Mateus 16
NMWS vs XGS
1 Farisi ge Sadiusi topadine si luwom Yeisu heine, nuwadiye si hamnohon, iyete si nga, “Gen u ginawi pamali yauyawate hotiya, iloke ha lapu tolosuwok lam gaisi i hudi Helak heine.”
1 Parisi wa tɨ́nɨ Sajusi wa tɨ́nɨ Jisasomɨ nɨwímearo “O sɨmɨxɨ́yo naŋɨ́ imɨmɨxɨmɨ́ nerɨ aí ekɨyiŋɨ́ wí nepaxomanɨ.” nɨyaiwiro iwamɨ́ó owíwapɨyaneyɨnɨro re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ aŋɨ́namɨ dáŋɨ́ ekɨyiŋɨ́ bɨ neaíwapɨyiɨ.” urɨ́agɨ́a aiwɨ
2 Yeisu i golase halingadiye i nga, “Hebe parae wana sauge dobiyek bwen hu nga, ‘Beniyan i mahave, kaiwane bulubulu i dabarairai,’
2 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Seyɨ́né sɨ́ápɨ tɨ́nɨ yewaŋɨ́ eáagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná re rarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ, ‘Yewaŋɨ́ eáɨ́yɨ́ réwɨ́ enɨrɨ́enɨŋoɨ?’ rarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.
3 ge hebe henanai bwen hu nga, ‘Bwele wesi i dau, kaiwane bulubulu i dabarairai ge i tege.’ Bosowaimiu bulubulu hana hao hu yeuneyan ge hu lapu, age sauge gane Helak i hotei hana hetutuhi taine bosowaimiu hana hao hu deyeuneyan ge hu delapu.
3 Wɨ́ápɨ tɨ́nɨ enɨ bɨramɨ dánɨ kɨpɨŋɨ́ yarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ́ná ‘Iniá yapɨnɨrɨ́enɨŋoɨ?’ rarɨgɨ́áyɨ́néxɨnɨ. Agwɨ́yo yewaŋɨ́ earɨ kɨpɨŋɨ́ yirɨ yarɨŋagɨ nɨwɨnɨróná xɨxenɨ ‘E nimónɨnɨŋoɨ.’ nɨrɨro aiwɨ amɨpí nionɨ sɨ́mɨmajɨ́ónɨŋɨ́ imɨxarɨŋápɨ sɨŋwɨ́ nɨnanɨróná ‘Gorɨxo e oyaiwípoyɨnɨrɨ rɨ́a neaíwapɨyarɨnɨ?’ mɨyaiwiarɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.
4 Sai yauyauleine humiu, taine hu demiyemiye Helak heine, iyete nunuwamiu hetutuhi a ginawi kaiwamiu. Agegene taine hetutuhi hotiya bwele a degiyau heimiu, iyege yete gane i youmate profet Jona heine. Sohode hedi, nau bwele a suwoyuk hedi.”
4 Agwɨ ríná ŋweagɨ́áyɨ́né, Gorɨxomɨ rɨ́wɨ́mɨnɨ nɨmamoro segɨ́ ŋwɨ́áɨ rɨnɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ ɨ́wɨ́nɨŋɨ́ niga uro niga bɨro yarɨgɨ́áyɨ́né, ekɨyiŋɨ́ nánɨ reaxɨ́ nɨseainɨrɨ seaimónarɨŋagɨ aiwɨ ekɨyiŋɨ́ wɨ́á rókiamoagɨ́ Jonao eŋɨ́pɨnɨ seaíwapɨyimɨgɨnɨ.” nurárɨmɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ uŋɨnigɨnɨ.
5 Sauge si hadopanek, topadavae si nuwodon taine bred hotiya si delohowo.
5 Wiepɨsarɨŋowa bisɨ́kerɨ́á bɨ nɨpɨ́rɨ nánɨ arɨ́á nikeamoro Jisaso tɨ́nɨ ipíyo jɨ́arɨwámɨnɨ nánɨ nuróná
6 Yeisu i liwo heidiye i nga, “Matamiu i mwaun ge hu yehemiu Farisi ge Sadiusi wedi yis kaiwane.”
6 o xɨxewisɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ awayá bisɨ́kerɨ́á nɨmɨga unɨ nánɨ imɨxarɨŋɨ́ yisoɨ rɨnɨŋɨ́pɨ nánɨ wáyɨ́ oseainɨnɨ.” uráná
7 Topadavae si pelihulihu-yanid si nga, “I liwo sohode ti yo kaiwane taine ta deholuwom bred hotiya.”
7 wiwanɨŋowa re rɨnɨgɨ́awixɨnɨ, “None bisɨ́kerɨ́á nɨmeámɨ mɨbɨ́wá eŋagɨ nánɨ o mɨxɨ́ nɨnearɨrɨ neararɨnɨ.” rɨnarɨ́ná
8 Yeisu i lapu ege wedi lihu, bwen i liwo heidiye i nga, “Lemi goru taine i dekai! Mwatan ge hu pelihulihu-yanmiu bred kaiwane.
8 Jisaso awa e rɨnarɨŋagɨ́a dɨŋɨ́ adadɨ́ nɨwirɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Dɨŋɨ́ onɨmiápɨ nɨkwɨ́roarɨgɨ́oyɨ́né, pí nánɨ segɨ́pɨ re rɨnarɨŋoɨ, ‘None bisɨ́kerɨ́á nɨmeámɨ mɨbɨ́wá nánɨ neararɨnɨ.’ rɨnarɨŋoɨ?
9 Age habe taine nuwamiu i desapu? Tab hu nuwohasik veto a pieneene-yan bred pwahi-lime bobode paib tausan kaiwadiye? Han tuwoi hana yogowo nabwa-piye hu howo?
9 Soyɨ́né sɨnɨ nɨjɨ́á mimónɨpa reŋoɨ? Nionɨ bisɨ́kerɨ́á wé wúnɨ kwɨkwɨrɨmɨ́ éáná ámá 5,000 rɨxa apánɨ náná soyɨ́né ámɨ soxɨ́ ɨ́á ararɨyo miárɨgɨ́ápɨ nánɨ dɨŋɨ́ mɨseainarɨnɨranɨ?
10 Tab hu nuwohasik veto a pieneene-yan bred pwahi-pik (7) bobode po tausan kaiwadiye? Han tuwoi hana yogowo nabwa-piye hu howo?
10 Ámɨ bisɨ́kerɨ́á wé wɨ́úmɨ dáŋɨ́ waú ámá 4,000 nánɨ kwɨkwɨrɨmɨ́ éáná soyɨ́né soxɨ́ ɨ́á ararɨyo miárɨgɨ́ápɨ nánɨ enɨ dɨŋɨ́ mɨseainarɨnɨranɨ?
11 Mwatan ge nuwamiu taine i desapu nau taine a delihulihu heimiu bred kaiwane? Agegene nau a nga, ‘Hu yehemiu Farisi ge Sadiusi wedi yis kaiwane.’ ”
11 Biaú nionɨ e éáná soyɨ́né soxɨ́ ɨ́á obaxɨ́yo miárɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ nionɨ Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ yisɨ́ awayá nánɨ xɨxewisɨ́ ikaxɨ́ searáná arɨge nero ‘O aga bisɨ́kerɨ́á nánɨ mɨneararɨnɨ.’ mɨyaiwí yarɨŋoɨ? Nionɨ re seararɨŋɨnɨ, ‘Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ awayá yisɨ́ nánɨ wáyɨ́ oseainɨnɨ.’ seararɨŋɨnɨ.” uráná
12 Habeto topadavae si lapu taine i delihulihu tage si yeheid yis gane bred kaiwane, agegene i nga si yeheid Farisi ge Sadiusi wedi papalapu kaiwane.
12 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa rɨxa re yaiwigɨ́awixɨnɨ, “Nepa yisɨ́ bisɨ́kerɨ́áyo táná nɨmɨga warɨŋɨ́pɨ nánɨ mɨneararɨnɨnɨ. Parisiowa tɨ́nɨ Sajusiowa tɨ́nɨ uréwapɨyarɨgɨ́ápɨ nánɨ mɨxɨ́dɨpa oépoyɨnɨrɨ neararɨnɨ.” yaiwigɨ́awixɨnɨ.
13 Yeisu i lok i la hiyebe Sesariya Filipai he hana ganahao, habeto i gotayakid wana topadavae totone lihuine, i nga, “Bobode si nga tage Tolomo Natune iye sega?”
13 Jisaso pɨropenɨsɨ́ aŋɨ́ Sisaria Piripai tɨ́ŋɨ́mɨnɨ nurɨ nemerɨ́ná xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ iwamɨ́ó yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ, “Oxɨ́ apɨxɨ́ nɨ́nɨ ámá imónɨŋáonɨ nánɨ goxɨnɨ rarɨŋoɨ?” yarɨŋɨ́ e wíagɨ
14 Bwen si golase halingane si nga, “Topadine si nga huwo Jon Tobaptais, topadine si nga huwo Ilaija, ge papaine hedi si nga huwo Jeremaiya o hebe profet hotiya hedi.”
14 awa re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Oxɨ́ apɨxɨ́ ‘Ámá eŋínaŋɨ́ wo nɨwiápɨ́nɨmearɨ rɨ́a yarɨnɨ?’ nɨyaiwiro nánɨ wí re rarɨŋoɨ, ‘Jono wayɨ́ nɨneameaia uŋorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Gorɨxoyá wɨ́á rókiamoagɨ́ mɨpé aŋɨ́namɨ nánɨ peyiŋo, Eraijaorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Wɨ́á rókiamoagɨ́ Jeremaiaorɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ. Ámɨ wí ‘Ayɨ́ wɨ́á rókiamoagɨ́áyɨ́ ámɨ worɨ́anɨ?’ rarɨŋoɨ.” urɨ́agɨ́a
15 I liwo heidiye i nga, “Age humiu, hu nga tage sega nau?”
15 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né enɨ nionɨ nánɨ goxɨnɨ yaiwiarɨŋoɨ?” urɨ́agɨ
16 Saimon Pita i golase halingane i nga, “Huwo Mesaiya, Helak yawedine ganganine Natune.”
16 Saimonɨ Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ Kiraisoxɨ, arɨ́owayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́oyɨ rarɨŋwáoxɨrɨnɨ. Ŋwɨ́á anɨŋɨ́ sɨŋɨ́ imónɨŋomɨ xewaxoxɨrɨnɨ.” urɨ́agɨ
17 Yeisu i liwo heine i nga, “Saimon Jona natune, Helak i muloluyaniwo! Kaiwane nuwotu ga ya bobode he panayawi taine si degiyau heim, agegene Tamau he bulubulu i giyau heim.
17 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Jonaomɨ xewaxoxɨ Saimonoxɨnɨ, joxɨ nɨrarɨŋɨ́pɨ ámá wo wɨ́á mɨrɨrókiamoŋoɨ. Gɨ́ ápo, aŋɨ́namɨ ŋweaŋo wɨ́á rɨrókiamóagɨ nánɨ joxɨ yayɨ́ osinɨnɨ.
18 Nau a liwo heim, huwo Pita, iloke he pak ya pwatane bwele a pamidi lo ekalesiya, ge Seitan wana boda taine wedi gaisi tage si dekai lake.
18 Rɨpɨ enɨ rɨrarɨŋɨnɨ, ‘Joxɨ sɨ́ŋánɨŋɨ́ nimónɨrɨ eŋɨ́ eánɨŋoxɨrɨnɨ. Sɨ́ŋá piárá eapɨnárɨŋɨ́ romɨ seáyɨ e ámá nionɨyá sɨyikɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ gɨ́ aŋɨ́ wiwánɨŋɨ́ mɨxárɨmɨ́árɨnɨ. Obo tɨ́nɨ imónɨgɨ́áyɨ́ eŋɨ́ neánɨro ámá pɨkipaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ aiwɨ nionɨ tɨ́nɨ imónɨgɨ́áyo wí xopɨrárɨ́ wipɨ́rɨ́ámanɨ.’ rɨrarɨŋɨnɨ.
19 Bwele a giyau heim Helak wana bagalogugui hana ki; iloke heto sahe gane u tepahad he panayawi, bwele Helak i tepahad he bulubulu, ge heto sahe gane u taeman he panayawi, bwele Helak i taeman he bulubulu.”
19 Gorɨxo tɨ́ŋɨ́ e páwipɨ́rɨ́a nánɨ rokɨ́ kínɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ joxɨ siapɨmɨ́árɨnɨ. Joxɨ xwɨ́áyo re dánɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo aŋɨ́namɨ dánɨ enɨ joxɨ sɨnɨ mɨrɨpa eŋáná o xámɨ ‘Ayɨ́ sɨpírɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ. Joxɨ re dánɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ ránáyɨ́, Gorɨxo xámɨ émɨ dánɨ enɨ ‘Ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ rɨnɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ
20 Habeto Yeisu i gopagaisiid wana topadavae tab tolomo hotiya wana wase si egiyau tage iye Mesaiya.
20 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ arɨ́á jɨyikɨ́ norɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámáyo nionɨ nánɨ ‘O yeáyɨ́ neayimɨxemeanɨ́a nánɨ negɨ́ arɨ́owayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́oyɨ rarɨŋwáorɨnɨ.’ áwaŋɨ́ e murɨpanɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
21 He sauge ga yake ge i lok, Yeisu i gopayoumate wana topadavae heidiye i nga, “Gen a la Jerusalem, iloke Judiya wedi todedei, topowo lalahine ge Logugui hana topapalapu bwele si patilao-yau suwok, habe bobode si lopamateyau bwen he yan ho-tuwonine a suwoyuk hedi.”
21 Íná dánɨ o xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ sɨŋánɨ áwaŋɨ́ re nura uŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ nionɨ Jerusaremɨ nánɨ úáná negɨ́ Judayɨ́ ámɨnáowa tɨ́nɨ apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́á xwéowa tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áwa tɨ́nɨ xeanɨŋɨ́ wɨwí nikáráná wa nɨnɨpɨkíagɨ́a aiwɨ ámɨ sɨ́á wɨyaú wɨyi óráná Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ wiápɨ́nɨmeámɨ́árɨnɨ.” urarɨ́ná
22 Pita i sehape Yeisu si la si mivevek, bwen i topahad i nga, “Guyau, tab sohode ti yo! Bigi ya tab i eyoumate heim.”
22 Pitao Jisasomɨ xewi jɨ́amɨnɨ nɨmɨ́aumáná mɨxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, oweoɨ! ‘Gorɨxoyá dɨŋɨ́yo dánɨ joxɨ nearɨ́ɨ́pɨ wí osípoyɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ mɨranɨpa éwɨnɨgɨnɨ.’ nimónarɨnɨ. Wí nɨsimónɨnɨ́á menɨnɨ.” urɨ́agɨ aí
23 Habeto Yeisu i galahaik, i liwo Pita heine i nga, “Seitan, u miyokau! Huwo sohode bagasopiyele heyau, kaiwane lam nuwotu taine i delok Helak he wana nuwotu, age i lok bobode he wedi nuwotu.”
23 Jisaso Pitaomɨ rɨ́wɨ́ numorɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Setenoxɨ, rɨ́wɨ́ rɨrɨwámɨnɨ nɨpuɨ. Joxɨ nionɨ nikɨrɨpeaánɨpaxɨ́ nikárɨmɨnɨrɨ nánɨ nɨrarɨŋɨnɨ. Joxɨ Gorɨxo dɨŋɨ́ wimónarɨŋɨ́yo nánɨ mamó ‘Jisaso rɨxa mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ Jerusaremɨ dánɨ neameŋweaŋáná nionɨ seáyɨmɨ imónɨmɨnɨyɨ́rɨ́anɨ?’ nɨmorɨ nɨrarɨŋɨnɨ.” nurɨrɨ
24 Habeto Yeisu i liwo wana topadavae heidiye i nga, “Hebe hotiya nuwane i dumuyai heyau, gen i boleu totone wana dohob, i hiyewo wana koros ge i dumuyai heyau.
24 wiepɨsarɨŋɨ́ nowamɨnɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá ‘Jisasomɨ ouxɨ́dɨmɨnɨ.’ yaiwiarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ re éɨrɨxɨnɨ. ‘Amɨpí nionɨ nɨgɨ́pɨ nánɨ oemɨnɨ.’ yaiwíɨ́yɨ́ dɨŋɨ́ peá nɨmorɨ re yaiwíɨrɨxɨnɨ, ‘Nionɨ Jisasomɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨ ámá wí nɨbɨro xeanɨŋɨ́ niro nɨpɨkiro nɨniro aí ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ nɨxɨ́dɨ́ɨrɨxɨnɨ.
25 Kaiwane sega hebe nuwane totone yawedine i pwamwad, bwele i supwahao, agegene sega hebe yawedine i supwahao nau kaiwau, bwele yawedine i paidi.
25 Ámá Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ xɨ́darɨ́ná nɨpɨkipɨ́rɨxɨnɨrɨ éɨ́ menarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ mearɨ́ámanɨ. E nerɨ aiwɨ éɨ́ mɨmenɨpa nerɨ ‘Nionɨ Jisasomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨ nɨnɨpɨkirónáyɨ́ ayɨ́ ananɨrɨnɨ.’ yaiwinarɨŋɨ́ goxɨ goxɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́pɨ anɨŋɨ́ ŋwearɨ́a nánɨ mearɨ́árɨnɨ.
26 Mwatan hana dohob hebe tolomo hotiya i howo panayawi bwabwaligane i logugui-yan, agegene yawedine suwok i supwahao. Taine bosowaine bigi hotiya i dehowo ge i depamaise pahavile yawedine.
26 Ámá wo nionɨ mɨnɨxɨ́dɨ́ iyɨ́á ɨ́á nɨgwɨ́ amɨpí emeámɨnɨrɨ nánɨnɨ néra nurɨ nɨmeáɨsáná xewanɨŋo anɨŋɨ́nɨ ikeamónáná oyá amɨpí anɨŋɨ́ nɨxɨrɨrɨ ŋweanɨ́árɨ́anɨ? Oweoɨ! Amɨpí nɨ́nɨ xwɨ́á tɨ́yo dáŋɨ́ nɨmearɨ aiwɨ xewanɨŋo anɨŋɨ́nɨ ikeamónáná amɨpí apɨ tɨ́nɨ anɨŋɨ́ ŋweanɨ́a nánɨ roayírónɨpaxɨ́ wí menɨnɨ.
27 Kaiwane Tolomo Natune i eluwom bwaine Tamane wana wasewase ge he-bwaine wana anelose-yan, habeto i giyau bobode hoyowate maisadiye sohode he wedi ginawi.
27 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá imónɨŋáonɨ nikɨ́nɨmɨ nɨweapɨrɨ́ná xɨxɨ́eá gɨ́ ápo aŋɨ́namɨ inarɨŋɨ́pɨ aŋɨ́najowa tɨ́nɨ axɨ́pɨ niga nɨweapɨmáná nionɨ ámáyo neyírorɨ sɨpí yarɨgɨ́áyo xegɨ́ enɨ sɨpí wirɨ naŋɨ́ yarɨgɨ́áyo naŋɨ́ wirɨ emɨ́árɨnɨ.
28 Tolosuwok a liwo heimiu, bobode topadine sidiye mwage he ya gen si paidi Tolomo Natune i eluwom bwaine ge wana logugui, muyai habe si mate.”
28 Nepa seararɨŋɨnɨ. Woyɨ́né re rogɨ́á royɨ́né sɨnɨ mɨpepa egɨ́ámɨ eŋáná nionɨ woyɨ́né ámá imónɨŋáonɨ yeáyɨ́ nɨseayimɨxemearɨ xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ emɨ́a nánɨ nikɨ́nɨmɨ roŋáná woyɨ́né sɨŋwɨ́ nanɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?