Rute 2

IPI vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Boasa bala Naomi akalini Elemeleke yame akali amango gene yene mindi yuu okonena ateae-pia.
1 Noemi tinha um parente de seu marido, dono de muitos bens, da família de Elimeleque, o qual se chamava Boaz.
2 Oto mindi angi, Lutu-to Naomi lamawuato, lasia katu puta pua mandu ateyai, ee tupana namba pokale konda leae-pia. Namba lasia ee okonena polowa-kola, piape akali tupa mane namba ondo wato katulo piape pi-leaindo, lasia yuunga tepaene yolane tupa nambato yapa-lo puta pua yatawakale. Wuane lea-kola, Naomi-to bala lamawuato ayane, okone katu-lo leleko nimbato wuane pipe leae-pia.
2 Rute, a moabita, disse a Noemi: — Deixe-me ir ao campo para apanhar espigas atrás daquele que me permitir fazer isso. Noemi respondeu: — Vá, minha filha!
3 Lutu bala lasia ee okonena piape akali tupa masianga watama poto lasia dini itane towa yuunga tepa yaini tupa, yapa-lo puta pua ateae-pia. Lutu-to, bala ayane Elemeleke yame tundupa mindiki Boasana eenga piape pua ateyo-lo nembo natene ateae-pia.
3 Ela se foi, chegou ao campo e apanhava espigas atrás dos ceifeiros. Por casualidade entrou na parte do campo que pertencia a Boaz, que era da família de Elimeleque.
4 Okone angi teke Boasa bala Beteleme ato balana piape akali tupa piape pua ateainga epoto, wua leae-pia. Otonga, Akali Andane yakama towa ateya, wuane lea-kola, utupane mane balana pii yano peyoto, Akali Andane-to nimba mo kui leakale teke leaini-pia. |alt="Women harvesting" src="LB00098B.TIF" size="col" copy="Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="2:1-17"
4 Eis que Boaz veio de Belém e disse aos ceifeiros: — Que o E eles responderam: — Que o
5 Boasa-to balana piape ando atalane akali bulupane okone tipa puato wanda oo epo ateyako api yamepe-lo tipa peae-pia.
5 Depois, Boaz perguntou ao servo encarregado dos ceifeiros: — De quem é essa moça?
6 Tipa pea-kola, ee ando atalane akali okone mane, wanda ateya oko bala Naomi towa ipupia-pele, Moapa tane mindi ateya leae-pia.
6 O servo respondeu: — Essa é a moça moabita que veio com Noemi da terra de Moabe.
7 Wanda okomane namba tipa puato, nimbana piape akali utupa watama poto, lasia dini itane towa yuunga tepa olane tupa mo yake pua yatawakale okone katupe-lo namba tipa piya. Wanda oko mane upapitane piape angu puato, epapu wete, oto mialaini anda okonena aŋa oto mo peteyako.
7 Ela me pediu que a deixasse recolher espigas e ajuntá-las entre os feixes após os ceifeiros. Assim, ela veio e ficou aqui desde a manhã até agora. Só parou um pouco para descansar no abrigo.
8 Wuane-lo lamaya-kola, Boasa-to Lutu lamawuato namba wanane, nambato pii leyoko ale-aa. Nambana ee oko tepa alu, ee waka mindina nimba polene. Nambana piape wanda oo ateyai utupa towa nambana ee okona angu nimbato piape pua atape.
8 Então Boaz disse a Rute: — Escute, minha filha, você não precisa ir colher em outro campo, nem se afastar daqui. Fique aqui com as minhas servas.
9 Nambana piape akali tupa aninga lasia mandu ate yaipe-lo andoto nambana piape wanda atolaini tupa towa pipe pua atape. Nambana piape akali tupa mane nimbanga mana koo mindi mina napeakale-lo nambato utupane lamayo. Nimba ipa nono peando, ipa nalaini sisopenenga wamba ambu yata apiani peteya tupana nape. Lutu 2:8-9|alt="Boaz and Ruth" src="CO00965B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook" ref="2:8-9"
9 Fique atenta ao campo onde forem colher e vá atrás delas. Eu dei ordem aos servos para que não toquem em você. Quando você ficar com sede, vá até as vasilhas e beba da água que os servos tiraram.
10 Wuane lea-kola, Lutu bala aiki lekawa tombawua loto, Boasa ando wua leae-pia. Namba, wanda yuu waka tane, anu piakale nimbato namba ando, namba towa mini epene paluto epele elepe leae-pia.
10 Então Rute se inclinou e, encostando o rosto no chão, disse a Boaz: — Por que o senhor está me favorecendo e se importa comigo, se eu sou uma estrangeira?
11 Wuane lea-kola, Boasa-to pii okone yano peyoto wua leae-pia. Nimba akalini omea-kola nimbato nimbana wanda ayane towa mana minalene tupa wamba wandakali mane temane langipiai-kola, nambato ale awua. Nimbana, ayiane, angini, yuu-pi, utupane pitaka tepa alu, wandakali wamba lee-inga anda napelene tupana yuunga ipupi.
11 Boaz respondeu: — Já me contaram tudo o que você fez pela sua sogra, depois que você perdeu o marido. Sei que você deixou pai, mãe e a terra onde nasceu e veio para um povo que antes disso você não conhecia.
12 Isatale yamena Akali Andane Gote oko ateyanga nimba epele. Balana papakane pangosia nimba kuilo pitula yame peyo ando ateakale. Akali Andane-to nimbana mana epene minapi tupa andoto balato yole epene mindi nimba geakale. Balato mindi taka kambu nimba geakale leae-pia.
12 O Senhor lhe pague pelo bem que você fez. Que você receba uma grande recompensa do Senhor , Deus de Israel, sob cujas asas você veio buscar refúgio.
13 Lutu-to Boasa lamawuato wua leae-pia. Akali andane, nimba-to pii epene langele okone mane nambana yamapane moo tambo laya ele. Namba nimbana piape wanda epene peteyai okone-pene mindi jia tekeko, nimbana pii oko mane namba mino tai laya ele leae-pia.
13 Então Rute disse: — Meu caro senhor, você está me favorecendo muito, pois me consolou e falou ao coração desta sua serva, e eu nem mesmo sou como uma das suas servas.
14 Otonga ulia nalaini angi, Boasa-to Lutu lamawuato, nimba onga epoto betesa mindi tupa moto waene ipa okona ate-lo naa leae-pia. Wuane lea-kola, piape wandakali peteaini ongane, Lutu bala poto utupane towa atu peteae-pia. Petea-kola, Boasa-to lasia dini muti-lo yangene minditupa Lutu neakale mayae-pia. Laisa utupane ini ato katulo noo-embo yakola akenane yangi tepa yae-pia.
14 Na hora de comer, Boaz disse a Rute: — Venha para cá e coma do pão. Molhe o seu bocado no vinho. Ela se sentou ao lado dos ceifeiros, e Boaz lhe deu grãos tostados de cereais. Ela comeu até ficar satisfeita, e ainda sobrou.
15 Lutu bala tomo noo koyo piyu, lasia dini itane towa yuunga tepa yane tupa yake puyale ika lea-kola, Boasa-to balana piape wandakali tupa lamawuato, wua leae-pia. Lasia dini itane towa yake pua yata olaini tupana mindi tupa yuunga tepa ene yolane tupa Lutu-to yapalo yake peando, yakamato bala loo yala olaini leae-pia.
15 Quando ela se levantou para ir apanhar espigas, Boaz deu esta ordem aos seus servos: — Deixem que ela apanhe espigas até no meio dos feixes e não sejam rudes com ela.
16 Yakamato lasia dini itane towa yake pene tupana minditupa meakale yuunga aya-lo tepa alapape. Yuunga tepane tupa yapa-lo moo puta pula-kola yakamato yateka wato laiya lolaini leae-pia. Lutu 2:15|alt="sheaves of barley" src="HK00100B.TIF" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="2:15"
16 Tirem também algumas espigas dos feixes e deixem cair, para que ela as apanhe, e não a repreendam.
17 — ausente —
17 E assim Rute esteve apanhando espigas naquele campo até de tarde. Depois debulhou o que havia apanhado, e foi quase vinte litros de cevada.
18 — ausente —
18 Ela pegou o cereal e voltou para a cidade. E a sogra viu o quanto de cereal ela havia conseguido apanhar. Rute também deu para a sogra a comida que lhe havia sobrado, depois que ela comeu até ficar satisfeita.
19 Maya-kola, balana wanda ayane okone mane bala tipa puato, andipa nimbato lasia utupa aninga mandilipe. Akali api eenga nimba piape pulu pelepe-lo tipa peae-pia. Nimba moyo atalaya akali okone bala, Akali Andane-to moo kui laya yakale leae-pia. Wuane lea-kola, Lutu-to pii okone yano peyoto, akali Boasa lene mindina eenga piape pua ata-lo leae-pia.
19 Então Noemi perguntou: — Onde você foi colher hoje? Onde trabalhou? Bendito seja aquele que acolheu você com tanta generosidade! E Rute contou à sua sogra onde havia trabalhado. E acrescentou: — O nome do homem com quem trabalhei hoje é Boaz.
20 Wuane lea-kola, Naomi-to, akali okone bala Akali Andane-to moo kui laya yakale leae-pia. Akali Andane-to wandakali omene, sakapi, utupane towa potomisa pii leyane tupa embesawa konda napiyaneko. Akali Boasa okone nanima yame tundupa mindiki oko, balato nanima katu-lo moyolo peya leae-pia.
20 Então Noemi disse à sua nora: — Que ele seja abençoado pelo E Noemi acrescentou: — Esse homem é nosso parente chegado e um dos nossos resgatadores.
21 Boasa-to pii mindi namba languto wua lala. Lasia dini tupa mandu koyo puato witi dini tupa tewa mandu koyo pulai angi kondola nimba nambana piape wandakali utupa towa atu pipe pua atalapape-lo langiya leae-pia.
21 Então Rute, a moabita, disse: — Ele também me disse que eu posso continuar com os servos dele, até que eles terminem de fazer a colheita.
22 Naomi-to bala ayane Lutu lamawuato, nimba akali waka mindina eenga piape pua atole-kola, ee okonena piape akali atolaini tupane mane nimbanga mana koo minulaini nimba Boasa balana eenga piape wanda tupa towa atu piape pua atape leae-pia.
22 Noemi respondeu: — É melhor mesmo que você vá com as servas dele, minha filha. Noutro campo, poderiam maltratar você.
23 Lutu-to Boasana piape wanda tupa towa atu atoto, lasia mandu koyo piyu, witi dini tupa mandulu tone puato mandu koyo peaini-pia. Bali witi utupane mandu koyo piyu bala ayane wanda okone towa atu peteapele-pia.
23 Assim Rute ficou na companhia das servas de Boaz, para apanhar espigas, até que a colheita da cevada e do trigo se acabou. E continuou morando com a sua sogra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra