Tiago 1
MXV vs NVI
1 Yuꞌu, ra Santiago, ra ^xachiñu nuu Tata yo Ndioxi xiꞌin nuu Tata yo Jesucristo kuvi ra tiaa tutu yoꞌo ña kuxaa ña nuu takundiꞌi ndoꞌo na taꞌan yo Israel na kuu ñuu Tata yo Ndioxi na nindutia ndoso kuaꞌan ndee nuu iinii saa kuvi ña yuuvi ña kaꞌan ndioxi yu xiꞌin ndo.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos dispersas entre as nações: Saudações.
2 Ñani yo, kuꞌva yo, na kusii ni ini ndo, te vaxi ndia ndia ka tundoꞌo nuu ndo, ña xitondoso ña ndoꞌo.
2 Meus irmãos, considerem motivo de grande alegria o fato de passarem por diversas provações,
3 Saa chi xa kundaa va ini ndo, chi te vaxi tundoꞌo nuu ndo xaꞌa ña kandixa ndo Tata yo Ndioxi, ra na kutuꞌva ka va kuvi ndo, ña sa ndiee ini ndo nuu tundoꞌo, ra kuchïñu vi ña sakoyo ña ndoꞌo.
3 pois vocês sabem que a prova da sua fé produz perseverança.
4 Ra tu na nandïko ini ndo nuu tundoꞌo ña vaxi nuu ndo, ra saa ke kuchuun ndo xaa ndo nduu ndo ta kuꞌva kuni mii Tata yo Ndioxi, ña kuu ndo iin yuvi xixa, na xa chiñu vaꞌa, na xamäni ndia nii ñaꞌa nuu.
4 E a perseverança deve ter ação completa, a fim de que vocês sejam maduros e íntegros, sem lhes faltar coisa alguma.
5 Ra tu ndia ndo kumani ña ndichi nuu, ra na nduku ndo ña nuu Tata yo Ndioxi, ra taxi va ra ña ndaꞌa ndo; saa chi Tata yo Ndioxi ra tiayu ni va ini ra, ra ^kuxïꞌndia vi ra ña nduku yo nuu ra.
5 Se algum de vocês tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá livremente, de boa vontade; e lhe será concedida.
6 Ndi su ña xiniñuꞌu sa ndo ke ndinuni ni va na kondiaa ini ndo Tata yo Ndioxi te nduku ndo ña nuu ra, ra ndia nii loꞌo na sä uvi ini ndo; saa chi yuvi na xa uvi ini, ra ta kuꞌva iyoo tiaa ñuꞌu, ra kanindiaa choꞌo, ra kanindiaa chikaa xa tachi va ke iyoo na kan.
6 Peça-a, porém, com fé, sem duvidar, pois aquele que duvida é semelhante à onda do mar, levada e agitada pelo vento.
7 Ra yuvi na xa uvi ini, ra na kundiätu ini na ña taxi Tata yo Ndioxi ñaꞌa ña nduku na nuu ra, saa chi täxi ra ña ndaꞌa na,
7 Não pense tal homem que receberá coisa alguma do Senhor;
8 saa chi yuvi na xa uvi ini, ra köo iin ña ndinuni nduku vi na, chi xa siin kaꞌan na vichin, ra xa siin tu kaꞌan na tiaan va.
8 é alguém que tem mente dividida e é instável em tudo o que faz.
9 Ra na kusii ni ini ndoꞌo na ñani yo na ndaꞌvi ndoꞌo, saa chi ndiaa yaꞌvi ni va ndo nuu Tata yo Ndioxi;
9 O irmão de condição humilde deve orgulhar-se quando estiver em elevada posição.
10 ra na kusii tu ini ndoꞌo na ñani yo na kuu na kuika te xa köo ka ña nuu va ndo; saa chi ra kuika ra loꞌo ni va kii iyoo ra; ra ta kuꞌva iyoo iin iku kuii va ke iyoo ra:
10 E o rico deve orgulhar-se se passar a viver em condição humilde, porque passará como a flor do campo.
11 saa chi iku kuii, ra te xa kanata ñuꞌu, saa ra ndachi va ña; ra ndachi tu ita va ña, ra ndiꞌi tu xaꞌa ña savi kuu mii va ña. Ra mii saa kuvi tu ña kuu xiꞌin na kuika va, saa chi loꞌo va kii tiaku na, saa ra xiꞌi va na.
11 Pois o sol se levanta, traz o calor e seca a planta; cai então a sua flor, e é destruída a beleza da sua aparência. Da mesma forma o rico murchará em meio aos seus afazeres.
12 Vaꞌa ni kee yuvi na xa ndiee ini, ra kuëe ndiko ini na te vaxi tundoꞌo nuu na, ña xitondoso ña na, saa chi te xa na kuchuun na ña sa tiaa na nuu ña, ra niꞌi na ña kutiaku na, ra ña kan kuvi iin ñaꞌa ña ndiaa yaꞌvi ni kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va yuvi na kuꞌvi ini xini ra.
12 Feliz é o homem que persevera na provação, porque depois de aprovado receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Ra tu ndia ndo xitondoso ña väꞌa ña kuni ña sandakava ña ndoꞌo ña sa ndo chiñu kiꞌvi, ra na ndakäni ini ndo, ña taxi Tata yo Ndioxi ña; saa chi ra kan, ra kuëe kuchuun vi ña väꞌa ña kotondoso ña ra, ra nii kuëe xitondoso ra yuvi ña sa na chiñu kiꞌvi.
13 Quando alguém for tentado, jamais deverá dizer: "Estou sendo tentado por Deus". Pois Deus não pode ser tentado pelo mal, e a ninguém tenta.
14 Ra na kundaa ini ndo, chi ña xaꞌa ña kotoo yo ña sa yo kuaꞌa ni nuu ña väꞌa va kuvi ña, ndakava yo ña ^xa yo chiñu kiꞌvi.
14 Cada um, porém, é tentado pela própria cobiça, sendo por esta arrastado e seduzido.
15 Ra te xa ndakava yo ña ^xa yo chiñu kiꞌvi ña kotoo yo sa yo, saa ra xa kuachi va kuvi ña ^xa yo, ra ña kuëe xikutuvi yo xiꞌin chiñu kiꞌvi kan, saa ra ndia ña ndiatu yo ke kaꞌni vaꞌa ña yo va, ra kutiäku ka yo nuu Ndioxi.
15 Então a cobiça, tendo engravidado, dá à luz o pecado; e o pecado, após ter-se consumado, gera a morte.
16 Ra na sandäꞌvi ndo mii ndo, ñani yo, na ^kuꞌvi ni ini yu xini yu;
16 Meus amados irmãos, não se deixem enganar.
17 saa chi takundiꞌi ña vaꞌa, xiꞌin ña ndaku, ra mii va Tata yo Ndioxi, ra xavaꞌa takundiꞌi kimi ri iyeꞌe ndee ndivi va kuvi ra taxi ña ndaꞌa yo. Ra ra kan, ra kuëe ndasama ra saa chi ta iyoo ra iyoo va ra ndia ndikaa ndikuꞌun.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito vêm do alto, descendo do Pai das luzes, que não muda como sombras inconstantes.
18 Ra xaꞌa ña kuni mii ra kuvi tu ña ndasa xaa ra nima yo xiꞌin tuꞌun, ña ndaa ña taxi ra xini soꞌo va yo, ra yoo kuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo kuiꞌi ña nuu vaꞌa, ra xiꞌna ka yoo kuvi na ndasaxaa ra nuu takundiꞌi ñaꞌa ña xavaꞌa ra iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo.
18 Por sua decisão ele nos gerou pela palavra da verdade, para que sejamos como que os primeiros frutos de tudo o que ele criou.
19 Ra kuni tu yu ña na kundaa ini ndo xiꞌin tuꞌun ña kaꞌan yu xiꞌin ndo yoꞌo va; na sakuaꞌa ndo ña tiaa soꞌo ndo ña kaꞌan yuvi xiꞌin ndo, ra te xa kaꞌan tu ndo, ra kuee va na kuu, saa kaꞌan ndo, chi ña xiniñuꞌu sa ndo ke xiꞌna ka vivii va na kiꞌin xini ndo xaꞌa tuꞌun ña kaꞌan ndo, ra saa kaꞌan ndo xiꞌin yuvi; ra nii kuëe kama ni tu na sáa̱ va ndo.
19 Meus amados irmãos, tenham isto em mente: Sejam todos prontos para ouvir, tardios para falar e tardios para irar-se,
20 Saa chi te xa sáa̱ yuvi, ra kuëe xa vi na chiñu ña kusii ini Tata yo Ndioxi xiꞌin.
20 pois a ira do homem não produz a justiça de Deus.
21 Xaꞌa ña kan ke na sä ka ndo takundiꞌi nuu chiñu kiꞌvi, xiꞌin chiñu yakua, chi ña xiniñuꞌu sa ndo ke na sa ninu ndo xiꞌin mii va ndo, ña kundikun ndinuni va ndo tuꞌun Tata yo Ndioxi ña xa iyoo nima ndo, saa chi tuꞌun Tata yo Ndioxi kuvi ña kuu mii ndiee ña sakaku ña ndoꞌo va.
21 Portanto, livrem-se de toda impureza moral e da maldade que prevalece, e aceitem humildemente a palavra implantada em vocês, a qual é poderosa para salvá-los.
22 Ra kuëe takua na tiaa kuiti soꞌo ndo tuꞌun Tata yo Ndioxi, chi ña xiniñuꞌu ke na sa ndo ña kaꞌan va ña. Saa chi tu takua na kuni soꞌo va ndo ña, ra sä ndo ña kaꞌan ña, saa ra na sandaꞌvi mii va kuvi ndo.
22 Sejam praticantes da palavra, e não apenas ouvintes, enganando-se a si mesmos.
23 Saa chi yuvi na takua xini kuiti soꞌo tuꞌun Tata yo Ndioxi, ra xä na ña kaꞌan ña, ra ta kuꞌva iyoo iin tiaa ra xitoꞌni nuu xiꞌin yuu tata va ke iyoo na.
23 Aquele que ouve a palavra, mas não a põe em prática, é semelhante a um homem que olha a sua face num espelho
24 Saa chi te sakan xitoꞌni tiaa kan nuu yuu tata kan va kuvi ña kundaa ini na ra ndia kuꞌva ke kaa nuu ra, ra saa kuu ndakiꞌin ra kuaꞌan ra, ra te xa iin kani loꞌo, saa ra naa ini va ra ndia kuꞌva ke kaa nuu ra.
24 e, depois de olhar para si mesmo, sai e logo esquece a sua aparência.
25 Ndi su yuvi na kuëe naa ini xaꞌa tuꞌun Tata yo Ndioxi ña xini soꞌo na, ra xa na ña kaꞌan ña, saa ra vaꞌa ni va kee na. Saa chi tuꞌun Tata yo Ndioxi, ra ña ndaa va kuvi ña, ra saña ndika tu ña ndoꞌo nuu kuachi va.
25 Mas o homem que observa atentamente a lei perfeita que traz a liberdade, e persevera na prática dessa lei, não esquecendo o que ouviu mas praticando-o, será feliz naquilo que fizer.
26 Ra tu sava yuvi xa ndañaꞌa mii ña ndikun na ichi Tata yo Ndioxi, ra xäꞌnu na mii na xiꞌin tuꞌun ña kaꞌan na, saa ra na sandaꞌvi mii va kuvi na, saa chi köo yaꞌvi ndiaa vi ichi ña ndikun na nuu Tata yo Ndioxi.
26 Se alguém se considera religioso, mas não refreia a sua língua, engana-se a si mesmo. Sua religião não tem valor algum!
27 Saa chi ña vaꞌa, ña ndaa va kuvi ichi Tata yo Ndioxi, ra yuvi na ndikun ichi ra, ra ña xa na ke: chindiee taꞌan na xiꞌin na kuachi kundaꞌvi ndixiꞌi iva siꞌi, ra saa tu xiꞌin na siꞌi na ndukuaan ndixiꞌi yii va, ra nii ^xa yäkua tu na mii na xiꞌin ndia nii chiñu yakua ña iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo va.
27 A religião que Deus, o nosso Pai aceita como pura e imaculada é esta: cuidar dos órfãos e das viúvas em suas dificuldades e não se deixar corromper pelo mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?