Mateus 2
SIM vs XGS
1 Maria Jisasin kuyanga Betlehem provins Judiak si wari ria. Oso wolo Herot kingik or nari wolok nari sira. Am Jisasin si waha si ewewarik saveman lal ta rasandari yok fehe Jerusalemik li taha limu silira,
1 Mariaí Jisasomɨ Judia pɨropenɨsɨ́yo aŋɨ́ yoɨ́ Betɨrexemɨ dánɨ nɨxɨrɨmáná eŋáná Judayɨ́ ámɨná wo mɨxɨ́ ináyɨ́ Xerotoyɨ rɨnɨŋo Jerusaremɨyo nɨŋwearɨ xegɨ́ Judayo meŋweaŋáná re eŋɨnigɨnɨ. Ámá siŋɨ́ nánɨ eŋwɨpearɨgɨ́á wa sogwɨ́ ɨ́wiaparɨŋɨ́mɨ dánɨ nɨbɨro Jerusaremɨ nɨrémoro
2 �Judama malakama lihik nakunda jikisakri oto mbeyok or wandu? Nir ta rasanda yok tashingra orhin angop ni heyeri ri. Ushihi tashingra oton ni oloho tiyaraha orin ni lotu ukmbaha nimu randuwa.�
2 yarɨŋɨ́ re wigɨ́awixɨnɨ, “Judayɨ́ mɨxɨ́ ináyɨ́ imónɨnɨ́a nánɨ niaíwɨ́ sɨŋɨ́ xɨrɨŋo gerɨnɨ? Sogwɨ́ ɨ́wiaparɨŋɨ́mɨnɨ nɨŋwearɨ́ná omɨ xɨráná siŋɨ́ o nánɨ ŋweáagɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrane nánɨ omɨ yayɨ́ oumeanɨrane barɨŋwɨnɨ.” urémeáagɨ́a
3 Karem li mbarik Herot wavu musha mushak ormu hishira. Urik Jerusalemik fehe ma amber wavu erem hishiri lir.
3 mɨxɨ́ ináyɨ́ Xeroto “Niaíwo mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ nɨmúronɨrɨ́enɨŋoɨ?” nɨyaiwirɨ dɨŋɨ́ rɨ́á nuxerɨ Jerusaremɨ ŋweáyɨ́ nɨ́nɨ enɨ dɨŋɨ́ rɨ́á nuxéa úagɨ
4 Urik Herot bikpris ondo nga mashi Moseshin sawendari ma nga or mbarik li talandirsarik ormu silira, �Ma kar Avui Wasilaka hulaima nokopman jivinakurik or mbahanda ma oto mbeyok or talaku? Profet ondo mberem li mbar?�
4 o apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́á xwéowamɨ tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áwamɨ tɨ́nɨ awí neaárɨmáná yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ, “Kiraisoyɨ rɨnɨŋo, yeáyɨ́ neayimɨxemeanɨ́a nánɨ negɨ́ arɨ́owayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́oyɨ rarɨŋwáo rɨ́wamɨŋɨ́ nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ ge xɨrɨpɨ́rɨ́a nánɨ rɨnɨnɨ?” urɨ́agɨ
5 Urik limu sawera, �Kuyanga Betlehem provins Judiak talakwa ria. Profet ondo karem li kayeri osa,
5 awa re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Negɨ́ Judia pɨropenɨsɨ́yo re aŋɨ́ yoɨ́ Betɨrexemɨyo xɨrɨpaxɨ́ imónɨnɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Wɨ́á rókiamoagɨ́á wo áwaŋɨ́ nɨwurɨyirɨ rɨ́wamɨŋɨ́ re eaárɨŋɨ́rɨnɨ,
6 �Jir kuyanga Betlehem provins Judiak fehe ma jirin ji misi, kuyanga jihi awarikandak si naha hi ngashi ambu sir. Hako kumak avak malakama lar jihi nindik usahakwa ria. Uhu ma Israelik fehendan or arangoho nor washilishinak likwa ola. Ushinak yanga jihi oso hi sihi wasilakak si naha yanga yanga wasilakak nanda ondon tikrikwa sira.� � Maika 5:2
6 ‘Judayɨ́ aŋɨ́yo aŋɨ́ yoɨ́ Betɨrexemɨ ŋweáyɨ́né aŋɨ́ nɨyonɨ nánɨ ámá obaxɨ́yɨ́né meŋagɨ aiwɨ segɨ́ ámá wo mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ gɨ́ Judayɨ́ nɨyonɨ meŋweanɨ́á eŋagɨ nánɨ segɨ́ aŋɨ́ apɨ aŋɨ́ xwé tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨnɨ́árɨnɨ.’ nɨrɨrɨ eaárɨŋɨ́rɨnɨ.” urɨ́agɨ́a
7 Karem li sawerik Herot siyok wayok saveman ondon ormu mainhara. Ushinak li taha os maifuk tashingran li heyeri wolon li sawenak or misikmbahan.
7 Xeroto yumɨ́í dɨŋɨ́ nɨyaiwimáná “Siŋɨ́yo eŋwɨpearɨgɨ́áwa obɨ́poyɨ.” nɨrɨrɨ awa rɨxa báná yarɨŋɨ́ re wiŋɨnigɨnɨ, “Siŋo gíná ŋweáagɨ wɨnɨgɨ́awixɨnɨ. Siŋomɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨmáná eŋáná emá ararɨ pweŋɨ́rɨnɨ?” urɨ́agɨ awa rɨxa áwaŋɨ́ uráná
8 Urik li tarik or mbashirik Betlehemik limu ira. Uhu normu mbara, �Ji ihi jikisi oton ji lasaka. Am ji heye nahi, kolok indik ji raha ji sawenak a misihi an nga ihi orin avai lotu uka.�
8 o Betɨrexemɨ nánɨ re urowárɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né nuro niaíwo nánɨ píránɨŋɨ́ pɨ́á époyɨ. Rɨxa sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨróná nionɨ enɨ nurɨ yayɨ́ seáyɨ e umemɨnɨrɨ nánɨ ámɨ nɨbɨro áwaŋɨ́ nɨrɨ́poyɨ.” urɨ́agɨ
9 Karem or mbashirik li ihi kolok tashingra oton indik li heyerik lirin or nombo muku ihi jikisi oto wari mishi akamasuwu orok ormu sira.
9 awa arɨ́á e nɨwiro wigɨ́pɨ óɨ́yo warɨ́ná re eŋɨnigɨnɨ. Siŋɨ́ awa xámɨ sogwɨ́ ɨ́wiaparɨŋɨ́mɨnɨ nɨŋwearóná wɨnɨgɨ́o awamɨ xámɨ numearɨ aŋɨ́ niaíwo weŋiwámɨ seáyɨ e ŋweaŋɨnigɨnɨ.
10 Tashingra oton li heyeri wolo sunguwavu mende nga rupshiri lir.
10 Siŋo e ŋweáagɨ nɨwɨnɨro seáyɨmɨ seáyɨmɨ nimónɨro dɨŋɨ́ niɨ́á nɨwinɨrɨ
11 Uhu aka os jikisi oto or wari mishik li i layihi li heyeri jikisi nga nijava orhi Maria nga orok frimu wara. Uhu kumbambongok li raka lihi orin limu hausimbausihi mbele mbele ol li laharari gol nga sanda jivi nga mbele mbele arme kuvasahandari nga orin limu hara.
11 aŋiwámɨ nɨpáwiro niaíwo xɨnáí Mariaí tɨ́nɨ ŋweaŋagɨ́i nɨwɨnɨro re egɨ́awixɨnɨ. Xwɨ́áyo nɨpɨ́kínɨmearo omɨ yayɨ́ numemáná amɨpí o nánɨ imónɨŋɨ́ wigɨ́ ayá rɨmɨxarɨgɨ́ápɨ nɨroaro sɨ́ŋá gorɨ́ tɨ́nɨ íkɨ́á dɨ́á —Dɨ́á yoɨ́ pɨrakenɨsanɨ́ tɨ́nɨ murɨ́ tɨ́nɨ nánɨ rɨnɨnɨ. Dɨ́á apɨ dɨŋɨ́ naŋɨ́ eaarɨŋɨ́ xɨxegɨ́nɨ sɨxɨ́ wɨ́xaú tɨ́nɨ mɨnɨ wigɨ́awixɨnɨ.
12 Urik suknombo yok Avui Wasilaka lirin ormu sawera, �Jir avak indik Herotin ji i heyewa hala.� Karem or saweshirik nombo anandi yok indik kuyanga lihik limu ira.
12 Mɨnɨ nɨwimáná eŋáná Gorɨxo orɨŋá nupárɨrɨ rɨ́mɨŋɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Mɨxɨ́ ináyɨ́ Xeroto tɨ́ŋɨ́ e nánɨ ámɨ mupa époyɨ.” urɨ́agɨ wigɨ́ aŋɨ́ e nánɨ nuróná óɨ́ xegɨ́ wíyo ugɨ́awixɨnɨ.
13 Saveman ondo am yanga lihik li ishirik Wasilakahi ensel lar suknombo yok Josepik or taha ormu sawera, �Josep misi, Herot ormu jikisin or mandingormekwak mbanduwa. Mir kolok usaha jikisi nga nijava orhi nga laha yanga Ijipik ji tulu ika. Orok er ji linak a mbanakop ji misihi indiyok jivai raka.�
13 Awa rɨxa numáná eŋáná re eŋɨnigɨnɨ. Josepo orɨŋá nɨwɨnɨrɨ́ná aŋɨ́najɨ́ Gorɨxoyá wo sɨŋánɨ nɨrónapɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Rɨxa nɨwiápɨ́nɨmearɨ niaíwo tɨ́nɨ xɨnáí tɨ́nɨ nɨmeámɨ Isipɨyɨ́ aŋɨ́yo nánɨ éɨ́ úpoyɨ. Sepɨ́oyɨ́né nuro rémóɨ́e dánɨ ámɨ nionɨ searɨmɨ́aé nánɨ ŋweáɨ́rɨxɨnɨ. Xeroto niaíwomɨ pɨkinɨ pɨ́á énapɨnɨ eŋagɨ nánɨ rɨrarɨŋɨnɨ.” urɨ́agɨ
14 Karem or mbarik, Josep or usaha nombok fririn nirik or laha yanga Ijipik limu ira.
14 o árɨ́wɨyimɨ aí nɨwiápɨ́nɨmearɨ niaíwo tɨ́nɨ xɨnáí tɨ́nɨ nɨmeámɨ Isipɨyɨ́ aŋɨ́yo nánɨ nuro
15 Yanga Ijip orok li lihi li misirik, Herot or hashirik li misihi limu indiyok tara. Erem si nari nombo orok mashi os Avui Wasilakahi profet maskop li mbahandari mashi osmu omek nara. Profet karem li mbahandari osa, �Jikisi anhin a mbanak yanga Ijipin or halaha ormu rakuwa.�
15 nɨŋwearóná mɨxɨ́ ináyɨ́ Xeroto pée nánɨ ŋweaagɨ́árɨnɨ. Wɨ́á rókiamoagɨ́á wo xwɨyɨ́á Gorɨxoyá nɨwurɨyirɨ rɨ́wamɨŋɨ́ eaárɨŋɨ́ rɨpɨ “Gɨ́ íwo Isipɨyɨ́ aŋɨ́yo ŋweaŋáná ‘Eɨnɨ.’ urɨmɨ́árɨnɨ.” nɨrɨrɨ eaárɨŋɨ́ apɨ xɨxenɨ imónɨnɨ́a nánɨ Josepo niaíwomɨ Isipɨyɨ́ aŋɨ́yo nánɨ nɨmeámɨ uŋɨnigɨnɨ.
16 Herot or lihi nor heyeri saveman ondo mbeek orhik indik tari ambu lir. Ushirik sunguwavu mende orhi nga ormu waplelenara. Uhu or mbashirik awun undari ma orhi ondo li ihi yanga Betlehem nga yanga ol pasir nandari ondo nga orok li ihi jikishulayi akri li wari nga asama frijipkop nari nga limu mandingormera. Mberem ushirik? Saveman ondo tashingra os Jisas nijava orhi orin si wari wolok tari oton li heyeri asama frijip angop iri vria. Karem Herotin li saweri osik, or mbashirik, jikishulayi ol oro wolok li wari ondon limu mandingormerakora.
16 Xeroto, Jerusaremɨyo xwayɨ́ nanɨrɨ ŋweaŋo sogwɨ́ ɨ́wiaparɨŋɨ́mɨ dánɨ urɨ́nénaparɨgɨ́áwa ámɨ xɨ́omɨ mɨwíménapɨ́agɨ́a nánɨ “Yapɨsɨ́ rɨ́a níwapɨyíoɨ?” nɨyaiwirɨ dɨŋɨ́ rɨ́á ápiáwɨ́nɨŋɨ́ wéagɨ xewanɨŋo awamɨ siŋo nánɨ yarɨŋɨ́ wíáná awa “Íná ŋweáagɨ wɨnɨŋwanigɨnɨ.” urɨ́ápɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmorɨ porisowamɨ urowáráná awa nuro niaíwɨ́ oxɨ́ Betɨrexemɨ dáŋɨ́yɨ́yá tɨ́nɨ e mɨdɨmɨdánɨ nɨŋweaxa pugɨ́áyɨ́yá tɨ́nɨ, niaíwɨ́ oxɨ́ wigɨ́ xwiogwɨ́ waú wo sɨnɨ mɨmúropa egɨ́á nɨyonɨ mɨŋɨ́ rɨrómɨ́ emegɨ́awixɨnɨ.
17 Herot jikisakri ondon or mandingormeri nombo orok mashi Avui Wasilakahi profet Jeremaia or mbahandari mashi osmu omek nara. Karem or mbari osa,
17 — ausente —
18 �Resel jikisi sihi li hashirik yanga Ramak si lihi tlaholmba oweri osa. Hako, sir mbeek hulaima nokopma hokovinak mayam si likuri nga nari ambu sir. Mberem ushirik? Jikisi sihi angop harakori ola.� Jeremaia 31:15
18 — ausente —
19 Herot am or hashirik Josep le yanga Ijipik li lirik Wasilakahi ensel lar suknombo yok orhik or taha ormu sawera,
19 Xeroto rɨxa nɨpéáná re eŋɨnigɨnɨ. Josepo Isipɨyɨ́ aŋɨ́yo dánɨ orɨŋá nɨwɨnɨrɨ́ná aŋɨ́najɨ́ Gorɨxoyá wo sɨŋánɨ nɨrónapɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ,
20 �Ma or jikisin mandingormekurik mbari ma oto angop hari ri. Jikisnokove mihin laha indik yanga Israelik ji ika.�
20 “Niaíwomɨ opɨkianeyɨnɨrɨ emegɨ́áwa rɨxa pegɨ́á eŋagɨ nánɨ nɨwiápɨ́nɨmearɨ niaíwo tɨ́nɨ xɨnáí tɨ́nɨ nɨmeámɨ dɨxɨ́ Isɨrerɨyɨ́ aŋɨ́yo nánɨ úpoyɨ.” urɨ́agɨ
21 Karem or mbarik Josep or usalaha indiyok Israelik limu ira.
21 Josepo nɨwiápɨ́nɨmearɨ niaíwo tɨ́nɨ xɨnáí tɨ́nɨ nɨmeámɨ nurɨ Isɨrerɨyɨ́ aŋɨ́yo nɨrémoro
22 Hako or misiri Herot oto jikisi orhi, Arkelaus, avoko orhi Herothi farniyik or sihi provins Judian arangori ria. Karem or misiri osik provins Judia orok or ikurin ormu ajera. Hako Avui Wasilaka suknombo yok or saweshirik provins Galilik limu ira.
22 Josepo arɨ́á re wiŋɨnigɨnɨ, “Xerotomɨ xewaxo Akereasoyɨ rɨnɨŋo xano mɨxɨ́ ináyɨ́ nimónɨrɨ neameŋweaagɨ́pa xewaxo enɨ mɨxɨ́ ináyɨ́ e nimónɨrɨ Judia pɨropenɨsɨ́yo re neameŋweanɨ.” rarɨŋagɨ́a arɨ́á nɨwirɨ wáyɨ́nɨwinɨrɨ “Arɨge nurɨ Judia pɨropenɨsɨ́yo ŋweámɨnɨréɨnɨ?” yaiwiarɨ́ná Gorɨxo Josepomɨ orɨŋá nupárɨrɨ éɨ́ urowáráná epówa Judia pɨropenɨsɨ́yo wiárɨ́ nɨmúroro Gariri pɨropenɨsɨ́yo nánɨ nuro
23 Galilik li ihi kuyanga ome Nasaretik limu lira. Erem si nari osik mashi os profet ondo mas karem li mbahandari osmu omek nara, �Ma oto kuyanga Nasaretik fehe, karem li ushahakwa ria.�
23 aŋɨ́ yoɨ́ Nasaretɨ rɨnɨŋɨ́pimɨ ŋweaagɨ́árɨnɨ. Wɨ́á rókiamoagɨ́áwa ámá xiáwowayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́o nánɨ re rɨgɨ́ápɨ “Ayɨ́ re rɨpɨ́rɨ́árɨnɨ, ‘O Nasaretɨ dáŋorɨnɨ.’ rɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” rɨgɨ́á apɨ xɨxenɨ imónɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ Nasaretɨ nánɨ nuro ŋweaagɨ́árɨnɨ.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?