Hebreus 7

MXV vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ra ra Melquisedec yoꞌo, kuvi ra xikuu rey nuu na ñuu Salem, ra xikuu tu ra sutu ra xachiñu nuu Tata yo Ndioxi ra kaꞌnu va. Ra te ndixaꞌan ra Abraham xiꞌin ndia xitaꞌan xiꞌin ra ña kanitaꞌan ndia xiꞌin inka ndia rey, ra kuchuun va ndia sandiꞌi ndia xaꞌa ndia rey kan. Ra te xa nandiko ra vaxi ra xiꞌin ndia itaꞌan xiꞌin ra, ra saa kanata ra Melquisedec ndakutaꞌan ra xiꞌin ra ichi nuu vaxi ra, ra saa ndikaꞌan ra xiꞌin Ndioxi xaꞌa ra Abraham ña na taxi Ndioxi ña vaꞌa kutaꞌvi ra.
1 Esse Melquisedeque era rei de Salém e também sacerdote do Deus Altíssimo. Quando Abraão regressava para casa, depois de derrotar os reis, Melquisedeque foi ao seu encontro e o abençoou.
2 Saa chaꞌvi ra Abraham nuu xuꞌun ña ndakiꞌin ra ndixaꞌan ra nuu kuachi, ndaꞌa ra. Ra kivi ra Melquisedec yoꞌo, “ra rey ra ^xa chiñu ndaku”, ke kachi ña; ra ña xikuu ra rey nuu na ñuu Salem, ra “rey ra ndachindee vii yuvi ke”, kachi ña yoꞌo.
2 Então Abraão separou a décima parte de tudo e a entregou a Melquisedeque, cujo nome significa “rei da justiça”, enquanto rei de Salém quer dizer “rei da paz”.
3 Ra ndia nii yuvi kundäa ini yoo kuvi iva ra, ra nii yoo kuvi tu siꞌi va ra, ra nii kundäa tu ini na yoo ndiseꞌe kuvi va ra; ra nii kundäa tu ini na ndia kii ke kaku va ra, ra nii kundäa tu ini na ndia kii ke kuvi va ra; ra ta kuꞌva iyoo mii seꞌe Tata yo Ndioxi va ke iyoo ra, saa chi kuu ra sutu ndia ndikaa ndikuꞌun va.
3 Não há registro de seu pai nem de sua mãe, nem de nenhum de seus antepassados, nem do começo nem do fim de sua vida. Semelhantemente ao Filho de Deus, ele permanece sacerdote para sempre.
4 Ra na ^kiꞌin vaꞌa xini ndo, chi ra Melquisedec ra ^xiniñuꞌu ni va ndixiyo ra, saa chi ra Abraham ra xikuu xii xikua yo, ra xa toꞌo va ra ra, saa chi chaꞌvi va ra nuu xuꞌun xiꞌin nuu takundiꞌi ñaꞌa, ña kindiaa ra ndaꞌa ndia rey ndia xatiaa ra nuu xiꞌin kuachi.
4 Considerem, portanto, a importância de Melquisedeque. Até mesmo Abraão, o patriarca, a reconheceu ao entregar a ele um décimo do que havia conquistado na batalha.
5 Ra ta kuꞌva kachi ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés, ra ndia sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví va kuvi ndia kuu mii ndiayu ndakiꞌin nuu xuꞌun ña kuu yaꞌvi takundiꞌi na ñuu Israel, ra ndia sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví, ra iin kuvi va ndia xiꞌin na ñuu Israel, saa chi ndiseꞌe ra Abraham kuvi takundiꞌi va na.
5 A lei de Moisés exigia que os sacerdotes, os descendentes de Levi, recebessem o dízimo de seus irmãos israelitas, que também são descendentes de Abraão.
6 Ra vaꞌa ni süvi ndiseꞌe va ra Leví kuvi ra Melquisedec, ndi su tiaa ni va xiniñuꞌu ra, ña kan ke chaꞌvi va ra Abraham nuu xuꞌun xiꞌin nuu takundiꞌi ñaꞌa ña ndakiꞌin ra te ndixaꞌan ra nuu kuachi ndaꞌa ra. Ra ndikaꞌan tu ra Melquisedec xiꞌin Ndioxi va xaꞌa ra Abraham ña na taxi ra ña vaꞌa kutaꞌvi ra, ra xa kindoo tu mii Ndioxi va xiꞌin ra Abraham ña taxi ra ña vaꞌa ndaꞌa ra.
6 Melquisedeque, porém, que não era descendente de Levi, recebeu o dízimo e, em seguida, abençoou Abraão, que já havia recebido as promessas.
7 Ra vichin, ra xa kundaa va ini yo, chi yuvi na kaꞌan xiꞌin Ndioxi xaꞌa yuvi ña na niꞌi na ña vaꞌa va kuvi na ndiaa yaꞌvi ni ka nuu yuvi na ndakiꞌin ña vaꞌa. Ra xiꞌin ña yoꞌo ke kundaa ini yo ña xiniñuꞌu ni ka va ra Melquisedec nuu ra Abraham.
7 Sem dúvida, quem tem poder para abençoar é superior a quem é abençoado.
8 Inka tuku ña na kundaa ini yo xaꞌa vichin, ndia sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví va kuvi ndia ndakiꞌin xuꞌun nuu xuꞌun ña kuu yaꞌvi na ñuu Israel, ra ndia yoꞌo, ra te xaa kii ña kuvi ndia, ra xiꞌi va ndia; ndi su ra Melquisedec ra tiaku ra iin takundiꞌi kii va kachi tuꞌun Ndioxi, ra xaꞌa ña kan ke ndiaa yaꞌvi ni ka va ra kan.
8 Os sacerdotes que recebem os dízimos são homens mortais. A respeito de Melquisedeque, no entanto, é dito que ele continua vivo.
9 Ra na ndakiꞌin xini yo xiꞌin ña yoꞌo, chi suꞌva ke iyoo ña, ña chaꞌvi ra Abraham nuu xuꞌun ña ndakiꞌin ra ta ndixaꞌan ra nuu kuachi, ra ta iyoo ndia chaꞌvi iyoo tu ndia sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví, ndia ^ndakiꞌin iin taꞌvi loꞌo xuꞌun ña chaꞌvi yuvi nuu xuꞌun va na, saa chi ndiseꞌe ra Abraham kuvi tu ndia kan va.
9 Além disso, pode-se dizer que os levitas, que recebem o dízimo, também o entregaram por meio de Abraão.
10 Ra na kundaa ini yo, chi suꞌva va ke iyoo ña yoꞌo: vaꞌa ni täan kaku va ra Leví te ndakutaꞌan ra Abraham xiꞌin ra Melquisedec ña chaꞌvi ra nuu xuꞌun ña ndakiꞌin ra te ndixaꞌan ra nuu kuachi ndaꞌa ra, ndi su xa ini iki kuñu va ra Abraham ke xindoꞌni takundiꞌi va na kuu ndiseꞌe ra.
10 Embora Levi ainda não tivesse nascido, a semente da qual ele veio já estava no corpo de Abraão, seu antepassado, quando Melquisedeque se encontrou com ele.
11 Ra ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés kuvi ña xaꞌndia chiñu nuu ndia sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví ña na sa ndia chiñu ña kuni Ndioxi. Ndi su ndikuchüun vi ndia sutu kan ña ndasa ndia yuvi ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi nuu Ndioxi. Ra xaꞌa ña kan ke ndikaxin Ndioxi inka sutu ra sachiñu nuu ra ta kuꞌva xachiñu ra Melquisedec, ra ndikäxin vi ra iin sutu ra sachiñu ta kuꞌva xachiñu ra Aarón.
11 Portanto, se o sacerdócio de Levi, sob o qual o povo recebeu a lei, pudesse ter alcançado a perfeição, por que seria necessário estabelecer outro sacerdócio, com um sacerdote segundo a ordem de Melquisedeque, em vez da ordem de Arão?
12 Ña kan ke na kundaa ini ndo, chi ña ndasama iin sutu, ra ndasama tu ndiayu ña xachiñu ra xiꞌin va.
12 E, se o sacerdócio muda, também é preciso que a lei mude.
13 Ra sutu ra kaꞌan yo xaꞌa yoꞌo, ra süvi vi ndiseꞌe ra Leví kuvi ra, ra ndia nii tu na taꞌan ra ndixiküu sutu va.
13 Pois o sacerdote ao qual estamos nos referindo pertence a outra tribo, cujos membros nunca serviram no altar como sacerdotes.
14 Ra Tata yo Jesucristo va kuvi ra kuu sutu ra kaꞌan yo xaꞌa yoꞌo, ra ndiseꞌe ra Judá va kuvi ra, ra ndikäꞌan vaꞌa vi ra Moisés xaꞌa ra Judá ña kuvi kuu ndiseꞌe ra sutu.
14 De fato, como todos sabem, nosso Senhor veio da tribo de Judá, e Moisés nunca mencionou que dessa tribo viriam sacerdotes.
15 Ra ña kaꞌan yo xaꞌa ña ndasama sutu, ra kaxi ni va iyoo ña, saa chi tiꞌvi va Tata yo Ndioxi Tata yo Jesús, ra kuu sutu xaa ra, ra ta kuꞌva ndixiyo ra Melquisedec kuvi tu ña iyoo ra yoꞌo va.
15 Essa mudança se torna ainda mais clara com o surgimento de outro sacerdote, semelhante a Melquisedeque,
16 Ra ña nduu Tata yo Jesús sutu, ra xaꞌa ña kaꞌnu ni va ra kuvi ña, ra ni ndïꞌi tu xaꞌa va ra; ra vaꞌa ni süvi va ndiseꞌe ra Leví kuvi ra, ndi su nduu va ra sutu, ra sutu ndia kuu ndiseꞌe ra Leví ra ndia ^ndiꞌi xaꞌa va kuvi ndia kan.
16 o qual se tornou sacerdote não por cumprir leis e exigências humanas, mas pelo poder de uma vida indestrutível.
17 Xaꞌa ña kan ke kachi tuꞌun Ndioxi suꞌva xaꞌa Jesús:
17 Pois a respeito dele foi dito: “Você é sacerdote para sempre, segundo a ordem de Melquisedeque”.
18 Xaꞌa ña kan ke kuëe xachiñu ka vi ndiayu ña kaꞌan xaꞌa ndia sutu ña ndixiyo te yachi, saa chi köo ndiee ña, ra köo tu chiñu sa va ña.
18 Desse modo, o antigo requisito, por ser fraco e inútil, foi cancelado.
19 Saa chi ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés, ra ndikuchüun vi ña ña ndasa ña yuvi ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi. Ndi su vichin, ra xa iyoo va iin ña ndiaa yaꞌvi ni, ña kuvi kondiaa ini yo, ra ña yoꞌo kuvi ña ^sakuyachin yoo nuu Tata yo Ndioxi.
19 Pois a lei nunca tornou perfeita coisa alguma. Agora, porém, temos certeza de uma esperança superior, pela qual nos aproximamos de Deus.
20 Ra xiniñuꞌu ni va na kundaa ini yo, chi ta ndikaxin Tata yo Ndioxi Tata yo Jesús, ña kuu ra sutu, ra chunaꞌa va ra mii ra xaꞌa mii ra, ndi su ndichunäꞌa vi Tata yo Ndioxi mii ra xaꞌa mii ra, ta nduu ndia ndiseꞌe ra Aarón sutu.
20 Esse novo sistema foi instituído com um juramento solene. Os outros se tornaram sacerdotes sem esse juramento,
21 Ra suꞌva ke kachi Tata yo Ndioxi chunaꞌa ra mii ra, ta ndikaxin ra Jesús ña kuu ra sutu:
21 mas a respeito dele houve um juramento, pois Deus lhe disse: “O Senhor jurou e não voltará atrás: ‘Você é sacerdote para sempre’”.
22 Ra ña kachi ña yoꞌo suꞌva, ra Tata yo Jesús va kuvi ra ^ndakuiin xaꞌa iin ña ndiaa yaꞌvi ni, ña kindoo Tata yo Ndioxi xaꞌa xiꞌin na ñuu ra.
22 Por causa desse juramento, Jesus é aquele que garante uma aliança superior.
23 Ra sutu ndia ndixiyo ta kuꞌva xaꞌndia chiñu ndiayu yata, ra kuaꞌa ni va ndixiyo ndia, saa chi te ^tandiaa kii kuvi ndia ra xiꞌi va ndia.
23 Além disso, havia muitos sacerdotes, pois a morte os impedia de continuar a desempenhar suas funções.
24 Ndi su Tata yo Jesús ra iin takundiꞌi kii, iin takundiꞌi tiempo va kuvi ña tiaku ra, xaꞌa ña kan ke ndia nii kii ndaköo vi ra ña kuu ra sutu.
24 Mas, visto que ele vive para sempre, seu sacerdócio é permanente.
25 Ra ña kuëe ndakoo Tata yo Jesús, ña kuu ra sutu kuvi ña ^sakaku ra takundiꞌi va yuvi na kuyachin nuu Tata yo Ndioxi xiꞌin kivi ra. Ndi su ra kan ra köo ka ña ndiko ra sa ra, chi xa xa ndiꞌi va ra ña. Ra ña tiaku Tata yo Jesús iin takundiꞌi kii, ra ña xaku ndaꞌvi ra xaꞌa yo nuu Tata yo Ndioxi va kuvi ña.
25 Portanto, ele é capaz de salvar de uma vez por todas aqueles que se aproximam de Deus por meio dele. Ele vive sempre para interceder em favor deles.
26 Ra Tata yo Jesús, ra ndixa kuu sutu, ra kuchee kuvi ra xiniñuꞌu nuu yo, saa chi ra kan kuvi ra yii, ra ndia nii tu kuachi ra köo va, ra ndia nii tu chiñu kiꞌvi kuëe xa va ra, ra nii kuëe itaꞌan tu ra xiꞌin yuvi na xa chiñu kiꞌvi va. Ra Tata yo Jesús ra kuu sutu, ra ndivi va kuvi ña ndakiꞌin Tata yo Ndioxi ra kuaꞌan ra iyoo ra vichin.
26 É de um Sumo Sacerdote como ele que necessitamos, pois é santo, irrepreensível, sem nenhuma mancha de pecado, separado dos pecadores e colocado no lugar de mais alta honra no céu.
27 Ra Tata yo Jesús, ra kuëe iyoo vi ra ta kuꞌva ndixiyo ndia sutu ndia kuchee te yachi, saa chi ndia kan ra ndiakua xiniñuꞌu xiꞌna ka vi xaꞌa kuachi mii ndia kuvi ña xaꞌni ndia kiti ndisoko ndia ta iin iin kii; ra te xa ndiꞌi soko ndia ri xaꞌa kuachi mii ndia, saa vi kuvi ña ^xaꞌni ndia ri soko ndia xaꞌa kuachi na ñuu. Ndi su Tata yo Jesús, ra takua indaa nuu ichi va kuvi ña ndisoko ra mii ra xaꞌa yo, ra ndia nii ka ichi ndïko ka ra ña soko tuku ra mii ra xaꞌa yo.
27 Ele não precisa oferecer sacrifícios diariamente, ao contrário dos outros sumos sacerdotes, que os ofereciam primeiro por seus próprios pecados e depois pelos pecados do povo. Ele, porém, o fez de uma vez por todas quando ofereceu a si mesmo como sacrifício.
28 Ra sutu ndia ndikaxin na xiꞌin ndiayu Ndioxi ña ndakoo ra Moisés, ra vita ni va ndixiyo ndia, ra saa kuu ndiyaꞌa tiempo ña taxi Ndioxi ndiayu ra ndaꞌa ra Moisés, ra saa ndikaxin Ndioxi seꞌe mii ra ña kuu ra sutu va, ra chunaꞌa ra mii ra, ña kuu seꞌe ra, ra köo ndia nii kuachi, ra kuu tu ra sutu ra kuchee ndia ndikaa ndikuꞌun va.
28 A lei nomeava sacerdotes limitados pela fraqueza humana. Mas, depois da lei, Deus nomeou com juramento seu Filho, que se tornou o Sumo Sacerdote perfeito para sempre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra