João 10
MXV vs NTLH
1 Ra saa ndikaꞌan Jesús kachi ra saa:
1 Jesus disse:
2 Ra tiaa ra kiꞌvi chi yeꞌe korra, ra ra kan ra ndixa va paxto ra ndiaa ri kuvi ra.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Ra te ^ndakuña ra ndiaa yeꞌe korra kan, ña ^kiꞌvi ra ndixa kuu paxto ra ndiaa ri, saa ra ndikun ndakuni va ndikachi vali sana ra tachi ra, ra saa xaꞌa ra kaꞌan ra kivi ta iin ta iin ri, ra saa kee ri korra kan kuaꞌan va ri.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Ra te ndiꞌi tava ra takundiꞌi ndikachi vali sana ra chi keꞌe, saa ra ndakunuu ra nuu ri kuaꞌan va ra, ra vaꞌa ka vi ndakundikun ri sata ra kuaꞌan ri, saa chi xini va ri tachi ra kuu ixtoꞌo ri.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Ndi su iin tiaa ra xïni ri, ra ndïkun tu mii vi ri sata ra kan, chi ri xinu ka va kuvi ri nuu ra, saa chi xïni ri tachi ra.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Ra xiꞌin tuꞌun ndichi yoꞌo ke ndikaꞌan Jesús xiꞌin na, ndi su ndikundäa ini na, ni ke kuni kachi ña.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Ra saa ndikaꞌan tuku Jesús xiꞌin na kachi ra saa:
7 Então Jesus continuou:
8 Ra takundiꞌi na xinuu kixi ta yachi nuu yuꞌu, ra na kuiꞌna va xikuu na kan, ña kan ke nditiäa soꞌo vi ndikachi vali tachi na.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Ra yuꞌu va kuvi ra kuu yeꞌe, ra yuvi na ^kiꞌvi yeꞌe yoꞌo, ra kaku va na. Ra koo na ta kuꞌva iyoo ndikachi vali ri ñuꞌu ini korra, ra ^kee ri, ra ndéé va tu ri, ra iin ndisaa kii va iyoo itia kuii xixi ri.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 ’Ra ra kuiꞌna, ra ra vaxi sakuiꞌna va kuvi ra kan, yuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo ndikachi vali, ra kaꞌni ra na, ra sandiꞌi tu xaꞌa va na; ndi su yuꞌu, ra ra xaa taxi ña kutiaku va na kuvi yu, ra viꞌi ni kii kuiya taxi yu kutiaku na.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 Saa chi yuꞌu kuvi ra kuu paxto ra vaꞌa ni ndiaa ndikachi vali. Ra ra kuu paxto ra vaꞌa ra ndataxi va ra mii ra, ña kuvi ra xaꞌa ndikachi vali sana ra.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Ndi su iin tiaa ra kiꞌin xuꞌun, ña ndiaa tatu ra ndikachi vali, ra te xini ra vaxi ndivaꞌyu, saa ra ndakoo ndaꞌa va ra ri, ra xinu ra kuaꞌan va ra, saa chi süvi sana ra kuvi ri, ña kan ke ndakoo va ra ri, ra xaa ndivaꞌyu kan ra kanitaꞌan ri xiꞌin va ri, saa ra taxi ndiꞌi ri ri kuaꞌan va ri.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Ra xinu va tiaa kan, saa chi takua xaꞌa xuꞌun va ke xachiñu ra, ña kan ke ndïꞌi tu ini mii ra xaꞌa vi ndikachi vali kan.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 ’Ra na kundaa ini ndo chi yuꞌu kuvi ra kuu paxto ra vaꞌa ni ndiaa ndikachi vali. Ra xini va yu ndikachi vali sana yu, ra xini tu ri kan va yuꞌu,
14 — ausente —
15 ta kuꞌva iyoo Tata yu Ndioxi ña xini ra yuꞌu, ra xini tu yuꞌu ra kan va, ra saa ke iyoo tu yuꞌu va xiꞌin ndikachi vali sana yu, saa chi ^ndataxi yu mii yu ña kuvi yu xaꞌa ri.
15 — ausente —
16 Ra iyoo ka va ndikachi vali sana yu, ri köo ñuꞌu korra yoꞌo, ra xiniñuꞌu kuꞌun yu ndakiꞌin tu yu ri kan va, ra kandixa va ri yuꞌu, ra ndakutaꞌan ri xiꞌin ri xa ñuꞌu korra, ra iin nduu va ri, ra iin kuu tu paxto, ra kondiaa va ri.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 ’Ra kuꞌvi ni va ini Tata yu xini ra yuꞌu, saa chi ^taxi yu mii yu ña kuvi yu, ra te xa na ndiꞌi, saa ra ndatiaku tuku va yu.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Ra ndia nii na kuchüun kaꞌni yuꞌu, ra ña kuni mii va yu ke ^ndataxi yu mii yu ña kuvi yu. Saa chi iyoo ndiayu ndaꞌa yu ña kuvi yu, ra iyoo tu ndiayu ndaꞌa yu ña ndatiaku tuku va yu. Saa chi ña yoꞌo kuvi chiñu ña xaꞌndia Tata yu nuu va yu ―kachi Jesús xiꞌin na.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Ra te xini soꞌo na judío ña kachi Jesús saa, saa ra nindakitäꞌan tuku va tuꞌun na, saa chi xa siin xa siin kaꞌan va na.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Ra sava tu na ndikaꞌan kachi na saa:
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Ra inka tu na ndikaꞌan, kachi saa:
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Ra saa kuu, ra nditiandiaa va yoo ña vixin ni, ra suvi tu mii tiempo kan ke ndatava na judío viko veꞌe ñuꞌu kaꞌnu ñuu Jerusalén va.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Saa ndixaa Jesús xika ra nuu keꞌe veꞌe ñuꞌu kaꞌnu kan, yachin nuu nani yeꞌe kaꞌnu ña xavaꞌa ra Salomón,
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 ra saa iin xinunduu ndia judío kan ra, ra ndindakatuꞌun ndia ra kachi ndia saa:
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Ra saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ndia:
25 Jesus respondeu:
26 Ndi su ndoꞌo ra xïin ndo kandixa ndo yuꞌu, saa chi süvi ndikachi vali sana yu kuvi ndo, xa ta kachi yu xiꞌin va ndo.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Ra ndikachi vali sana yu, ra xini va soꞌo ri ña kaꞌan yu xiꞌin ri, ra xini tu mii va yu ri, ra ndikun tu ri yuꞌu va.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Ra ^taxi yu ña kutiaku ri ndia ndikaa ndikuꞌun, ra ndia nii kii ndïꞌi xaꞌa ri, ra ndia nii tu na kuchüun kindiaa ri ndaꞌa va yu.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Saa chi Tata yu, ra taxi ri ndaꞌa yu, kuvi ra kaꞌnu nuu takundiꞌi va na, ña kan ke ndia nii na kuchüun kindiaa ri ndaꞌa ra.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Ra Yuꞌu, xiꞌin Tata yu, ra indaa mituꞌun va kuvi ndi ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Ra saa kiꞌin tuku va ndia judío kan yuu, ña kuni ndia kakin ndia Jesús.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Ra saa ndikaꞌan ra xiꞌin ndia kachi ra saa:
32 E ele disse:
33 Saa ndakuiin ndia judío kan kachi ndia saa xiꞌin ra:
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Saa ndakuiin Jesús kachi ra saa xiꞌin ndia:
34 Então Jesus afirmou:
35 Ra xa kundaa va ini yo, chi tuꞌun ña ndikaꞌyu nuu ndiayu Ndioxi, ra küvi kanduu yo ña; saa chi mii Ndioxi va kuvi ra ndikaꞌan kachi ra saa xiꞌin na ndakiꞌin ndiayu ra ta yachi, ña kuu na ndioxi.
35 Sabemos que as
36 Ra Ndioxi va kuvi ra ndikaxin yuꞌu, ra tiꞌvi ra yuꞌu xaa yu ña yuuvi yoꞌo vichin, ra kaꞌan yu ña kuu yu seꞌe ra, ra ña kan ke kaꞌan ndo, ña ndaa yuꞌu yu ra.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Ra tu xä yu chiñu ña ^xa Tata yu, saa ra na kandïxa ndo yuꞌu va.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Ra tu ^xa va tu yu ña, saa ra vaꞌa ni na kandïxa va ndo yuꞌu, ndi su na kandixa va ndo chiñu ña xini ndo ^xa yu, ra saa ke vaꞌa na kundaa ini ndo ra kandixa ndo ña iyoo Tata yu Ndioxi xiꞌin yu, ra yuꞌu, tu iyoo xiꞌin ra kan va ―kachi ra xiꞌin ndia.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Ra saa kuni tuku va ndia tiin ndia Jesús, ndi su ndikuchüun ndia, chi ndisaña va ra ndaꞌa ndia.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Ra saa ndakiꞌin ra kuaꞌan chi nuu kanata ñuꞌù, ra kee ra itia Jordán ra ndixaa ra ndixikoo ra chi nuu ndixiyo ra Juan ra sakuchi yuvi te yachi.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 Ra kuaꞌa ka vi yuvi ndixaꞌan nuu iin Jesús, ra ndikaꞌan na xiꞌin taꞌan na kachi na saa:
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Ra kuaꞌa ni yuvi na ndee yachin kan, ndakundikun sata Jesús.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?