Tiago 2
MXV vs NTLH
1 Ñani yo, na ndakäxin ndo yuvi ña xa siin, xa siin sa ndo xiꞌin na vichin, xaꞌa ña xa ndikun ndo Tata yo Jesucristo, ra kaꞌnu.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 Saa chi tu na xaa iin ra kuika kiꞌvi ra veꞌe nuu ndakutaꞌan ndo, ra savi ka vi ndixi ra, ra iin yeyeꞌe kaa ndaꞌa ra xiꞌin kàà ña yaꞌvi ni, ra mii saa tu na xaa iin ra ndaꞌvi va kiꞌvi ra veꞌe nuu ndakutaꞌan ndo, ra iin mii laꞌla kuvi tikoto ndixi ra;
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 ra tu vii ka vi na ndakiꞌin ndo ra kuika, ra vaꞌa ni tikoto ndixi kan, ra iin numi ndo kaꞌan ndo xiꞌin ra kachi ndo suꞌva: “Yoꞌo íin tiayu tun vaꞌa kunduꞌu kun”, kachi ndo xiꞌin ra. Ra ra ndaꞌvi kan tu, kachi ndo saa xiꞌin: “Ñaa kundichi ndiaa kun”, a kaꞌan tu ndo kachi ndo saa: “Ñuꞌu ñaa kunduꞌu koo kun”, kachi ndo xiꞌin ra.
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 Saa ra väꞌa vi xa ndo ña xa ndo saa ña kuu ndo na ndakaxin yuvi, saa chi kuëe inuu xa ndo xiꞌin na, saa chi iyoo na vaꞌa, ra iyoo tu na väꞌa va nuu ndo.
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 Ra na kundaa ini ndo ña kaꞌan yu xiꞌin ndo yoꞌo, ñani yo, kuꞌva yo, mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra ndikaxin na ndaꞌvi na iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo, ña kuu na yuvi na ndinuni ni kundikun ichi ra, ra kuꞌun tu na koo na nuu iyoo va ra, ra kaꞌndia chiñu na xiꞌin ra, saa chi ikan ke kindoo ra taxi ra koo va yuvi na kuꞌvi ni ini xini ra.
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 Ndi su ndoꞌo, ra na kundivaꞌa ndo xiꞌin va kuvi na ndaꞌvi. Ra xa kundaa va ini ndo, chi ña xa na kuika xiꞌin ndo ke sandoꞌo na ndoꞌo, ra tiin tu na ndoꞌo kañuꞌu na kuaꞌan na nuu na chiñu va.
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 Ra na kuika kan kuvi tu na kañaꞌa xaꞌa kivi Tata yo Jesucristo, ra kaꞌnu, ra kana ndoꞌo ña kundikun va ndo ra.
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 Ra tu ndixa na kandixa ndo ndiayu kaꞌnu ña taxi Tata Ndioxi, ña kaꞌan kachi suꞌva: “Na kuꞌvi ini kuni kun yuvi ta kuꞌva kuꞌvi ini kun xini kun mii kun”, kachi ña, saa ra vaꞌa ni va ^xa ndo.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 Ndi su tu ndakaxin va tu ndo yuvi, ra xa siin xa siin va xa ndo xiꞌin na, saa ra kuachi va ke xa ndo nuu Tata yo Ndioxi, ra kanduu tu ndo ndiayu kaꞌnu ña taxi va ra.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 Saa chi vaꞌa ni saxinu ndo iin takundiꞌi va ndiayu ña taxi Tata yo Ndioxi, ndi su tu kanduu va tu ndo iin tuꞌun loꞌo, saa ra kuni kachi ña saa, ña kanduu ndo takundiꞌi va ña.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 Saa chi mii Tata yo Ndioxi, ra kachi suꞌva: “Kïxin kun xiꞌin na siꞌi na küu yasiꞌi kun”, kuvi tu ra kachi suꞌva va: “Xäꞌni kun yuvi”, kachi ra. Ña kan ke, vaꞌa ni kïxin va kun xiꞌin inka na siꞌi na küu yasiꞌi kun, ndi su tu xaꞌni va kun yuvi, saa ra kanduu va kun ndiayu ña taxi Tata yo Ndioxi.
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 Xaꞌa ña kan ke, ndoꞌo, ñani yo, ra vivii va na sa ndo, ra vivii tu na kaꞌan va ndo; ra na ndakaꞌan ndo: chi mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra sandaku kuachi ndo xiꞌin ndiayu ña saña ndika ndoꞌo.
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 Ra na kundaa ini ndo, chi kundäꞌvi vi ini Tata yo Ndioxi kuni ra yuvi na kuëe ndikundaꞌvi ini kuni inka yuvi, saa chi iin ta kuꞌva xa na ña sandoꞌo na inka yuvi ke sa ra xiꞌin va na; ndi su yuvi na ^kundaꞌvi ini xini inka yuvi, ra vaꞌa ni va kee na, saa chi kundaꞌvi va ini Tata yo Ndioxi kuni ra na ta xa na xaa kii ña sayukun ra kuachi xiꞌin takundiꞌi na yuuvi yoꞌo.
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 Ñani yo, ¿ni ke ndiaa yaꞌvi vi ña tu kaꞌan sava ndo ña ndiaa ni ini ndo Tata yo Ndioxi, tu kuëe xa tu ndo ndia nii loꞌo chiñu vaꞌa? ¿A kaku ndo tu takua na kondiaa kuiti ini ndo ra, tuvi ndo?
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Saa chi tu ndia iin ndia ñani yo a na kuꞌva yo xamani tikoto kundixi, a ña kuxi va tu na,
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 ra na kaꞌan ndo kachi ndo saa xiꞌin na: “Saa koo ñani, Ndioxi na kuꞌun xiꞌin kun, ra ndakutaꞌan yo ndia inka ichi, ra uvi a uni na sakoto kun tikoto kundixi kun, chi koto kuvi kun vixin, ra vaꞌa ni tu na kuxi va kun, chi koto kiꞌin kueꞌe yoꞌo”, na kachi ndo xiꞌin na; ndi su tu kuëe taxi ndo ñaꞌa ña xamani nuu na ndaꞌa na, saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi tuꞌun ña kaꞌan ndo xiꞌin na.
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 Ra saa ke iyoo tu ña ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi va, saa chi tu takua ndiaa kuiti ini va yo ra, ra kuëe xa va tu yo chiñu vaꞌa ña xaꞌndia ra nuu yo, saa ra kuni kachi ña saa: ña uun va ke kaꞌan yo ña ndiaa ini yo ra, saa chi köo yaꞌvi ndiaa ña.
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 Ra kuvi köo yuꞌu va inka yuvi xiꞌin yu xaꞌa ña yoꞌo, ra kaꞌan na ña vaꞌa ni va xa sava yuvi tu takua ndiaa kuiti ini va na Tata yo Ndioxi, ra vaꞌa ni tu xa yuvi na ^xa takua chiñu ña xaꞌndia ra nuu va na, kachi na. Ndi su ña kachi yuꞌu ke: ¿ni ke sa kun ndañaꞌa kun ña ndiaa ini kun Tata yo Ndioxi, tu kuëe xa kun chiñu ña xaꞌndia ra nuu kun? Ra na kundaa ini kun mii ña ndaa, saa chi ña xiniñuꞌu sa yo ke kondiaa ini yo ra, ra sa tu yo chiñu ña xaꞌndia ra nuu va yo, saa chi saa ke ndañaꞌa yo mii yo ña ndinuni ni ndiaa ini va yo ra, ra ña kan ke ndiaa yaꞌvi nuu va ra.
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 Ra ña tuvi kun ke vaꞌa ni va ^xa kun, ña xa kandixa kuiti kun ña iyoo indaa mituꞌun Ndioxi, ra ndiaa ini va kun ra. Ra mii saa kuvi tu ña tuvi tachi ndivaꞌa va, ra ndiakua kisi ña ña ña iyuꞌvi ña.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 Ndi su na kundaa ini kun, chi kiꞌvi ni va xa kun, ña xa kun saa, saa chi tu takua na kondiaa ini va kun Tata yo Ndioxi, ra sä kun chiñu ña xaꞌndia ra nuu kun saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi ña.
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 Ra xa kundaa va ini ndo, chi xaꞌa ña xiin ra Abraham xii xikua yo ña soko ra ra loꞌo Isaac seꞌe ra nuu Tata yo Ndioxi va kuvi ña nduu ra iin tiaa ra ndinuni ni ndiaa ini Tata yo Ndioxi.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa kaxi ini yo, ña xindiaa ini ra Abraham xii xikua yo Tata yo Ndioxi, ra xa tu ra chiñu ña xaꞌndia ra nuu va ra, ra suꞌva va ke xa ra ña vaꞌa ndañaꞌa ra mii ra ña xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 Ra suꞌva ke xa ra Abraham ña saxinu ra nuu tuꞌun Tata yo Ndioxi ña kachi suꞌva: “Ra Abraham, ra ndinuni ni va kandixa ra Tata yo Ndioxi, ra xaꞌa ña kan ke nduu ra iin tiaa ra ndinuni ni ndiaa ini Tata yo Ndioxi.” Ra xikuu tu ra ra xitaꞌan mani xiꞌin va ra.
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa kaxi ini yo, ña köo yaꞌvi ndiaa vi ña tu takua ndiaa kuiti ini va yo Tata yo Ndioxi, ra kuëe xa tu yo chiñu ña xaꞌndia ra nuu yo, saa chi ña xiniñuꞌu sa yo ke kondiaa ini yo ra, ra sa tu yo chiñu ña xaꞌndia ra nuu va yo, saa chi saa ke ndañaꞌa yo mii yo ña ndinuni ni ndiaa ini va yo ra, ra ña kan ke ndiaa yaꞌvi nuu va ra.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 Ra saa kuvi tu ña kuu xiꞌin ña Rahab, ña ndixika sii va; saa chi xaꞌa ña ndakiꞌin mani ña tiaa ndia ndixaꞌan xitonani ñuꞌu ña ndakiꞌin na Israel kundee na, ra tava seꞌe tu ña ndia kuaꞌan va ndia kuvi ña nduu ña iin ñaꞌa ña ndinuni ni ndiaa ini Tata yo Ndioxi.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Ra mii saa kuvi tu ña iyoo iki kuñu va yo, saa chi tu köo ña tiaku ña, saa ra köo yaꞌvi ndiaa vi ña, ra saa ke iyoo tu ña ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi va, saa chi tu kuëe xa yo chiñu ña xaꞌndia ra nuu yo, saa ra küvi tu ndañaꞌa yo mii yo ña ndiaa ini va yo ra.
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?