João 13

MXV vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Ra ndia saloꞌo ni va kumani ña koo viko pascua, ra xa ^kundaa va ini Jesús ña xa ndixaa kii ña ndakoo ra ña yuuvi yoꞌo, ra nandiko ra kunuꞌu ra chi nuu nduꞌu Iva ra. Ra kuꞌvi ka vi ini ra xini ra na ndikun sata ra, na iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo, ra ña kuꞌvi ni ini ra xini ra na, ra ndiakua ndataxi ra mii ra ña ndixiꞌi ra xaꞌa na.
1 Aiwá sɨ́á Aŋɨ́najo Neamúroagoɨ rɨnɨŋɨ́yi nánɨ sɨnɨ mimɨxɨpa eŋáná Jisaso xwɨ́á tɨ́yo pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ xano tɨ́e nánɨ yinɨ aŋwɨ ayo eŋagɨ nánɨ o nɨjɨ́árɨnɨ. Ámá xɨ́o xegɨ́ imónɨgɨ́áyo dɨŋɨ́ sɨxɨ́ nuya nɨbɨ́ɨsáná xɨ́o pene nánɨ aí nuya uŋɨnigɨnɨ.
2 Ra saa kuu, ra ndakunduꞌu Jesús xiꞌin ndia itaꞌan xiꞌin ra ña kuxini ndia, ra xa chikaa yuꞌu va timiaꞌa ra Judas Iscariote, seꞌe ra Simón, ña ndataxi ra Jesús ndaꞌa na saa ini.
2 Sɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨ́o tɨ́nɨ wiepɨsarɨŋowa tɨ́nɨ aiwá apɨ nanɨro nánɨ awí neánɨmáná Obo re eŋɨnigɨnɨ. Saimonomɨ xewaxo Isɨkariotɨ dáŋɨ́ Judaso nurɨ Jisaso nánɨ mɨyɨ́ ourɨnɨrɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rómáná eŋáná
3 Ndi su xa ^kundaa va ini Jesús ña taxi Iva ra Ndioxi takundiꞌi ndiayu ndaꞌa ra, saa chi nuu mii Ndioxi ke kee va ra, ra nuu mii Ndioxi ke nandiko tu ra kunuꞌu va ra.
3 Jisaso xegɨ́ xano amɨpí nɨ́nɨ ɨ́ánɨŋɨ́ wiepɨ́xɨ́niasiŋɨ́ eŋagɨ nánɨ nɨjɨ́á imónɨrɨ Gorɨxo tɨ́ámɨnɨ bɨŋɨ́pɨ nánɨ nɨjɨ́á imónɨrɨ ámɨ xɨ́o tɨ́ámɨnɨ unɨ́ápɨ nánɨ enɨ nɨjɨ́á imónɨrɨ nerɨ nánɨ
4 Ra saa kuu ndia ndee ndia xixini ndia, ra saa ndakundichi Jesús, ra kiꞌin ra tikoto ña isukun ra chinduꞌu ra kan, ra saa kiꞌin ra iin tikoto kani ra chikuꞌni ra ña toko ra.
4 aiwá narɨgɨ́e dánɨ nɨwiápɨ́nɨmearɨ xegɨ́ rapɨrapɨ́ e pánɨŋɨ́yɨ́ nɨpírárɨmáná roarɨxɨ́ wú nɨmearɨ írɨŋɨ́yo nɨkɨ́kɨyinɨmáná
5 Ra te ndiꞌi saa chikaa ra tiakuii ini iin xikoꞌo, ra xaꞌa ra ndakatia ra xaꞌa ndia itaꞌan xiꞌin ra, ra te ndiꞌi saa sandachi ra ña xiꞌin tikoto ña nuꞌni toko ra.
5 iniɨgɨ́ pɨrerɨxɨ́ wɨnamɨ niwayɨmorɨ wiepɨsarɨŋowamɨ sɨkwɨ́ sosɨ́áyo igɨ́á nɨweáa nurɨ roarɨxɨ́ kɨ́kɨyinɨŋú tɨ́nɨ nɨkwɨ́ra nurɨ
6 Ra ta kuyachin Jesús ña ndakatia ra xaꞌa ra Simón Pedro, ra saa ndikaꞌan ra Simón Pedro kachi ra saa xiꞌin ra:
6 rɨxa Saimonɨ Pitaomɨ wimɨnɨrɨ yarɨ́ná re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, joxɨ gɨ́ sɨkwɨ́yo igɨ́á neámɨnɨrɨ rɨyarɨŋɨnɨ?” urɨ́agɨ
7 Saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ra:
7 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ simɨ́pɨ nánɨ agwɨ joxɨ majɨ́á nimónɨrɨ aiwɨ rɨ́wéná ‘E níwapɨyimɨnɨrɨ rɨ́a eŋɨnigɨnɨ?’ nɨyaiwirɨ nɨjɨ́á imónɨrɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ
8 Ra saa ndikaꞌan ka ra Pedro kachi ra saa:
8 Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ná rɨ́wɨ́yo aiwɨ joxɨ gɨ́ sɨkwɨ́yo wí igɨ́á nearɨ́á menɨnɨ.” urɨ́agɨ Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ dɨxɨ́ sɨkwɨ́yo igɨ́á mɨreapa nerɨ́náyɨ́, joxɨ nionɨ tɨ́nɨ nawínɨ kumɨxɨnɨpaxɨ́ mimónɨŋɨnɨ.” urɨ́agɨ
9 Ra saa ndakuiin ra Simón Pedro kachi ra saa:
9 Saimonɨ Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, sɨkwɨ́yonɨ igɨ́á mɨneapanɨ. Gɨ́ wéyo tɨ́nɨ mɨŋɨ́yo tɨ́nɨ aí igɨ́á neaɨ.” urɨ́agɨ
10 Saa ndikaꞌan Jesús kachi ra saa xiꞌin ra:
10 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Igɨ́á eánɨŋɨ́ go go kíyɨ́ bɨ meŋagɨ nánɨ sa sɨkwɨ́yonɨ igɨ́á eánɨpaxɨ́ imónɨnɨ. Soyɨ́né kíyɨ́ bɨ meŋagɨ aiwɨ noyɨ́nénɨ marɨ́á.” urɨŋɨnigɨnɨ.
11 Saa chi ^xa kundaa va ini Jesús xaꞌa tiaa ra ndataxi ñaꞌa ndaꞌa na saa ini, ña kan ke ndikaꞌan ra, ña süvi takundiꞌi ndia kuvi ndia ninduyaa.
11 Xɨ́o nánɨ mɨyɨ́ wurɨno nánɨ nɨjɨ́á nimónɨrɨ nánɨ “Noyɨ́nénɨ kíyɨ́ mayoyɨ́némanɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
12 Ra te ndiꞌi ndakatia ra xaꞌa ndia, saa ndakusukun ra tikoto ña isukun ra, ra saa ndakunduꞌu tuku ra nuu mesa va, ra ndikaꞌan ra xiꞌin ndia kachi ra saa:
12 Rɨxa sɨkwɨ́yo igɨ́á nɨweáa núɨsáná xegɨ́ rapɨrapɨ́ nɨmearɨ nɨyínɨrɨ aiwá narɨgɨ́e ámɨ éɨ́ nɨŋwearɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ seaíápɨ nánɨ dɨŋɨ́ ‘Ayɨ́ nánɨ rɨ́a neaiarɨnɨ?’ rɨmoŋoɨ?
13 Ndoꞌo, ra Tata Maestro kachi ndo xiꞌin yu, ra vaꞌa kaꞌan va ndo, saa chi suvi kuvi va yu.
13 Soyɨ́né ‘Nearéwapɨyarɨŋoxɨnɨ́ nɨrɨro ‘Ámɨnáoxɨnɨ́ nɨrɨro yarɨgɨ́árɨnɨ. E imónɨŋáonɨ eŋagɨ nánɨ e nɨnɨrɨróná xɨxenɨ nɨrarɨgɨ́árɨnɨ.
14 Ra tu yuꞌu, ra kuu yu Tata Maestro ndo, ra ndakatia tu yu xaꞌa va ndo, saa ra, xiniñuꞌu ndakatia tu ndoꞌo va xaꞌa na taꞌan ndo.
14 Nionɨ Ámɨnáonɨ imónɨrɨ searéwapɨyarɨŋáonɨ imónɨrɨ eŋagɨ aiwɨ segɨ́ sɨkwɨ́ sosɨ́áyo igɨ́á seaeáɨnɨ. Ayɨnánɨ soyɨ́né enɨ segɨ́ sɨkwɨ́yo xɨxe igɨ́á eánɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.
15 Ra ña yoꞌo ke ^xa yu ña sakuaꞌa yu ndoꞌo, ra ta kuꞌva xa yu xi̱nì ndo ke na sa tu ndoꞌo va.
15 Nionɨ rɨxa sɨŋwepɨgɨ́ seaíwapɨyíagɨ nánɨ nionɨ seaíápa soyɨ́né enɨ axɨ́pɨ e niga úɨ́rɨxɨnɨ.
16 Ra ña ndixa ke kaꞌan yu xiꞌin va ndo, saa chi ndia nii na xachiñu tatu, ra küvi sa chee na nuu ra kuu xitoꞌo na, ra nii yuvi na kuaꞌan chiñu küvi sa chee tu nuu na tiꞌvi ñaꞌa va.
16 Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Ámá xɨnáínɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ wiiarɨŋɨ́yɨ́ go xegɨ́ bosomɨ seáyɨ e wimónarɨŋɨ́rɨnɨ? Xwɨyɨ́á yaŋɨ́ wiowárɨŋo enɨ urowárɨŋomɨ seáyɨ e wimónarɨŋɨ́ranɨ?” nurɨrɨ
17 Ra tu na kundaa ini ndo xiꞌin ña yoꞌo, ra sa ndo ña, saa ra vaꞌa ni va kee ndo.
17 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né nionɨ sɨŋwepɨgɨ́ seaíwapɨyíá apɨ nánɨ nɨjɨ́á nimónɨro xɨxenɨ nerɨ́náyɨ́, yayɨ́ seainɨpaxɨ́ seaímeanɨ́árɨnɨ.
18 ’Ra süvi xaꞌa takundiꞌi ndo ke kaꞌan yu, chi xa kundaa va ini yu ni ke iyoo nima ta iin iin ndoꞌo, ndia ndikaxin yu. Ndi su ña xiniñuꞌu va ke na xinu nuu tuꞌun Ndioxi ña kaꞌan kachi suꞌva: “Ra xixi xiꞌin va yu kuvi ra ndukuiin kanitaꞌan xiꞌin yu”, kachi ña.
18 Nionɨ noyɨ́nénɨ nánɨ mɨseararɨŋɨnɨ. Searɨ́peárɨŋáoyɨ́né imónɨgɨ́ápɨ nánɨ nionɨ nɨjɨ́á aiwɨ Bɨkwɨ́yo re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́ rɨpɨ, ‘Ámá nionɨ tɨ́nɨ aiwá nawínɨ narɨgwɨ́ío nionɨ xopɨrárɨ́ nimɨnɨrɨ sɨkwɨ́ nɨmɨ́eyoarɨ sosɨ́á neanɨ́árɨnɨ.’ nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ xɨxenɨ imónɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ noyɨ́nénɨ searɨ́peaŋárɨnɨ.
19 Ra ña vaꞌa na kundaa ini ndo xaꞌa ña kuu, ña kan ke xa yachi va kaꞌan yu ña yoꞌo xiꞌin ndo, ra te xa na kuu ña, saa ra na kandixa va ndo, ña kuu yu tiaa ra kuu va yu.
19 Soyɨ́né amɨpí rɨ́wɨ́yo imónɨnɨ́pɨ imónarɨŋagɨ nɨwɨnɨróná ‘Ayɨ́ orɨ́anɨ?’ niaiwipɨ́rɨ nánɨ agwɨ re dánɨ amɨpí sɨnɨ mimónɨpa éɨ́mɨ áwaŋɨ́ seararɨŋɨnɨ.
20 Ra ña ndixa ke kaꞌan yu xiꞌin ndo, saa chi yuvi na ndakiꞌin mani yuvi na ^tiꞌvi yu kuꞌun, ra yuꞌu va kuvi ra ndakiꞌin mani na; ra na ndakiꞌin mani yuꞌu, ra ra tiꞌvi yuꞌu xaa va yu kuvi ra ndakiꞌin mani na ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
20 Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Ámá nionɨ urowárarɨŋáyo umímɨnɨpɨ́rɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ nionɨ enɨ nɨmímɨnarɨŋoɨ. Nionɨ nɨmímɨnɨpɨ́rɨ́áyɨ́ nɨrowárénapɨŋomɨ enɨ umímɨnarɨŋoɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
21 Ra te ndiꞌi ndikaꞌan Jesús tuꞌun yoꞌo xiꞌin ndia, saa ra kusuchi ka vi ini ra, ra saa ndikaꞌan tieꞌe ra xiꞌin va ndia kachi ra saa:
21 Jisaso e nurɨ́ɨsáná dɨŋɨ́ rɨ́á uxéagɨ sɨŋánɨ áwaŋɨ́ nurɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Soyɨ́né woxɨ mɨyɨ́ nurɨnɨŋoɨ.” urɨ́agɨ
22 Ra saa xaꞌa ndia itaꞌan xiꞌin ra xitoꞌni ndia nuu taꞌan ndia, ra ^ndakani ini ndia yoo xaꞌa ke ndikaꞌan ra.
22 xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa o rɨ́o nánɨ majɨ́á eŋagɨ́a nánɨ kɨ́kɨ́mí nimónɨro sɨŋwɨ́ nainega nuróná
23 Ra saa kuu ndia ndee ndia xixini ndia, ra yachin xiꞌin mii Jesús va nduꞌu iin ra itaꞌan xiꞌin ra, ra ^kuꞌvi ni ini ra xini ra.
23 wiepɨsarɨŋowa wo —O Jisaso xɨ́o dɨŋɨ́ sɨxɨ́ uyiŋorɨnɨ. O xɨ́o tɨ́ŋɨ́ e aŋwɨ e éɨ́ ŋweaŋagɨ nánɨ
24 Ra saa ndixika ndaꞌa ra Simón Pedro nuu ra ña na ndakatuꞌun ra Jesús, ra vaꞌa kundaa ini ndia yoo xaꞌa ke ndikaꞌan ra.
24 Saimonɨ Pitao omɨ sɨ́mɨmajɨ́ó nɨwirɨ́ná rénɨŋɨ́ urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ yarɨŋɨ́ nɨwirɨ ámá xɨ́o rɨ́o nánɨ áwaŋɨ́ reɨ.” Énɨŋɨ́ urɨ́agɨ
25 Saa nduyachin vaꞌa ka va ra xiin Jesús, ra ndindakatuꞌun ra ra, kachi ra saa:
25 wiepɨsarɨŋo xɨ́o tɨ́ámɨnɨ nɨkɨnɨmónaumáná yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ ‘Ámɨnáoxɨnɨ, joxɨ rɨ́o, ayɨ́ gorɨnɨ?’ urɨ́agɨ
26 Ra saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ra:
26 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Aiwápimɨ múyo neagwirɨ wimo, ayɨ́ orɨnɨ.” nurɨmáná aiwápɨ múyo neagwirɨ Isɨkariotɨ dáŋɨ́ Saimonomɨ xewaxo Judasomɨ mɨnɨ wiŋɨnigɨnɨ.
27 Saa kiꞌin ra Judas ixta kan xixi ra, ra saa kuu ndia ndee ndia, saa ra ndikiꞌvi va timiaꞌa ini ra. Ra saa ndikaꞌan Jesús xiꞌin ra kachi ra saa:
27 Mɨnɨ wíáná Seteno Judasomɨ dɨŋɨ́ xɨxéróagɨ Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ erɨ́pɨ aŋɨ́nɨ eɨ.” urɨ́agɨ aí
28 Ndi su ndia nii ndia ndee nuu mesa kan ndikundäa ini, nichuun ke kachi Jesús saa xiꞌin ra.
28 xɨ́o tɨ́nɨ aiwá narɨgɨ́áwa o Judaso e oenɨrɨ urɨ́ɨ́pɨ nánɨ majɨ́á nero
29 Ra sava ndia ndakani ini, ña kuꞌun ra Judas kan sata ra ñaꞌa ña kuniñuꞌu ndia viko, a ñaꞌa, ña saniꞌi ndia na ndaꞌvi va tu, saa chi mii ra kan kuvi ra ndiso xuꞌun va.
29 wí dɨŋɨ́ re yaiwigɨ́awixɨnɨ, “Judaso nɨgwɨ́ wowɨ́ xɨrɨŋo eŋagɨ nánɨ re rɨ́a urɨŋoɨ, ‘Aiwá Aŋɨ́najɨ́ Neamúroagɨ́ rɨpɨ nánɨ nanɨ́pɨ joxɨ bɨ́ neaiɨ.’ rɨ́a urɨŋoɨ? ‘Uyípeayɨ́yo arɨrá wimɨnɨrɨ nánɨ amɨpí bɨ mɨnɨ wiɨ.’ rɨ́a urɨŋoɨ?” yaiwiarɨ́ná
30 Ra te ndiꞌi xixi ra Judas ixta kan, saa ra ndakundichi ra kuaꞌan va ra. Ra xa ñuu va kuvi ña.
30 Judaso, múyo neagwirɨ wíɨ́pɨ nurápanɨmo árɨ́wɨyimɨ peyeaŋɨnigɨnɨ.
31 Ra te kanata ra Judas kuaꞌan ra, ra saa ndikaꞌan Jesús kachi ra saa:
31 O rɨxa peyeááná Jisaso re rɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá imónɨŋáonɨ rɨxa seáyɨ e imónɨ́agɨ ámáyɨ́ sɨŋwɨ́ nanɨpɨ́rɨ rɨxa rínárɨnɨ. Nionɨ e éagɨ nɨnanɨrɨ́ná Gorɨxoyá eŋɨ́ sɨxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ nánɨ enɨ nɨjɨ́á imónɨpɨ́ráoɨ.
32 Ra tu xiꞌin chiñu ña ^xa yu ke kundaa ini na ña kaꞌnu ni Ndioxi, saa ra ndasakaꞌnu ni tu mii va ra yuꞌu, ra xa numi ni va sa ra ña.
32 Nionɨ e nimónɨrɨŋɨ́pimɨ dánɨ Gorɨxoyá eŋɨ́ eánɨŋɨ́ sɨŋánɨ nimónɨrɨ́náyɨ́, nionɨ enɨ seáyɨ e nɨnimɨxɨrɨ nɨniinɨŋoɨ.
33 Ndoꞌo, ndia kuu seꞌe mii yu, ra na kundaa ini ndo, saa chi saloꞌo ni va kii íin yu xiꞌin ndo, ra xa ta kachi yu xiꞌin na judío ke ^kachi tu yu xiꞌin ndoꞌo va: Saa chi nanduku ni va ndo yuꞌu, ndi su kuchüun vi ndo xaa ndo nuu kuꞌun yu.
33 Gɨ́ niaíwoyɨ́né, sɨnɨ soyɨ́né tɨ́nɨ bɨ onɨmiápɨ ŋweámɨ́ɨnɨ. Soyɨ́né nionɨ nánɨ pɨ́á nipɨ́rɨ́á eŋagɨ aiwɨ negɨ́ Judayo re urɨŋápa, ‘Nionɨ umɨ́aé soyɨ́né enɨ wí upaxɨ́ menɨnɨ.’ urɨŋápa agwɨ soyɨ́né enɨ axɨ́pɨ seararɨŋɨnɨ.” nurɨrɨ
34 Ra ndiayu xaa ña ^ndakoo yu ndaꞌa ndo ke yoꞌo: na kuꞌvi ni ini ndo kuni taꞌan ndo. Ra ta kuꞌva ^kuꞌvi ini yuꞌu xini yu ndoꞌo, saa ke na sa tu ndoꞌo va, ña kuꞌvi ni ini ndo kuni taꞌan ndo.
34 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ sɨŋɨ́ bɨ osearɨmɨnɨ. Nionɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ seayarɨŋápa soyɨ́né enɨ axɨ́pɨ xɨxe dɨŋɨ́ sɨxɨ́ yinɨ́ɨ́rɨxɨnɨ.
35 Ra tu saa na sa ndo, ña kuꞌvi ni ini ndo kuni taꞌan ndo, saa ra kundaa ini takundiꞌi va yuvi ña kuu ndo ndia itaꞌan xiꞌin yu ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
35 Sewanɨŋoyɨ́né dɨŋɨ́ sɨxɨ́ xɨxe nɨyinɨrɨ́náyɨ́, ámá sɨŋwɨ́ nɨseanɨro re seaiaiwipɨ́rɨ́árɨnɨ, ‘Oyá wiepɨsiŋowarɨ́anɨ?’ seaiaiwipɨ́rɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
36 Ra saa ndindakatuꞌun ra Simón Pedro Jesús kachi ra saa:
36 Saimonɨ Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, joxɨ gɨmɨ umɨnɨrɨ nánɨ neararɨŋɨnɨ?” urɨ́agɨ Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Agwɨ nionɨ ume agwɨ joxɨ wí mɨnɨxɨ́dɨpaxɨ́ eŋagɨ aí rɨ́wéná joxɨ ananɨ nɨxɨ́dɨrɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ
37 Ra saa ndikaꞌan ra Pedro xiꞌin ra kachi ra saa:
37 Pitao re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, pí nánɨ ‘Agwɨ joxɨ mɨnɨxɨ́dɨpaxɨ́rɨnɨ.’ nɨrarɨŋɨnɨ? Joxɨ éɨ́ rɨmínɨmɨnɨrɨ nánɨ yarɨ́ná nionɨ nɨpɨkirɨ́náyɨ́, ananɨrɨnɨ.” urɨ́agɨ
38 Saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ra:
38 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ nepa nionɨ éɨ́ nɨmínɨrɨ nánɨ rɨpɨkipaxoxɨranɨ? Aga nepa rɨrarɨŋɨnɨ, ‘Karɨ́karɨ́ sɨnɨ rɨ́aiwá mɨrɨpa eŋáná joxɨ biaú bɨ nionɨ nánɨ “O nánɨ nionɨ majɨ́árɨnɨ.” rɨrɨ́ɨnɨ.’ rɨrarɨŋɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra