Romanos 11

MXV vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ra tuku va ndakatuꞌun yu ndoꞌo: ¿A ña ndixa ke kundasi Ndioxi na Israel, na kuu ñuu ra, tuvi ndo? ¡Ndïxa! ¡Süvi saa iyoo ña! Saa chi ra ñuu Israel kuvi tu yuꞌu va; chi seꞌe xikua ra Abraham va kuvi ra Benjamín, ra ndiseꞌe ra Benjamín kan kuvi tu yuꞌu va.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo, ña kuëe kundasi vi Ndioxi na ñuu ra, saa chi ndia ta yachi vi ke ndikaxin ra na, ña kuu na na ñuu ra. Ra xa kundaa va ini ndo, chi suꞌva va ke ^kachi tuꞌun Ndioxi ndakani ña xaꞌa ra Elías, ña ndikaꞌan kuachi ra nuu Ndioxi xaꞌa na ñuu ña xa na kuachi, ta kachi ra suꞌva:
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 “Tata, xa xaꞌni ndiꞌi va na ndia kaꞌan ndoso tuꞌun yuꞌu kun, ra sandiꞌi tu na xaꞌa yuu ña ndee koo, nuu ndasakaꞌnu ndi yoꞌo va, ra ndia siin yuꞌu va kuvi ra tiaku, ndi su kuni tu na kaꞌni na yuꞌu va”, kachi ra.
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Ra saa ndakuiin Ndioxi kachi ra suꞌva xiꞌin ra: “Ndïꞌi ini kun, chi ndiaa va yu uxa mil tiaa ndia kuëe ^ndakusiti nuu ndioxi ndii ña nani Baal”, kachi ra.
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Ra ta kuꞌva kuu ta yachi, ke ^kuu tu xiꞌin ndi vichin va, saa chi ndee ka va loꞌo, nduꞌu, na judío, na ndikaxin Ndioxi, xaꞌa ña kundaꞌvi ini ra xini ra nduꞌu.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 Ra xiꞌin ña yoꞌo va ke kundaa ini yo, chi süvi xaꞌa chiñu vaꞌa ña ndíxa yo ke nindakaxin Ndioxi yoo, chi xaꞌa ña kundaꞌvi ini ra xini ra yoo va kuvi ña; saa chi tu xaꞌa chiñu vaꞌa ña ndíxa yo ke nindakaxin ra yoo, saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi ña ndaꞌvi ini Ndioxi.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 Ra na kundaa ini yo, chi suꞌva va ke iyoo ña: Na ñuu Israel, na kuaꞌa, ra vaꞌa ni kuni ni va na niꞌi na ña vaꞌa nuu Ndioxi, ndi su ndinïꞌi vi na ña nuu ra, chi takua na ndiaꞌvi na ndikaxin mii va ra kuvi na kee vaꞌa ndiniꞌi ña. Ra na kuaꞌa kan, ndasa tieꞌe ra nima va,
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi, ña kachi suꞌva: “Mii va Ndioxi kuvi ra, sanaa ini na ña ndikixi na, ra iin saa kixi na ndia kii vichin va, ra ndasi tu ra nuu va na ña vaꞌa na küni na, ra ndasi tu ra soꞌo va na ña vaꞌa na küni soꞌo na”, ^kachi ña.
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Ra ndikaꞌan tu ra rey David va kachi ra suꞌva:
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Ra na kukuáá tu nuu va na, ña vaꞌa na küni ka na,
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Ra tuku va ndakatuꞌun yu ndoꞌo: ¿A ña ndinïꞌi na judío ña vaꞌa nuu Ndioxi, ra a nïꞌi ka na ña, tuvi ndo? ¡Ndïxa, süvi saa iyoo ña! Chi niꞌi va na ña vaꞌa nuu Ndioxi, saa chi xaꞌa ña ndikandïxa na judío ke vaꞌa ndikaku inka yuvi, na küu judío va, ra ña ndikaku yuvi na küu judío ke ndukuiñu ini tu na judío va, ra ndakundikun tuku va na Ndioxi.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Ra tu xaꞌa ña ndixïin na ñuu Israel ña kandixa na Ndioxi va na kuvi ña ndukuika yuvi na küu judío xiꞌin ña vaꞌa, saa ra tiaa ni ka va ndukuika na xiꞌin ña vaꞌa, tu na kuiin takundiꞌi na judío kandixa na Ndioxi.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Ra vichin kaꞌan yu xiꞌin ndoꞌo, na küu judío, ra na kundaa ini ndo, saa chi mii va Ndioxi kuvi ra tiꞌvi yuꞌu, ña vaxi yu kaꞌan ndoso yu tuꞌun ra nuu ndo, ra ña yoꞌo kuvi chiñu ña ^ndiꞌi vaꞌa ka ini yu xaꞌa va.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Ra ña ^kuni yu ke ndakundiee ka yu kaꞌan ndoso yu tuꞌun Ndioxi nuu va ndo, ra vaꞌa kuni na judío taꞌan yu, ra ndukuiñu ini na kuni na ndoꞌo, ra vaꞌa na ndakundikun tuku na Ndioxi, ra sakaku ra na.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 Saa chi tu xaꞌa ña ndixïin na judío sakaku Ndioxi na ke vaꞌa ndakutaꞌan mani takundiꞌi na yuuvi xiꞌin Ndioxi. Saa ra, vaꞌa ni ka va kee na tu na kuiin na judío ña sakaku Ndioxi na, saa chi saa ke niꞌi tu yuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo na ndii va ña kutiaku na.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Ra vichin na ndatuꞌun yu inka ña xiꞌin ndo, ra kundaa ini ndo. Tu xita ña nuu vaꞌa katu na kuvi ña taxi na ndaꞌa Ndioxi, saa ra ta iyoo ña taxi na ndaꞌa Ndioxi, saa iyoo tu iin takundiꞌi va ixan ña kuvaꞌa xita xiꞌin kan va. Ra tu ña yii kuvi tioꞌo itun, saa ra ña yii kuvi takundiꞌi tu iku ndaꞌa va nu.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Ra ña kaꞌan yu xiꞌin ndo xaꞌa itun yoꞌo, ra na kundaa ini ndo, saa chi sava na judío, ra ta kuꞌva iyoo itun kuii ndaꞌa itun olivo, tun tata, tun nditaꞌnu va ke iyoo na; ra nuu nditaꞌnu ndaꞌa itun olivo, tun tata kan, ke ndakundikun ndiaa ndoꞌo na kuu itun ndaꞌa itun olivo, tun iku va. Ra suꞌva va ke kuu ña vaꞌa nduu ndo iin xiꞌin itun olivo, tun tata, ra tioꞌo nu ra sayaꞌa va ña sikuii nu ndaꞌa itun olivo, tun iku, tun ndakundikun ndiaa ndaꞌa nu, ña kan ke vaꞌa tiaku ndaꞌa nu.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Ra xaꞌa ña kan ke na kutiäa ni ini ndo, nuu itun ndaꞌa itun olivo, tun tata, tun nditaꞌnu, nuu ndakundikun ndiaa ndo, saa chi süvi ndoꞌo kuvi na ^taxi ña tiaku tioꞌo nu, chi mii va tioꞌo nu kuvi ña taxi ña tiaku ndo.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Ra a kusana kaꞌan tu sava ndo, kachi ndo suꞌva va: “Saa ke iyoo va ña, ndi su xa nditiaꞌndia va nu, ña vaꞌa ndakundikun ndiaa nduꞌu, na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku”, kachi ndo.
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Saa ke iyoo va ña, ndi su na kundaa ini ndo, chi ña nditiaꞌndia ndaꞌa itun olivo, tun tata kan, ra xaꞌa ña ndikandïxa nu Cristo va kuvi ña, ra ña vaꞌa ndakundikun ndiaa ndoꞌo na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku, ra xaꞌa ña ndiaa ini ndo Cristo va kuvi ña. Ra xaꞌa ña kan ke na kutiäa ni ini ndo, chi na yuꞌvi ini ndo kuni ndo Ndioxi va, ra na sä ndo saa.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 Saa chi tu ndixakäꞌnu ini Ndioxi xaꞌa ndaꞌa itun olivo, tun tata, saa ra sakäꞌnu tu ini ra xaꞌa ndoꞌo, na kuu ndaꞌa itun olivo, tun iku va.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Ra ^kaxi ni va na kundaa ini ndo vichin, saa chi Ndioxi ra ndaꞌvi ni va ini ra, ndi su ndaku ni va tu ini ra xiꞌin yuvi na xïin kandixa ña kaꞌan ra; ra kundaꞌvi tu ini ra kuni ra ndoꞌo va, tu na kundiaa ini ndo ña ndaꞌvi ini ra ta iin iin kii. Ndi su tu na kundiäa ini ndo, ña ndaꞌvi ini ra, saa ra kaꞌndia tu ra ndoꞌo va, ndaꞌa itun nuu ndakundikun ndiaa ndo.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Ndi su tu na nduvita va ini na judío ña ndakundiaa ini na Ndioxi, saa ra ndakundikun ndiaa tuku va na nuu xindikun na; saa chi Ndioxi kuvi ra iyoo ndiee ña ndachindikun ndiaa tuku va ra na.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Saa chi tu ndoꞌo, na küu judío, ra ndaꞌa itun olivo, tun iku, va ke xikuu ndo, ra vaꞌa ni uꞌvi ni va ña yoꞌo, ndi su Ndioxi, ra ndachindikun ndiaa va ra ndoꞌo, ndaꞌa itun olivo, tun tata. ¿Ra a ndachindïkun ndiaa tu ra mii na judío, ndaꞌa itun olivo, tun tata, nuu xa xindikun ndiaa na? Na kundaa ini ndo, chi ndachindikun ndiaa tuku va ra na, saa chi üꞌvi ka vi ña kan, saa chi xa ikan ke xindikun ndiaa va na.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Ñani yo, kuꞌva yo, vichin kuni yu ña na kundaa ini yo xaꞌa chiñu Ndioxi ña iyoo seꞌe ña kuni ra sa ra, ña vaꞌa na tüvi ndo ña ndichi ni ndo; ra na kundaa ini ndo, chi sava va na ñuu Israel kuvi na ndundaku ini, ndi su takua kii ña kumani ka kaku ndiaꞌvi yuvi na küu judío va ke koo na ñuu Israel saa.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Ra ta xa na sakaku Ndioxi na ndiaꞌvi na küu judío kan, saa ra sakaku tu ra takundiꞌi na ñuu Israel va, ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi ña tiaa na xinaꞌa, ña kachi suꞌva:
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 Ra ^kaꞌan ka tu ña kachi ña suꞌva va:
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Ra xaꞌa ña ^kundasi na ñuu Israel tuꞌun vaꞌa xaꞌa Jesucristo va kuvi ña iyoo na kuachi xiꞌin Ndioxi vichin; ra mii va Ndioxi kuvi ra xa saa xiꞌin na, ña vaꞌa ndakuña ra yeꞌe nuu ndoꞌo na küu judío. Ndi su kuꞌvi va tu ini Ndioxi xini ra na ñuu Israel, saa chi mii va ra kuvi ra ndikaxin ndia xii xikua na ña kundikun ndia ra.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Saa chi ñaꞌa ña ^saniꞌi Ndioxi yuvi, ra kindiäa ra ña ndaꞌa na, ra yuvi na kana ra, ra xa na kana ra kuvi va na, saa chi Ndioxi ra kuëe nandiko ini ra xaꞌa ña kindoo ra xiꞌin yuvi.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Ra ndoꞌo, ra yuvi na ndikandïxa Ndioxi va xikuu ndo ta yachi, ndi su ña ndundaku ini na judío vichin ña xïin na kandixa na Ndioxi, ra ndoꞌo va kuvi ndo ndakundaꞌvi ini Ndioxi xini ra.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Ra vaꞌa ni ndundaku va ini na judío, ndi su vaxi kii ra ndakundaꞌvi va ini Ndioxi kuni ra na, ta kuꞌva ^xa ra ña ^kundaꞌvi ini ra xini ra ndoꞌo.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Ra mii va Ndioxi kuvi ra ndasa ndaku ini na judío, xiꞌin na küu judío ña na kandïxa na ra, saa chi saa kuvi ña vaꞌa kundaꞌvi ini ra kuni ra takundiꞌi va na.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 ¡Ra ndakanda ini yo xiꞌin ña yoꞌo sa chi tiaa ni kuaꞌa ña kuika ña kuu ña ndichi, xiꞌin ña xini tuni iyoo nuu Tata yo Ndioxi! ¡Ra küvi tandiaa yo ña kundaa ini yo xaꞌa chiñu ña kuni ra, xiꞌin xaꞌa ichi ra!
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Saa chi “¿yoo kuvi na kundaa ini xaꞌa ña xani ini Ndioxi? A ¿yoo kuvi tu na kuchuun taxi ña xini tuni ndaꞌa ra?
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 ¿Ra yoo kuvi tu na xiꞌna ka taxi ñaꞌa ndaꞌa Ndioxi, ña kan ke vaꞌa sandiko ra ña ndaꞌa na?”
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Saa chi takundiꞌi ñaꞌa, ra mii va Ndioxi kuvi ra ^taxi ña, ra mii ra kuvi tu ra xavaꞌa va ña, ra xaꞌa mii ra ke kuvaꞌa va ña. ¡Ra ra kaꞌnu ni kuvi Tata yo Ndioxi ndia ndikaa ndikuꞌun! Amén.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!

Ler em outra tradução

Comparar com outra