Romanos 9

MXV vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ra na kundaa ini ndo, chi ña ndaa va ke kaꞌan yu xiꞌin ndo, chi Cristo va kuvi ra ndakuiin xaꞌa yu; saa chi mii va Tachi Yii kuvi ña taxi ña xini tuni yu, ra kaꞌan tu ña xiꞌin yu, ña ^kaꞌan yu ña ndaa va.
1 Digo a verdade em Cristo, não minto; minha consciência o confirma no Espírito Santo:
2 Ra tiaa ni kusuchi ini yu, ra iin takundiꞌi va kii ke taꞌvi nima yu xaꞌa na ñuu yu Israel,
2 tenho grande tristeza e constante angústia em meu coração.
3 ra xaꞌa ña kan ke ^xiin va yu ña ndataxi yu mii yu, ña na tavi chiꞌña yuꞌu, ra ^xiin tu yu kuxika yu nuu Tata yu Cristo va tu kuvi chindiee taꞌan yu xiꞌin na xaꞌa ña sa yu ña yoꞌo. Saa chi na ñuu yu,
3 Pois eu até desejaria ser amaldiçoado e separado de Cristo por amor de meus irmãos, os de minha raça,
4 na kuu ndiseꞌe ra Israel, ra ndakiꞌin mani va Ndioxi na ña nduu na seꞌe ra. Ra ndiñaꞌa tu ra ndiee kaꞌnu ña kuu mii ra nuu va na, ra kindoo tu ra xiꞌin ra Abraham ña kuu ra xii xikua va na, ra taxi tu ra ndiayu ra ndaꞌa va na, ra sañaꞌa tu ra na ña ndasakaꞌnu na ra xiꞌin ndinuni nima va na, ra kindoo tu ra xiꞌin na ña taxi ra kuaꞌa ni ñaꞌa vaꞌa ndaꞌa va na.
4 o povo de Israel. Deles é a adoção de filhos; deles é a glória divina, as alianças, a concessão da lei, a adoração no templo e as promessas.
5 Ra ndiseꞌe na xii xikua na kuvi tu Cristo va xaꞌa ña nduu ra iki kuñu ña kixi ra nuu ña yuuvi yoꞌo, ra ra kan kuvi Ndioxi ra xaꞌndia chiñu nuu takundiꞌi va ñaꞌa, ra ra kaꞌnu ni va kuvi ra ndia ndikaa ndikuꞌun. Saa iyoo va ña.
5 Deles são os patriarcas, e a partir deles se traça a linhagem humana de Cristo, que é Deus acima de tudo, bendito para sempre! Amém.
6 Ra vichin na kundaa ini yo, ¿a ndisaxïnu Ndioxi nuu ña kindoo ra xiꞌin na ñuu Israel? Saxinu va ra. Saa chi süvi takundiꞌi na kuu ndiseꞌe ra Israel kuvi na ndixa kuu na ñuu Israel.
6 Não pensemos que a palavra de Deus falhou. Pois nem todos os descendentes de Israel são Israel.
7 Ra nii na kuu tu ndiseꞌe ra Abraham, ra küni kachi ña saa, ña kuu iin takundiꞌi na seꞌe ra, chi suꞌva va ke kachi Ndioxi xiꞌin ra: “Seꞌe ra Isaac va kuvi na kuu ndiseꞌe kun”, kachi ra.
7 Nem por serem descendentes de Abraão passaram todos a ser filhos de Abraão. Pelo contrário: "Por meio de Isaque a sua descendência será considerada".
8 Ra xiꞌin ña kaꞌan yu xiꞌin ndo yoꞌo kuvi ña kundaa ini yo, chi kuëe nduu yuvi seꞌe Ndioxi xaꞌa ña kuu na seꞌe iin yuvi, chi na kindoo mii ra kaku, va kuvi na kuu seꞌe ra, ra ta xa kaku na, saa ra xinu va nuu tuꞌun ña ^kindoo ra.
8 Noutras palavras, não são os filhos naturais que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa é que são considerados descendência de Abraão.
9 Saa chi suꞌva va ke iyoo ña kindoo Ndioxi xiꞌin ra Abraham, ta kachi ra suꞌva xiꞌin ra: “Nuu ña iin kuiya nandiko yu, ra xa kaku va seꞌe ña Sara yasiꞌi kun”, kachi ra.
9 Pois foi assim que a promessa foi feita: "no tempo devido virei novamente, e Sara terá um filho".
10 Ra süvi takua ña yoꞌo kuvi takundiꞌi ña, saa chi saa ndoꞌo tu ña Rebeca va, saa chi vaꞌa ni uvi kuvi va tiaa vali seꞌe ña kaku, ndi su indaa ra Isaac, xii xikua yo, kuvi iva uvi saa va ndia.
10 E esse não foi o único caso; também os filhos de Rebeca tiveram um mesmo pai, nosso pai Isaque.
11 Ra nii chiñu vaꞌa, ra nii chiñu kiꞌvi ke täan sa vi ndia, ta ndikaxin Ndioxi ndia, saa chi ta ñuꞌù ndia tixi siꞌi vi ndia ke ndikaxin ra ndia, ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo, chi süvi xaꞌa ña ^xa mii yuvi ke kana Ndioxi na, chi na kuni mii ra kana va ra, kuvi na kana ra.
11 Todavia, antes que os gêmeos nascessem ou fizessem qualquer coisa boa ou má — a fim de que o propósito de Deus conforme a eleição permanecesse,
12 Ra suꞌva va ke kachi Ndioxi xiꞌin ña Rebeca siꞌi ndia: “Seꞌe kun ra loꞌo kuvi ra, kaꞌndia chiñu nuu seꞌe kun ra chee va.”
12 não por obras, mas por aquele que chama — foi dito a ela: "O mais velho servirá ao mais novo".
13 Ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi ña tiaa na xinaꞌa, ña kachi suꞌva: “^Kuꞌvi ni va ini yu xini yu ra Jacob, ra kundasi va yu, ra Esaú”, kachi Ndioxi.
13 Como está escrito: "Amei Jacó, mas rejeitei Esaú".
14 ¿Ra ni ke ^kachi yo vichin? ¿A ra väꞌa kuvi Ndioxi ña xa ra saa? ¡Süvi saa iyoo ña!
14 E então, que diremos? Acaso Deus é injusto? De maneira nenhuma!
15 Saa chi suꞌva va ke kachi Ndioxi xiꞌin ra Moisés xinaꞌa: “Takua yuvi na kuni mii va yu kuvi na, kundaꞌvi ini yu kuni yu, ra takua yuvi na kuni mii yu kuvi tu kuꞌvi ini va yu”, kachi ra.
15 Pois ele diz a Moisés: "Terei misericórdia de quem eu quiser ter misericórdia e terei compaixão de quem eu quiser ter compaixão".
16 Ña kan ke na kundaa ini yo, chi süvi ña kuni mii yuvi ke ^ndakiꞌin mani Ndioxi na, ra nii süvi tu xaꞌa ndiee va na ke ndakiꞌin ra na, chi takua na kundaꞌvi ini mii ra xini va ra, kuvi na ndakiꞌin mani ra.
16 Portanto, isso não depende do desejo ou do esforço humano, mas da misericórdia de Deus.
17 Ra xa kundaa va ini yo, chi mii saa ke kachi tu Ndioxi xiꞌin ra rey ñuu Egipto va, ta ndikaꞌan ra xiꞌin ra kachi ra suꞌva: “Ña taxi yu ndiayu ndaꞌa kun ña kuu kun rey, ra ña vaꞌa na ndañaꞌa yu takundiꞌi ndiee yu ña sandoꞌo yu yoꞌo va kuvi ña, saa chi saa kuvi tu ña kuvi kundaa ini takundiꞌi yuvi xaꞌa va yu”, kachi ra xiꞌin ra, ^kachi tuꞌun Ndioxi.
17 Pois a Escritura diz ao faraó: "Eu o levantei exatamente com este propósito: mostrar em você o meu poder, e para que o meu nome seja proclamado em toda a terra".
18 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo, chi Ndioxi, ra na kuni mii va ra kuvi na kundaꞌvi ini ra xini ra, ra na kuni ra ndasandaku ra ini, ra ^ndasandaku ra ini va na.
18 Portanto, Deus tem misericórdia de quem ele quer, e endurece a quem ele quer.
19 Ra tu sava tu ndo, na kaꞌan xiꞌin yu, kachi ndo saa: “Tu saa va iyoo ña, ¿ra nichuun ke kaꞌan Ndioxi ña iyoo kuachi yuvi tu mii va tu ra kuvi ra ndasandaku ini na, ña xïin na nandiko ini na nuu ra? ¿Ra yoo kuvi na kuchuun kasi nuu chiñu ña kuni Ndioxi?”, na kachi ndo.
19 Mas algum de vocês me dirá: "Então, por que Deus ainda nos culpa? Pois, quem resiste à sua vontade? "
20 Ra na kundaa ini ndo, chi küvi kachi yo saa, saa chi ndia nii yuvi kuchüun ^sakuachi xiꞌin Ndioxi. Saa chi iin kisi ñuꞌú, ra küvi vi kaꞌan kuachi ña nuu tiaa ra xavaꞌa ñaꞌa, ña kachi ña saa: “Väꞌa ndixa kun, saa chi kusïi ini yu kuꞌva ña xavaꞌa kun yuꞌu”, kachi ña.
20 Mas quem é você, ó homem, para questionar a Deus? "Acaso aquilo que é formado pode dizer ao que o formou: ‘Por que me fizeste assim? ’ "
21 Ra na kundaa ini ndo, chi mii va tiaa ra ^xavaꞌa kisi kuvi ra iyoo ndiayu ndaꞌa, ra ta kuꞌva kuni mii va ra ke xavaꞌa ra kisi xiꞌin ndiaꞌyu ña tiin ra; ra suvi xiꞌin mii ndiaꞌyu kan ke kuvi savaꞌa ra iin kisi ña savi, ra kuvi tu savaꞌa ra iin kisi, ña núu va.
21 O oleiro não tem direito de fazer do mesmo barro um vaso para fins nobres e outro para uso desonroso?
22 Ra kuꞌva saa ke iyoo tu Ndioxi va xiꞌin na yuuvi yoꞌo, saa chi vaꞌa ni ndixiyo va ndiayu ra ña ndañaꞌa ra, ña sáa̱̱ ra xiꞌin ndiee ra, nuu yuvi na kuni ra sandoꞌo ra, na iyoo ta kuꞌva iyoo kisi ñuꞌu ña núu, ndi su ^xa kaꞌnu ni va tu ini ra xaꞌa na.
22 E se Deus, querendo mostrar a sua ira e tornar conhecido o seu poder, suportou com grande paciência os vasos de sua ira, preparados para destruição?
23 Ra suꞌva ke xa Ndioxi ña ndañaꞌa ra, ña kaꞌnu ni ña kuu mii ra nuu yuvi, na iyoo ta kuꞌva iyoo kisi ñuꞌu, ra ndia kii xaꞌa vi kuvi ña kundaꞌvi ini ra xini ra na, ra ndikaxin ra na, ña koo na xiꞌin ra nuu iyoo ra.
23 Que dizer, se ele fez isto para tornar conhecidas as riquezas de sua glória aos vasos de sua misericórdia, que preparou de antemão para glória,
24 Ra yuvi na ndakaxin Ndioxi, ndia ta kii xaꞌa kan kuvi yoo va, ra süvi takua yoo na judío kuvi na nindakaxin ra, chi ndakaxin tu ra na küu judío va.
24 ou seja, a nós, a quem também chamou, não apenas dentre os judeus, mas também dentre os gentios?
25 Ta kuꞌva kachi tuꞌun Ndioxi ña tiaa ra Oseas, ra ndikaꞌan ndoso tuꞌun yuꞌu Ndioxi xinaꞌa, ña kachi suꞌva:
25 Como ele diz em Oséias: "Chamarei ‘meu povo’ a quem não é meu povo; e chamarei ‘minha amada’ a quem não é minha amada",
26 Ra ñuu nuu ndikaꞌan yu xiꞌin yuvi, kachi yu suꞌva: “Süvi na ñuu yu kuvi ndoꞌo”, kachi yu
26 e: "Acontecerá que, no mesmo lugar em que se lhes declarou: ‘Vocês não são meu povo’, eles serão chamados ‘filhos do Deus vivo’. "
27 Ra ndikaꞌan tu ra Isaías, ra ndikaꞌan ndoso tuꞌun yuꞌu Ndioxi va xaꞌa na Israel, kachi ra suꞌva: “Vaꞌa ni iin ta kuaꞌa yuti yuꞌu tiañuꞌu va, saa kuaꞌa na ndiseꞌe na Israel, ndi su loꞌo va kuvi na kuchuun kaku.
27 Isaías exclama com relação a Israel: "Embora o número dos israelitas seja como a areia do mar, apenas o remanescente será salvo.
28 Saa chi kama ni va sandaku Ndioxi kuachi xiꞌin na yuuvi yoꞌo, ra iin ta iyoo mii chiñu ña ^xa na ke ndakiꞌin na yaꞌvi na xaꞌa, sa va ra”, kachi ra Isaías.
28 Pois o Senhor executará na terra a sua sentença, rápida e definitivamente".
29 Ra xa suvi mii xaꞌa ña yoꞌo ke, ndikaꞌan ra Isaías ta yachi, ta kachi ra suꞌva va:
29 Como anteriormente disse Isaías: "Se o Senhor dos Exércitos não nos tivesse deixado descendentes, já estaríamos como Sodoma, e semelhantes a Gomorra".
30 Ra na kundaa ini ndo, chi suꞌva va ke iyoo ña kaꞌan yo xaꞌa yoꞌo, saa chi yuvi na küu judío, ra ni ndiätu ini na, ña nduu na ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi, ra na kan va kuvi na ndakiꞌin mani Ndioxi, ra nduu na ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi va, xaꞌa ña ndiaa ini na ra.
30 Que diremos, então? Os gentios, que não buscavam justiça, a obtiveram, uma justiça que vem da fé;
31 Ndi su mii na Israel, na xindiaa ni ini, ña nduu na ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi nuu Ndioxi, xaꞌa ña xindikun na ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés, ra nindakïꞌin mani vi tu ra na kan.
31 mas Israel, que buscava uma lei que trouxesse justiça, não a alcançou.
32 ¿Ra nichuun ke ndoꞌo na saa tuvi ndo? Saa ndoꞌo na, saa chi ña xa na ke kuni na nduu na ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi nuu Ndioxi xaꞌa ña saxinu na ña kaꞌan ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés va, ndi su ndixïndiaa ini vi na mii Ndioxi. Ra xaꞌa ña kan ke kakiꞌi va na xa “yuu ña ^sakakiꞌi yuvi”.
32 Por que não? Porque não a buscava pela fé, mas como se fosse por obras. Eles tropeçaram na "pedra de tropeço".
33 Ta kuꞌva kachi mii tuꞌun Ndioxi ña tiaa na ta yachi, ña ^kachi suꞌva:
33 Como está escrito: "Eis que ponho em Sião uma pedra de tropeço e uma rocha que faz cair; e aquele que nela confia jamais será envergonhado".

Ler em outra tradução

Comparar com outra