Mateus 13
MXV vs NTLH
1 Ra suvi mii kii kan kee Jesús veꞌe nuu íin ra, ra ndakiꞌin ra kuaꞌan ra chi yuꞌu tiañuꞌu, ra ikan ndixaa ra xikunduꞌu va ra.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Ra kuaꞌa ka vi yuvi ndakaya xaa nuu nduꞌu ra, ra saa nandaa ra ini iin barca loꞌo ndakunduꞌu ra, ra takundiꞌi yuvi kan xikundita yuꞌu tiañuꞌu kan va.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Saa ra kuaꞌa ka vi ña xaꞌa ra sañaꞌa ra na, ra niña xiꞌin tuꞌun ndichi ke sakuaꞌa ra na, ra saa ndikaꞌan ra iin tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Ra saa kuu ra xatia yava ra nuni vali kan kuaꞌan ra, ra sava ña ndikoyo yachin yuꞌu ichi, ra ^xaa sàà, ra ndakiꞌin ri ña xaxi va ri.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Ra sava tu ña ndikoyo nuu iyoo yuu, nuu köo kuaꞌa ñuꞌú, ra kama ni va nindutia ña, saa chi yaxin ni va nduꞌu ñuꞌú.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Saa ra te kanata ñuꞌù, ra xii va ña, saa chi kuëe kunu ndoꞌni tioꞌo ña, ña kan ke ndachi va ña.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Ra sava tu ña ndikoyo nuu iyoo ndikin ìñu̱, ra nindutia va ña, ndi ndiküvi kuaꞌnu ña, saa chi ìñu̱ kan va sanduxin ñaꞌa.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Ra sava tu ña ndikoyo nuu ñuꞌu xaꞌan, ra tiaa ni va vaꞌa xaꞌnu ña, chi indaa tata loꞌo, ra ndia iin ciento nuni, xiꞌin ndia uni xiko nuni, xiꞌin ndia oko uxi nuni vali taxi, ta iin ta iin yoko itu trigo kan ―kachi Jesús xiꞌin na
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Saa ndikaꞌan ka ra xiꞌin na kachi ra saa:
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Saa kuyachin ndia itaꞌan xiꞌin Jesús, ra ndikaꞌan ndia xiꞌin ra kachi ndia saa:
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Ra saa ndakuiin ra kachi ra saa xiꞌin ndia:
11 Jesus respondeu:
12 Saa chi yuvi na xiin kuni soꞌo ña sañaꞌa yu, ra kundaa ni ka va ini na, ra koo ni ka tu ña xini tuni va na; ra na xïin kuni soꞌo ña sañaꞌa yu, ra ndia ña loꞌo ña xa kundaa ini na ke nundiaa ndaꞌa va na.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Xaꞌa ña kan ke xiꞌin tuꞌun ndichi va kaꞌan yu xiꞌin na; ra vaꞌa ni ixtoꞌni tieꞌe va na, ndi su küni na, ra vaꞌa ni tiaa soꞌo va na ña kaꞌan yu xiꞌin na, ndi su küni soꞌo na, ra nii kundäa tu ini va na ni ke kaꞌan yu xaꞌa.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Ra xiꞌin ña yoꞌo ke xinu nuu tuꞌun Ndioxi ña ndikaꞌan ra Isaías, ra ndikaꞌan tuꞌun yuꞌu Ndioxi xinaꞌa, ta kachi ra suꞌva:
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Saa chi yuvi yoꞌo: ra ña xinuꞌni va ke xinituni na,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 ’Ndi su ndoꞌo ra vaꞌa ni va ^kee ndo, saa chi xini va ndo chiñu ña xa yu, ra xini tu soꞌo ndo tuꞌun ña kaꞌan va yu.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Ra na kundaa ini ndo, chi ña ndixa ke kaꞌan yu xiꞌin ndo, saa chi tiaa ni kuaꞌa na ndikaꞌan tuꞌun yuꞌu Ndioxi xinaꞌa, xiꞌin yuvi toꞌo na xindikun Ndioxi, ra kuni ni na kuni na taꞌan ña ^xini ndo yoꞌo vichin, ndi su ndixïni na ña; ra kuni ni tu na kuni soꞌo na taꞌan ña ^xini soꞌo ndo yoꞌo vichin va, ndi su ndixïni soꞌo na ña ―kachi Jesús xiꞌin ndia itaꞌan xiꞌin ra.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Ra saa ndikaꞌan ka Jesús kachi ra saa:
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Yuvi na xini soꞌo tuꞌun ña kaꞌan xaꞌa ichi nuu xaꞌndia Ndioxi chiñu, ra kundäa ini na ni ke kuni kachi ña, saa ra xaa ti ndivaꞌa tava ri ña nima va na, ra naa ini va na xaꞌa ña. Ra na yoꞌo kuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo nuni vali ña ndikoyo yachin yuꞌu ichi.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Ra nuni vali ña ndikoyo nuu iyoo yuu, kuvi yuvi na xini soꞌo tuꞌun Ndioxi, ra ndikun ndakiꞌin va na ña, ra kusii ka vi ini na xiꞌin ña.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Ndi su kuëe kunu ndoꞌni tioꞌo ña nima na, ra loꞌo ni va kii kandixa na, saa ra te xaꞌa tixuꞌvi na, a te vaxi tundoꞌo nuu na xaꞌa ña ^ndíku̱n na ichi Ndioxi, saa ra ndikun ndiko ini va na.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Ra nuni vali ña ndikoyo tiañu ìñu̱ kuvi yuvi na xini soꞌo tuꞌun Ndioxi, ndi su xaꞌa ndakundiꞌi ini na xaꞌa ñaꞌa ña iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo va, ra xaꞌa ndakundiꞌi tu ini na xaꞌa ña kuika va. Saa ra kuee kuee naa ini va na xaꞌa ichi Ndioxi, saa ra ta kuꞌva iyoo tata ña köo ñaꞌa taxi vi iyoo na.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Ra nuni vali ña ndikoyo nuu ñuꞌu xaꞌan kuvi yuvi na xini soꞌo tuꞌun Ndioxi, ra kundaa ini na xiꞌin ña, ra na yoꞌo kuvi na iyoo ta kuꞌva iyoo tata ña vaꞌa ni xaꞌnu, ra vaꞌa ka vi kuchuun ña, ra ndia iin ciento, ndia uni xiko, xiꞌin ndia oko uxi va nuni vali taxi ta iin ta iin yoko itu trigo kan ―kachi Jesús xiꞌin na.
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Saa ndikaꞌan ka Jesús inka tuku tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Ra te ndiꞌi, saa ra kuñuu va, ra te xa ndikixi takundiꞌi na, ra saa xaa iin ra sáa̱̱ ini, ra chiꞌi ra ndikin iku ñàꞌa tiañu tata trigo kan, ra ndakiꞌin ra kuaꞌan va ra.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Ra te ndixinu itu trigo kan ña xa kuyoko ña, ra saa ndixinu tu iku ñàꞌa kan va, ra saa xini va ndia xachiñu nuu ra kuu ixtoꞌo ñuꞌu kan.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Ra saa ndakiꞌin ndia ndixaꞌan ndia, ra ndikaꞌan ndia xiꞌin ra kachi ndia saa: “Tata, ¿a su niña nuni trigo, ña vaꞌa va kuvi ña chiꞌi kun nuu ñuꞌu kun? ¿Ra nichuun tu nindutia iku ñaꞌa xiꞌin ña?”, kachi ndia xiꞌin ra.
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Saa ndikaꞌan ra ixtoꞌo ñuꞌu kan kachi ra saa xiꞌin ndia: “Iin ra sáa̱̱ ini xini yuꞌu va kuvi ra ndixaꞌan chiꞌi iku ñàꞌa kan”, kachi ra. Ra saa ndikaꞌan ndia xachiñu nuu ra kachi ndia saa xiꞌin ra: “Tata, ¿a kuni kun, tu na kuꞌun ndi ra tuꞌun ndi iku ñàꞌa kan?”, kachi ndia xiꞌin ra.
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Ra saa ndikaꞌan ra kachi ra saa xiꞌin ndia: “Küvi, saa chi tu köo, ra iyo ni tuꞌun ndo itu trigo xiꞌin ña.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Ra vaꞌa ka na koo va ña, ra inuu na kuaꞌnu uvi saa va ña, ra ndia te na xaa kii ndakaya ña, ra saa kaꞌndia yu chiñu nuu na sakee, ña ndakaya na xiꞌna ka iku ñàꞌa kan, ra katun na ña ta numi ta numi, ra kaꞌmi na ña; ra te xa na ndiꞌi, saa ndakiꞌin na trigo, ra chivaꞌa na ña ini yaka yu”, kachi ra xiꞌin ndia xachiñu nuu ra ―kachi Jesús xiꞌin yuvi ndee xini soꞌo kan.
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Saa ndikaꞌan Jesús inka tuku tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Ra xa kundaa va ini ndo, chi ndikin itun mostaza kan ke loꞌo nuu takundiꞌi va ndikin ña iyoo nuu ña yuuvi yoꞌo; ra vaꞌa ni loꞌo ni va ña, ndi su te ndutia ña ra xaꞌa ña xaꞌnu va ña, ra tiaa ni ka va chee xaꞌnu itun ña kan nuu takundiꞌi ka itun tu iyoo xiꞌin ña; ra naꞌnu ka vi xaꞌnu itun ndaꞌa ña, ra ndia sàà va xáá ^xavaꞌa chiꞌyo ndaꞌa itun ña. Ra kuꞌva saa ke iyoo tu ichi ña kuaꞌan nuu ^xaꞌndia Ndioxi chiñu va ―kachi Jesús xiꞌin na.
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Ra saa ndikaꞌan ka Jesús inka tuku tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Ra takundiꞌi ña sañaꞌa Jesús na, ra niña xiꞌin tuꞌun ndichi taꞌan ña yoꞌo va ke xiniñuꞌu ra ña sañaꞌa ra na. Ra ndia nii ichi ndisañäꞌa ra na ña iin saa koo sañaꞌa ra na, chi niña xiꞌin tuꞌun ndichi va ke sañaꞌa ra na.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Ra suꞌva ke kuu ña vaꞌa ndixinu nuu tuꞌun ña ndikaꞌan iin ra ndikaꞌan tuꞌun yuꞌu Ndioxi xinaꞌa ta kachi ra suꞌva:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Ra saa te ndiꞌi ndatiꞌvi Jesús yuvi kan kuanuꞌu na, ra saa nandiꞌvi ra ini veꞌe, ra saa kuyachin ndia itaꞌan xiꞌin ra, ra ndikaꞌan ndia xiꞌin ra kachi ndia saa:
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Ra saa ndakuiin ra kachi ra saa xiꞌin ndia:
37 Jesus respondeu:
38 ra ñuꞌu nuu ndikee ña kan kuvi ña yuuvi yoꞌo va, ra nuni trigo kan kuvi yuvi na kuu kuenda Ndioxi, ra iku ñàꞌa kan kuvi yuvi na kuu kuenda ra ndivaꞌa va.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Ra ra sáa̱̱ ini, ra ndixaꞌan chiꞌi iku ñàꞌa kan kuvi ra kuu timiaꞌa va. Ra tiempo ña sakee na ke kuu kii ña ndiꞌi xaꞌa ña yuuvi yoꞌo va; ra yuvi na sakee kan kuvi na tatun Ndioxi va.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Ra ta kuꞌva ^xa na xiꞌin iku ñàꞌa, ña ^ndakaya na ña, ra ^taan na ña nuu ñùꞌù xixi ña, ra saa ke kuu tu xiꞌin na yuuvi yoꞌo va, te na xaa kii ña sandaku Ndioxi kuachi xiꞌin na.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Ra yuꞌu, ra xaa yoꞌo, ra tiꞌvi yu na tatun yu ña ndakaya na takundiꞌi yuvi na ^xa kuachi, ra saa tu na sakuni inka yuvi ña na sa na ña väꞌa va, ra tava na na nuu xaꞌndia yu chiñu,
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 ra taan na na xitun nuu xixi ñùꞌù, ra ikan ku nuu kuaku ni na, ra ndiakua ndakaxi nuꞌu na.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Ra na kandixa Ndioxi, ra ndayeꞌe va na kan ndia ta kuꞌva yeꞌe ñuꞌù, ra koo na xiꞌin Ndioxi nuu xaꞌndia ra chiñu va. Ra ndoꞌo, na xini soꞌo, ra na ndakiꞌin xini ndo ni ke kuni kachi tuꞌun yoꞌo ―kachi Jesús xiꞌin ndia.
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Ra saa ndikaꞌan Jesús inka tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
44 — O
45 Ra saa ndikaꞌan Jesús inka tuku tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
45 — O
46 Ra te ^ndaniꞌi ra yuu ña yaꞌvi ni kan, ra saa ndakiꞌin ra kuanuꞌu ra, ra xaꞌa ra ixiko ra takundiꞌi ñaꞌa ña iyoo nuu ra, ra saa ndasata ra yuu ña yaꞌvi ni kan ―kachi Jesús xiꞌin na.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Ra saa ndikaꞌan Jesús inka tuꞌun ndichi xiꞌin na kachi ra saa:
47 — O
48 Ra te chitu ñunu kan xiꞌin ri, ra saa ndatava na kachiꞌi kan ña chi yuꞌu mini, ra ikan ndakundee na ña ndakaxin na ri; ra ri vaꞌa ndataan na ini tuká, ra ri väꞌa xatia va na.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Ra mii saa ke kuu tu te xa na ndiꞌi xaꞌa ña yuuvi yoꞌo va; saa chi kixi na tatun Ndioxi ra ndakaxin na na väꞌa ña ndatava na na tiañu na vaꞌa.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Ra taan na na xitun nuu xixi ñùꞌù. Ra ikan kuu nuu ndoꞌo ni na, ra kuaku ni na, ra iin ndiakua ndakaxi nùꞌù na ―*kachi Jesús xiꞌin na.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Saa nindakatuꞌun Jesús ndia itaꞌan xiꞌin ra kachi ra saa:
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Ra saa ndikaꞌan Jesús xiꞌin ndia kachi ra saa:
52 Jesus disse:
53 Ra saa te sandiꞌi Jesús ndikaꞌan ra tuꞌun ndichi yoꞌo, ra saa ndakiꞌin ra kuanuꞌu va ra,
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 ra saa ndixaa ra ñuu nuu xaꞌnu ra. Ra ndikiꞌvi ra ini veꞌe ñuꞌu ñuu kan ra saa xaꞌa ra sañaꞌa ra na, ra ndakanda ka vi ini yuvi na ndee kan, ra kachi na saa:
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 ¿A su seꞌe ra José ra kuxi itun va kuvi ra, ra siꞌi tu ra kuvi ña María va, ra ñani tu ra kuvi ra Jacobo, xiꞌin ra José, xiꞌin ra Simón, xiꞌin ra Judas va?
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 ¿Ra a su ñuu yoꞌo ndee tu na siꞌi kuꞌva va ra xiꞌin yo? ¿Ra ndia mii ke ndixaꞌan ra yoꞌo ña sakuaꞌa ra takundiꞌi ña yoꞌo? ―kachi na.
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Ra ndikandïxa vaꞌa vi na Jesús ñuu ra, ra saa ndikaꞌan ra xiꞌin na kachi ra saa:
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Ra xaꞌa ña ndiee ni ini na ñuu kan ke kuëe ndixa Jesús kuaꞌa ni ña xituꞌun.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?