si luwom ge wedi lihu yoyokapisine si lihuyan, taine hana pwapwatim hotiya si depaidi.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 ge si nga, “Tolomo ya i liwo, ‘Nau bosowau Helak wana Guwole Gagabubine a mwanalake ge he yan ho-tuwon gamwane a pamidi hedi.’ ”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Habe topowo lalahine wedi todedei i suwomidi ge i liwo Yeisu heine i nga, “Mwatan ge taine u degolase halingadiye? Nuwotu gane si lihuyan kaiwam, hana sapu mwatan?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Agegene Yeisu i mipahab.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Yeisu i golase halingane i nga, “Sohode te lam lihu tei. Agegene a liwo heimiu, nau Tolomo Natune benan habe hu paidiyau a tuwodau Helak Togaisi he wana hinone ge a sehudiim he yaluyalu pwatane.”
64 Jesus respondeu:
65 Iyete topowo lalahine wedi todedei i huge, hoge totone hana kaliko i mwanasase ge i nga, “Tolomo ya i gosenge totone ge i hotei donge Helak hidane. Sowane ti yo. Taine ta deluweni hedi bobode tage si luwom ge si lihu tolomo ya kaiwane. Hobak hu longe i gopalongani Helak.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Mwatan hu nuwotu pagan?”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Bwen si luwo punpun-an mangingine ge si lemeleme-yan he nimadiye. Topadine si tagalepelepe-yan
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 ge si nga, “Age huwo Mesaiya? Gen u liwo heyai sega i lemeiwo.”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Pita i tutuwodau he bakubaku, bwen topowo lalahine wedi todedei wana tokaiwo venakau bwaidiye hotiya i luwom heine ge i nga, “Huwo hedi Yeisu gagama Galili bwaine hotiya.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Bobode bwabwaligadiye he matadiye bwen i yahak i nga, “Taine a delapu sahe te u lihuyan tei.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Bwen i la i setagi he bagasetuk hei, habe vaini hotiya hedi i paidi Pita, hoge i liwo bobode hebwaden si miyemiye he yake heidiye i nga, “Tolomo ya iye Yeisu gagama Nasaret bwaine hotiya.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Bwen Pita i yahak-an pe-iwoine, i silosilo ge i nga, “Tolomo tei taine a delapu.”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Sauge hawesine, bwen bobode hebwaden si midimidi he yake si luwom Pita heine ge si nga, “Tolosuwok huwo Yeisu wana boda bwaidiye hotiya, kaiwane halingam hana gun i payoumateiwo te huwo gagama Galili.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Bwen Pita i silosilo ge i nga, “Tolosuwok a liwo heimiu, tolomo tei taine a delapu. Akum taine a delihu tolosuwok, Helak gen i laseyau.”
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 bwen Pita i nuwopik Yeisu wana lihulihu gane i nga: “Pwaol tolomoine habe taine i detan, bwele u yahakanau pape-tuwon.” Habe i la i setagi dedelawi ge i tan nabi.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?