Romanos 11
MXV vs NVT
1 Ra tuku va ndakatuꞌun yu ndoꞌo: ¿A ña ndixa ke kundasi Ndioxi na Israel, na kuu ñuu ra, tuvi ndo? ¡Ndïxa! ¡Süvi saa iyoo ña! Saa chi ra ñuu Israel kuvi tu yuꞌu va; chi seꞌe xikua ra Abraham va kuvi ra Benjamín, ra ndiseꞌe ra Benjamín kan kuvi tu yuꞌu va.
1 Então pergunto: Deus rejeitou seu povo, a nação de Israel? Claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo, ña kuëe kundasi vi Ndioxi na ñuu ra, saa chi ndia ta yachi vi ke ndikaxin ra na, ña kuu na na ñuu ra. Ra xa kundaa va ini ndo, chi suꞌva va ke ^kachi tuꞌun Ndioxi ndakani ña xaꞌa ra Elías, ña ndikaꞌan kuachi ra nuu Ndioxi xaꞌa na ñuu ña xa na kuachi, ta kachi ra suꞌva:
2 Não, Deus não rejeitou seu povo, que conheceu de antemão. Vocês sabem o que as Escrituras dizem a esse respeito? O profeta Elias se queixou a Deus sobre o povo de Israel, dizendo:
3 “Tata, xa xaꞌni ndiꞌi va na ndia kaꞌan ndoso tuꞌun yuꞌu kun, ra sandiꞌi tu na xaꞌa yuu ña ndee koo, nuu ndasakaꞌnu ndi yoꞌo va, ra ndia siin yuꞌu va kuvi ra tiaku, ndi su kuni tu na kaꞌni na yuꞌu va”, kachi ra.
3 “Senhor, eles mataram teus profetas e derrubaram teus altares. Sou o único que restou, e agora também procuram me matar”.
4 Ra saa ndakuiin Ndioxi kachi ra suꞌva xiꞌin ra: “Ndïꞌi ini kun, chi ndiaa va yu uxa mil tiaa ndia kuëe ^ndakusiti nuu ndioxi ndii ña nani Baal”, kachi ra.
4 E vocês se lembram da resposta de Deus? Ele disse: “Ainda tenho outros sete mil que jamais se prostraram diante de Baal”.
5 Ra ta kuꞌva kuu ta yachi, ke ^kuu tu xiꞌin ndi vichin va, saa chi ndee ka va loꞌo, nduꞌu, na judío, na ndikaxin Ndioxi, xaꞌa ña kundaꞌvi ini ra xini ra nduꞌu.
5 O mesmo acontece hoje, pois uns poucos do povo de Israel permaneceram fiéis, escolhidos pela graça de Deus.
6 Ra xiꞌin ña yoꞌo va ke kundaa ini yo, chi süvi xaꞌa chiñu vaꞌa ña ndíxa yo ke nindakaxin Ndioxi yoo, chi xaꞌa ña kundaꞌvi ini ra xini ra yoo va kuvi ña; saa chi tu xaꞌa chiñu vaꞌa ña ndíxa yo ke nindakaxin ra yoo, saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi ña ndaꞌvi ini Ndioxi.
6 E, se a escolha se dá pela graça de Deus, então não se baseia nas obras deles, pois nesse caso a graça deixaria de ser o que verdadeiramente é, ou seja, gratuita e imerecida.
7 Ra na kundaa ini yo, chi suꞌva va ke iyoo ña: Na ñuu Israel, na kuaꞌa, ra vaꞌa ni kuni ni va na niꞌi na ña vaꞌa nuu Ndioxi, ndi su ndinïꞌi vi na ña nuu ra, chi takua na ndiaꞌvi na ndikaxin mii va ra kuvi na kee vaꞌa ndiniꞌi ña. Ra na kuaꞌa kan, ndasa tieꞌe ra nima va,
7 Portanto, a situação é esta: a maioria do povo de Israel não encontrou o que tanto buscava, mas uns poucos, aqueles que Deus havia escolhido, o encontraram, enquanto o coração dos demais foi endurecido.
8 ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi, ña kachi suꞌva: “Mii va Ndioxi kuvi ra, sanaa ini na ña ndikixi na, ra iin saa kixi na ndia kii vichin va, ra ndasi tu ra nuu va na ña vaꞌa na küni na, ra ndasi tu ra soꞌo va na ña vaꞌa na küni soꞌo na”, ^kachi ña.
8 Como dizem as Escrituras: “Deus os fez cair em sono profundo. Até hoje, fechou-lhes os olhos para que não vejam, e tapou-lhes os ouvidos para que não ouçam”.
9 Ra ndikaꞌan tu ra rey David va kachi ra suꞌva:
9 Da mesma forma, Davi disse: “Que sua mesa farta se transforme em laço, em armadilha que os faça pensar que tudo vai bem. Que seus privilégios os façam tropeçar, e que recebam o que merecem.
10 Ra na kukuáá tu nuu va na, ña vaꞌa na küni ka na,
10 Que seus olhos se escureçam para que não vejam, e que suas costas fiquem encurvadas para sempre”.
11 Ra tuku va ndakatuꞌun yu ndoꞌo: ¿A ña ndinïꞌi na judío ña vaꞌa nuu Ndioxi, ra a nïꞌi ka na ña, tuvi ndo? ¡Ndïxa, süvi saa iyoo ña! Chi niꞌi va na ña vaꞌa nuu Ndioxi, saa chi xaꞌa ña ndikandïxa na judío ke vaꞌa ndikaku inka yuvi, na küu judío va, ra ña ndikaku yuvi na küu judío ke ndukuiñu ini tu na judío va, ra ndakundikun tuku va na Ndioxi.
11 Acaso o povo de Deus tropeçou e caiu sem possibilidade de se levantar? Claro que não! Foram desobedientes e, por isso, Deus tornou a salvação acessível aos gentios, para que seu próprio povo sentisse ciúme.
12 Ra tu xaꞌa ña ndixïin na ñuu Israel ña kandixa na Ndioxi va na kuvi ña ndukuika yuvi na küu judío xiꞌin ña vaꞌa, saa ra tiaa ni ka va ndukuika na xiꞌin ña vaꞌa, tu na kuiin takundiꞌi na judío kandixa na Ndioxi.
12 Se os gentios foram enriquecidos porque os israelitas fracassaram ao rejeitar a salvação que Deus lhes oferece, imaginem como será maior a bênção para o mundo quando Israel for plenamente restaurado!
13 Ra vichin kaꞌan yu xiꞌin ndoꞌo, na küu judío, ra na kundaa ini ndo, saa chi mii va Ndioxi kuvi ra tiꞌvi yuꞌu, ña vaxi yu kaꞌan ndoso yu tuꞌun ra nuu ndo, ra ña yoꞌo kuvi chiñu ña ^ndiꞌi vaꞌa ka ini yu xaꞌa va.
13 Dirijo-me especialmente a vocês, gentios. E, uma vez que fui designado apóstolo aos gentios, enfatizo isso
14 Ra ña ^kuni yu ke ndakundiee ka yu kaꞌan ndoso yu tuꞌun Ndioxi nuu va ndo, ra vaꞌa kuni na judío taꞌan yu, ra ndukuiñu ini na kuni na ndoꞌo, ra vaꞌa na ndakundikun tuku na Ndioxi, ra sakaku ra na.
14 porque desejo que, de algum modo, o povo de Israel sinta ciúme e assim eu possa levar alguns deles à salvação.
15 Saa chi tu xaꞌa ña ndixïin na judío sakaku Ndioxi na ke vaꞌa ndakutaꞌan mani takundiꞌi na yuuvi xiꞌin Ndioxi. Saa ra, vaꞌa ni ka va kee na tu na kuiin na judío ña sakaku Ndioxi na, saa chi saa ke niꞌi tu yuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo na ndii va ña kutiaku na.
15 Pois, se a rejeição deles possibilitou que o resto do mundo se reconciliasse com Deus, a aceitação será ainda mais maravilhosa. Será vida para os que estavam mortos!
16 Ra vichin na ndatuꞌun yu inka ña xiꞌin ndo, ra kundaa ini ndo. Tu xita ña nuu vaꞌa katu na kuvi ña taxi na ndaꞌa Ndioxi, saa ra ta iyoo ña taxi na ndaꞌa Ndioxi, saa iyoo tu iin takundiꞌi va ixan ña kuvaꞌa xita xiꞌin kan va. Ra tu ña yii kuvi tioꞌo itun, saa ra ña yii kuvi takundiꞌi tu iku ndaꞌa va nu.
16 Se a parte da massa entregue como oferta é santa, então toda ela é santa. E, se as raízes da árvore são santas, os ramos também o serão.
17 Ra ña kaꞌan yu xiꞌin ndo xaꞌa itun yoꞌo, ra na kundaa ini ndo, saa chi sava na judío, ra ta kuꞌva iyoo itun kuii ndaꞌa itun olivo, tun tata, tun nditaꞌnu va ke iyoo na; ra nuu nditaꞌnu ndaꞌa itun olivo, tun tata kan, ke ndakundikun ndiaa ndoꞌo na kuu itun ndaꞌa itun olivo, tun iku va. Ra suꞌva va ke kuu ña vaꞌa nduu ndo iin xiꞌin itun olivo, tun tata, ra tioꞌo nu ra sayaꞌa va ña sikuii nu ndaꞌa itun olivo, tun iku, tun ndakundikun ndiaa ndaꞌa nu, ña kan ke vaꞌa tiaku ndaꞌa nu.
17 Mas alguns desses ramos, alguns do povo de Israel, foram cortados. E vocês, gentios, que eram ramos de uma oliveira brava, foram enxertados na árvore. Agora, portanto, participam do alimento nutritivo que vem da raiz da oliveira especial de Deus.
18 Ra xaꞌa ña kan ke na kutiäa ni ini ndo, nuu itun ndaꞌa itun olivo, tun tata, tun nditaꞌnu, nuu ndakundikun ndiaa ndo, saa chi süvi ndoꞌo kuvi na ^taxi ña tiaku tioꞌo nu, chi mii va tioꞌo nu kuvi ña taxi ña tiaku ndo.
18 No entanto, não devem se orgulhar de terem sido enxertados no lugar dos ramos que foram cortados, pois é a raiz que sustenta o ramo, e não o contrário.
19 Ra a kusana kaꞌan tu sava ndo, kachi ndo suꞌva va: “Saa ke iyoo va ña, ndi su xa nditiaꞌndia va nu, ña vaꞌa ndakundikun ndiaa nduꞌu, na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku”, kachi ndo.
19 Talvez digam: “Esses ramos foram cortados para abrir espaço para nós”.
20 Saa ke iyoo va ña, ndi su na kundaa ini ndo, chi ña nditiaꞌndia ndaꞌa itun olivo, tun tata kan, ra xaꞌa ña ndikandïxa nu Cristo va kuvi ña, ra ña vaꞌa ndakundikun ndiaa ndoꞌo na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku, ra xaꞌa ña ndiaa ini ndo Cristo va kuvi ña. Ra xaꞌa ña kan ke na kutiäa ni ini ndo, chi na yuꞌvi ini ndo kuni ndo Ndioxi va, ra na sä ndo saa.
20 É verdade, mas lembrem-se de que esses ramos foram cortados porque não creram e que vocês estão ali porque creem. Portanto, não se orgulhem, mas temam o que poderia acontecer.
21 Saa chi tu ndixakäꞌnu ini Ndioxi xaꞌa ndaꞌa itun olivo, tun tata, saa ra sakäꞌnu tu ini ra xaꞌa ndoꞌo, na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku va.
21 Pois, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará vocês.
22 Ra ^kaxi ni va na kundaa ini ndo vichin, saa chi Ndioxi ra ndaꞌvi ni va ini ra, ndi su ndaku ni va tu ini ra xiꞌin yuvi na xïin kandixa ña kaꞌan ra; ra kundaꞌvi tu ini ra kuni ra ndoꞌo va, tu na kundiaa ini ndo ña ndaꞌvi ini ra ta iin iin kii. Ndi su tu na kundiäa ini ndo, ña ndaꞌvi ini ra, saa ra kaꞌndia tu ra ndoꞌo va, ndaꞌa itun nuu ndakundikun ndiaa ndo.
22 Observem como Deus é, ao mesmo tempo, bondoso e severo. É severo com os que lhe desobedecem, mas é bondoso com vocês, desde que continuem a confiar em sua bondade. Mas, se deixarem de confiar, também serão cortados.
23 Ndi su tu na nduvita va ini na judío ña ndakundiaa ini na Ndioxi, saa ra ndakundikun ndiaa tuku va na nuu xindikun na; saa chi Ndioxi kuvi ra iyoo ndiee ña ndachindikun ndiaa tuku va ra na.
23 E, se o povo de Israel abandonar sua incredulidade, será enxertado novamente, pois Deus tem poder para enxertá-los de volta na árvore.
24 Saa chi tu ndoꞌo, na küu judío, ra ndaꞌa itun olivo, tun iku, va ke xikuu ndo, ra vaꞌa ni uꞌvi ni va ña yoꞌo, ndi su Ndioxi, ra ndachindikun ndiaa va ra ndoꞌo, ndaꞌa itun olivo, tun tata. ¿Ra a ndachindïkun ndiaa tu ra mii na judío, ndaꞌa itun olivo, tun tata, nuu xa xindikun ndiaa na? Na kundaa ini ndo, chi ndachindikun ndiaa tuku va ra na, saa chi üꞌvi ka vi ña kan, saa chi xa ikan ke xindikun ndiaa va na.
24 Vocês eram, por natureza, o ramo cortado de uma oliveira brava. Portanto, se Deus se mostrou disposto a fazer algo contrário à natureza ao enxertá-los em sua árvore cultivada, estará ainda mais disposto a enxertar os ramos naturais de volta na árvore da qual eles fazem parte.
25 Ñani yo, kuꞌva yo, vichin kuni yu ña na kundaa ini yo xaꞌa chiñu Ndioxi ña iyoo seꞌe ña kuni ra sa ra, ña vaꞌa na tüvi ndo ña ndichi ni ndo; ra na kundaa ini ndo, chi sava va na ñuu Israel kuvi na ndundaku ini, ndi su takua kii ña kumani ka kaku ndiaꞌvi yuvi na küu judío va ke koo na ñuu Israel saa.
25 Irmãos, quero que vocês entendam este mistério para que não se orgulhem de si mesmos. Alguns do povo de Israel têm o coração endurecido, mas isso durará apenas até que o tempo dos gentios se complete.
26 Ra ta xa na sakaku Ndioxi na ndiaꞌvi na küu judío kan, saa ra sakaku tu ra takundiꞌi na ñuu Israel va, ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi ña tiaa na xinaꞌa, ña kachi suꞌva:
26 E assim todo o Israel será salvo. Como dizem as Escrituras: “O libertador virá de Sião e afastará Israel
27 Ra ^kaꞌan ka tu ña kachi ña suꞌva va:
27 E esta é minha aliança com eles: eu removerei seus pecados”.
28 Ra xaꞌa ña ^kundasi na ñuu Israel tuꞌun vaꞌa xaꞌa Jesucristo va kuvi ña iyoo na kuachi xiꞌin Ndioxi vichin; ra mii va Ndioxi kuvi ra xa saa xiꞌin na, ña vaꞌa ndakuña ra yeꞌe nuu ndoꞌo na küu judío. Ndi su kuꞌvi va tu ini Ndioxi xini ra na ñuu Israel, saa chi mii va ra kuvi ra ndikaxin ndia xii xikua na ña kundikun ndia ra.
28 Muitos do povo de Israel agora são inimigos das boas-novas, e isso beneficia vocês, gentios. No entanto, porque ele escolheu seus patriarcas, eles ainda são o povo que Deus ama.
29 Saa chi ñaꞌa ña ^saniꞌi Ndioxi yuvi, ra kindiäa ra ña ndaꞌa na, ra yuvi na kana ra, ra xa na kana ra kuvi va na, saa chi Ndioxi ra kuëe nandiko ini ra xaꞌa ña kindoo ra xiꞌin yuvi.
29 Pois as bênçãos de Deus e o seu chamado jamais podem ser anulados.
30 Ra ndoꞌo, ra yuvi na ndikandïxa Ndioxi va xikuu ndo ta yachi, ndi su ña ndundaku ini na judío vichin ña xïin na kandixa na Ndioxi, ra ndoꞌo va kuvi ndo ndakundaꞌvi ini Ndioxi xini ra.
30 Em outros tempos, vocês, gentios, foram rebeldes contra Deus, mas agora, por causa da desobediência deles, vocês receberam misericórdia.
31 Ra vaꞌa ni ndundaku va ini na judío, ndi su vaxi kii ra ndakundaꞌvi va ini Ndioxi kuni ra na, ta kuꞌva ^xa ra ña ^kundaꞌvi ini ra xini ra ndoꞌo.
31 Agora eles são os rebeldes, e Deus foi misericordioso com vocês, para que eles também participem da misericórdia dele.
32 Ra mii va Ndioxi kuvi ra ndasa ndaku ini na judío, xiꞌin na küu judío ña na kandïxa na ra, saa chi saa kuvi ña vaꞌa kundaꞌvi ini ra kuni ra takundiꞌi va na.
32 Pois Deus colocou a todos debaixo da desobediência para que de todos tivesse misericórdia.
33 ¡Ra ndakanda ini yo xiꞌin ña yoꞌo sa chi tiaa ni kuaꞌa ña kuika ña kuu ña ndichi, xiꞌin ña xini tuni iyoo nuu Tata yo Ndioxi! ¡Ra küvi tandiaa yo ña kundaa ini yo xaꞌa chiñu ña kuni ra, xiꞌin xaꞌa ichi ra!
33 Como são grandes as riquezas, a sabedoria e o conhecimento de Deus! É impossível entendermos suas decisões e seus caminhos!
34 Saa chi “¿yoo kuvi na kundaa ini xaꞌa ña xani ini Ndioxi? A ¿yoo kuvi tu na kuchuun taxi ña xini tuni ndaꞌa ra?
34 “Pois quem conhece os pensamentos do Senhor? Quem sabe o suficiente para aconselhá-lo?”
35 ¿Ra yoo kuvi tu na xiꞌna ka taxi ñaꞌa ndaꞌa Ndioxi, ña kan ke vaꞌa sandiko ra ña ndaꞌa na?”
35 “Quem lhe deu primeiro alguma coisa, para que ele precise depois retribuir?”
36 Saa chi takundiꞌi ñaꞌa, ra mii va Ndioxi kuvi ra ^taxi ña, ra mii ra kuvi tu ra xavaꞌa va ña, ra xaꞌa mii ra ke kuvaꞌa va ña. ¡Ra ra kaꞌnu ni kuvi Tata yo Ndioxi ndia ndikaa ndikuꞌun! Amén.
36 Pois todas as coisas vêm dele, existem por meio dele e são para ele. A ele seja toda a glória para sempre! Amém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?