Efésios 4
MXV vs NVT
1 Yuꞌu, ra Pablo, ra ndikaa veꞌe kàà xaꞌa ña kaꞌan ndoso yu tuꞌun vaꞌa xaꞌa Tata yo Cristo kuvi ra xaku ndaꞌvi nuu ndo vichin, ña na sa ndo chiñu vaꞌa xaꞌa ña kana Tata yo Ndioxi ndoꞌo.
1 Portanto, como prisioneiro no Senhor, suplico-lhes que vivam de modo digno do chamado que receberam.
2 Ra na sa ninu va ndo xiꞌin mii ndo, ra toꞌo ni tu na koo va ndo; ra na säa kama ni ndo, ra kaꞌnu ni tu na koo ini ndo xiꞌin taꞌan va ndo xaꞌa ña kuꞌvi ini ndo xini taꞌan ndo.
2 Sejam sempre humildes e amáveis, tolerando pacientemente uns aos outros em amor.
3 Ra na sa nduxa ndo ña kutaꞌan mani ndo xiꞌin taꞌan ndo, ña vaꞌa na ndïꞌi xaꞌa ña ndachutaꞌan Tachi Yii ndoꞌo ña kuu ndo iin.
3 Façam todo o possível para se manterem unidos no Espírito, ligados pelo vínculo da paz.
4 Saa chi iin iki kuñu kuvi takundiꞌi va yo, ra iin Tachi Yii ke ndakiꞌin takundiꞌi va yo, ra ña kana Ndioxi yoo, ra ndiaa tu ini takundiꞌi yo ña koo va yo xiꞌin ra kii ña vaxi.
4 Pois há um só corpo e um só Espírito, assim como vocês foram chamados para uma só esperança.
5 Ra iin kuvi tu Tata yo Jesucristo, ra indaa ra kan kuvi tu ra ndiaa ini va yo, ra iin kuvi tu ña chichi va yo,
5 Há um só Senhor, uma só fé, um só batismo,
6 ra iin kuvi tu Tata yo Ndioxi, ra kuu Iva takundiꞌi va yuvi. Ra ra kan kuvi ra ^xaꞌndia chiñu nuu takundiꞌi va yo, ra ra kan kuvi tu ra taxi ndiee takundiꞌi yo ña ^xa yo ndia ndia ka chiñu ña kuni mii va ra, ra iyoo tu ra nima takundiꞌi va yo.
6 um só Deus e Pai de tudo, o qual está sobre todos, em todos, e vive por meio de todos.
7 Ra ta kuꞌva kuni mii ra kuvi tu ña iyoo ña xinituni ña taxi ra ndaꞌa ta iin iin va yo, xaꞌa ña tiayu ni Tata yo Jesucristo.
7 A cada um de nós, porém, ele concedeu uma dádiva, por meio da generosidade de Cristo.
8 Ra xaꞌa ña yoꞌo va ke kaꞌan tuꞌun Ndioxi ña kaꞌan, kachi suꞌva:
8 Por isso as Escrituras dizem: “Quando ele subiu às alturas, levou muitos prisioneiros e concedeu dádivas ao povo”.
9 Ra ña kaꞌan tuꞌun Ndioxi, “ña ndaa ra nuu sukun ni”. Ra xaꞌa ña xiin Cristo xa ni̱nù ra xiꞌin mii ra, ra nuu ra ndia nùù ñúꞌu ña núu vaꞌa yoꞌo va kuvi ña, kaꞌan ña.
9 Notem que diz que “ele subiu”. Por certo, isso significa que Cristo também desceu ao mundo inferior.
10 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo, chi mii ra nuu ndia nùù ñúꞌu ña núu vaꞌa yoꞌo kuvi tu ra nandaa, ndia nuu sukun vaꞌa ndiví va ña vaꞌa na kaꞌndia chiñu ra iinii kuvi nuu ña yuuvi.
10 E aquele que desceu é o mesmo que subiu acima de todos os céus, a fim de encher consigo mesmo todas as coisas.
11 Ra suvi kuvi tu ra taxi ña xinituni ndaꞌa ta iin iin va yuvi, ra sava na taxi ra ña xinituni ña kaka na chiñu nuu va ra, ra sava tu na taxi ra ña xinituni ña kaꞌan ndoso na tuꞌun yuꞌu Ndioxi va, ra sava tu na taxi ra ña xinituni ña kaꞌan ndoso na tuꞌun vaꞌa xaꞌa va ra, ra sava tu na taxi ra ña xinituni ña kuiso chiñu na xiꞌin na veꞌe ñuꞌu va, ra sava tu na taxi ra ña xinituni ña kuu na, na ^sañaꞌa yuvi va.
11 Ele designou alguns para apóstolos, outros para profetas, outros para evangelistas, outros para pastores e mestres.
12 Ra saa ke xa ra ña xa nduvi ra na kuu kuenda mii ra ña sa na chiñu nuu ra, ña vaꞌa na sakuaꞌnu na yoo na veꞌe ñuꞌu ña kuu iki kuñu ra,
12 Eles são responsáveis por preparar o povo santo para realizar sua obra e edificar o corpo de Cristo,
13 iin saa ndiakua na tandiaa yo, ña nduu yo iin, ña ndiaa ini yo Cristo ra kuu seꞌe Tata yo Ndioxi, ra ndakiꞌin tu yo ña xinituni ña taxi va ra. Ra saa ke tandiaa yo kuu yo yuvi xixa, ra ña kachi ña saa, ra ta kuꞌva iyoo Cristo vi ke tandiaa yo koo yo.
13 até que todos alcancemos a unidade que a fé e o conhecimento do Filho de Deus produzem e amadureçamos, chegando à completa medida da estatura de Cristo.
14 Ra ta xa na kuxixa ini yo, saa ra köo ka vi yo ta kuꞌva iyoo na kuachi na kama ni ndasama ña xinituni, na kama ni ndakundikun ndia ndia ka ña sañaꞌa inka yuvi. Saa chi, saa ra kuïin ka vi yo ña taxi yo sandaꞌvi yuvi na maña yoo, ña kuꞌun yo inka ichi kiꞌvi.
14 Então não seremos mais imaturos como crianças, nem levados de um lado para outro, empurrados por qualquer vento de novos ensinamentos, e também não seremos influenciados quando nos tentarem enganar com mentiras astutas.
15 Chi ña sa yo kuvi ña, kaꞌan yo ña ndaa va xiꞌin taꞌan yo, ra kuꞌvi tu ini yo kuni taꞌan va yo, ña vaꞌa na kuaꞌnu yo, ra nduu yo iin xiꞌin Tata yo Cristo, ra xaꞌndia chiñu nuu na veꞌe ñuꞌu.
15 Em vez disso, falaremos a verdade em amor, tornando-nos, em todos os aspectos, cada vez mais parecidos com Cristo, que é a cabeça.
16 Ra mii Cristo kuvi tu ra ^ndachutaꞌan yuvi na kuu ñuu va ra, ta kuꞌva iyoo tuchi ña ndachutaꞌan ña iki kuñu iin yuvi. Ra tu kuꞌvi ini yuvi na kuu iki kuñu Cristo xini taꞌan na, ra ^xa na chiñu ña taxi Ndioxi ndaꞌa na, saa ra kuvi tu kuaꞌnu veꞌe ñuꞌu xiꞌin ndiee Tata yo Cristo va.
16 Ele faz que todo o corpo se encaixe perfeitamente. E cada parte, ao cumprir sua função específica, ajuda as demais a crescer, para que todo o corpo se desenvolva e seja saudável em amor.
17 Ra xaꞌa ña kan ke kaꞌan yu xiꞌin ndo vichin, xiꞌin ndiayu ña taxi Tata yo Cristo ndaꞌa yu: ña ndiaa yuꞌu yu ndoꞌo, ña na sä ka ndo taꞌan chiñu ña ^xa yuvi na xïni Ndioxi, saa chi na kan, ra ^xa na ta kuꞌva iyoo ña kiꞌvi, ña xani ini mii va na.
17 Assim, eu lhes digo com a autoridade do Senhor: não vivam mais como os gentios, levados por pensamentos vazios e inúteis.
18 Ra ña xinituni na ra nuu ñaa va iyoo ña. Ra kuëe tiaku na ta kuꞌva kuni Ndioxi, saa chi na ndukiꞌvi va kuvi na xaꞌa ña ndiee ni ini na.
18 A mente deles está mergulhada na escuridão. Andam sem rumo, alienados da vida que Deus dá, pois são ignorantes e endureceram o coração para ele.
19 Ra ndia nii ña kàꞌàn nuu na ke köo ka vi, chi ña xa na ke ndataxi na mii na ndaꞌa ki̱ꞌvi va, ra ^xa na takundiꞌi nuu chiñu yakua va.
19 Tornaram-se insensíveis, vivem em função dos prazeres sensuais e praticam avidamente toda espécie de impureza.
20 Ndi su ndoꞌo, ra ndisakuäꞌa vi ndo ña kan nuu Tata yo Cristo.
20 Mas não foi isso que vocês aprenderam de Cristo.
21 Chi ña sakuaꞌa ndo nuu ra kuvi ña vivii na koo va ndo, ra kundikun ndo ña ndaa ña ^taxi mii va ra.
21 Uma vez que ouviram falar de Jesus e foram ensinados sobre a verdade que vem dele,
22 Ra sakuaꞌa tu ra ndoꞌo, ña na sä ka ndo taꞌan chiñu ña xa ndo ta yachi va, chi ta kuꞌva xa ndo ta yachi, ra ña kotoo iki kuñu ndo sa va ña kuvi ña sandaꞌvi ndoꞌo, ña xa ndo chiñu kiꞌvi, ra chiñu kan, ra ña kuni sandiꞌi xaꞌa va ndo kuvi ña.
22 livrem-se de sua antiga natureza e de seu velho modo de viver, corrompido pelos desejos impuros e pelo engano.
23 Ra xaꞌa ña ke xiniñuꞌu na nduxaa nima ndo, ra saa tu ña xani xini va ndo
23 Deixem que o Espírito renove seus pensamentos e atitudes
24 ra nduu tu ndo yuvi xaa, na vaꞌa, na yii, chi ña xiniñuꞌu va kuvi ña koo ndo yuvi na ndasavaꞌa xaa Ndioxi ta kuꞌva kuni mii ra.
24 e revistam-se de sua nova natureza, criada para ser verdadeiramente justa e santa como Deus.
25 Ra xaꞌa ña kan ke, na ndatüꞌun ka ndo tuꞌun chiꞌña xiꞌin taꞌan ndo; chi niña ña ndaa va na ndatuꞌun ndo xiꞌin na taꞌan ndo, saa chi xa iin iki kuñu nduu takundiꞌi va yo.
25 Portanto, abandonem a mentira e digam a verdade a seu próximo, pois somos todos parte do mesmo corpo.
26 Ra ta xa saa ndo, ra na sä ndo kuachi, ra na kuëe saa ndo iin nduvi xiꞌin taꞌan ndo.
26 E “não pequem ao permitir que a ira os controle”. Acalmem a ira antes que o sol se ponha,
27 Saa chi ña saa yo, ra ndiayu va kuvi ña taxi yo ndaꞌa timiaꞌa ña sandaꞌvi ri yoo sa yo kuachi.
27 pois ela cria oportunidades para o diabo.
28 Ra ndoꞌo, na xikuu na kuiꞌna, ra na sakuïꞌna ka ndo vichin, chi ña xiniñuꞌu sa ndo ke na sachiñu ndo xiꞌin ndaꞌa va ndo, ña vaꞌa na koo ñaꞌa nuu ndo ña chindiee taꞌan ndo xiꞌin na ndaꞌvi.
28 Quem é ladrão, pare de roubar. Em vez disso, use as mãos para trabalhar com empenho e honestidade e, assim, ajudar generosamente os necessitados.
29 Ra na ndatüꞌun ka ndo tuꞌun kiꞌvi, chi tuꞌun vaꞌa va na ndatuꞌun ndo, saa chi tuꞌun vaꞌa kuvi ña kuvi chindiee taꞌan xiꞌin yuvi ña kuaꞌnu na xiꞌin tuꞌun Ndioxi, ra ndakiꞌin tu na ña vaꞌa ta xa na kuni soꞌo va na ña.
29 Evitem o linguajar sujo e insultante. Que todas as suas palavras sejam boas e úteis, a fim de dar ânimo àqueles que as ouvirem.
30 Ra na sä ndo chiñu kiꞌvi ña kuvi sakusuchi ini Tachi Yii Ndioxi. Ra na näa ini ndo, chi ña taxi Ndioxi Tachi Yii ra iyoo xiꞌin ndo ra ta kuꞌva iyoo tuni va kuvi ña iyoo ña xakin ra ndoꞌo ña kuu ndo kuenda ra, ra ña xa ra suꞌva kuvi ña kindoo tu ra xiꞌin ndo ña sakaku ra ndoꞌo kii ña vaxi va.
30 Não entristeçam o Espírito Santo de Deus, o selo que ele colocou sobre vocês para o dia em que nos resgatará como sua propriedade.
31 Ra na naa va ini ndo, xaꞌa ña väꞌa kuni ndo xini ndo inka yuvi, xiꞌin ña xikueꞌe ndo, xiꞌin ña saa ndo, xiꞌin ña ndaꞌyu ndo, xiꞌin ña kañaꞌa ndo, xiꞌin ña kaꞌan kiꞌvi ndo xaꞌa inka yuvi, xiꞌin takundiꞌi ka nuu ña väꞌa, ña ^xa ndo.
31 Livrem-se de toda amargura, raiva, ira, das palavras ásperas e da calúnia, e de todo tipo de maldade.
32 Ra vichin, ra ña xiniñuꞌu sa ndo kuvi ña, toꞌo va na koo ndo, ra ndaꞌvi ni tu na koo ini ndo xiꞌin taꞌan va ndo, ra na koo kaꞌnu tu ini ndo xaꞌa taꞌan va ndo, ta kuꞌva xa Ndioxi, ña xa kaꞌnu ini ra xaꞌa kuachi ndo, xaꞌa ña xa Tata yo Jesucristo.
32 Em vez disso, sejam bondosos e tenham compaixão uns dos outros, perdoando-se como Deus os perdoou em Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?