Hebreus 11

MXV vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ña ndinuni ni ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi ke kundaa kaxi ini yo ña ndakiꞌin va yo ñaꞌa ña ndiatu yo ndakiꞌin yo; ra vaꞌa ni täan ndakiꞌin va yo ña, ndi su kandixa va yo ña ndakiꞌin yo ña.
1 A fé é a certeza de que vamos receber as coisas que esperamos e a prova de que existem coisas que não podemos ver.
2 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na xindee xinaꞌa Tata yo Ndioxi kuvi tu ña ndakiꞌin mani va ra na.
2 Foi pela fé que as pessoas do passado conseguiram a aprovação de Deus.
3 Ra xaꞌa ña ndiaa ini yo Tata yo Ndioxi kuvi ña kundaa ini yo ña ndikaꞌan ra ña na koo ña yuuvi yoꞌo, ra iyoo va ña, ra takundiꞌi ñaꞌa ña ^xini yo vichin, ra xiꞌin ñaꞌa ña ndiküvi kuni va yo kuvi ña kuvaꞌa ña.
3 É pela fé que entendemos que o Universo foi criado pela palavra de Deus e que aquilo que pode ser visto foi feito daquilo que não se vê.
4 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abel Tata yo Ndioxi kuvi ña ndisoko ra iin ñaꞌa ña ndiaa yaꞌvi ni nuu ra, ndi su ra Caín, ra ña nuu va ndisoko ra kan; ra xaꞌa ña ndisoko ra Abel iin ñaꞌa ña ndiaa yaꞌvi ni kan ke ndakuni va Tata yo Ndioxi ra, ra ndakiꞌin mani va ra ñaꞌa ña ndisoko ra. Ra vaꞌa ni xa naꞌa ni va ndixiꞌi ra Abel, ndi su sañaꞌa va ña xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi yoo vichin, ña xiniñuꞌu ni na kondiaa ini tu yoo va Tata yo Ndioxi.
4 Foi pela fé que Abel ofereceu a Deus um sacrifício melhor do que o de Caim. Pela fé ele conseguiu a aprovação de Deus como homem correto, tendo o próprio Deus aprovado as suas ofertas. Por meio da sua fé, Abel, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Enoc Tata yo Ndioxi kuvi ña kuaꞌan tiaku va ra ndivi, ra mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra ndakiꞌin ñaꞌa, ra nindanïꞌi ka ndia nii yuvi ra nuu ñuꞌu yoꞌo. Ra te kumani ka kuꞌun ra Enoc ndivi, ra kusii ni va ini Tata yo Ndioxi xiꞌin ra, saa chi ndinuni ni va kandixa ra ra.
5 Foi pela fé que Enoque escapou da morte. Ele foi levado para Deus, e ninguém o encontrou porque Deus mesmo o havia levado. As Escrituras Sagradas dizem que antes disso ele já havia agradado a Deus.
6 Ra na kundaa ini ndo, chi kuchïñu vi yo sa yo chiñu ña ^kusii ini Tata yo Ndioxi xiꞌin tu kuëe ndiaa ini yo ra, saa chi ña xiniñuꞌu sa takundiꞌi yuvi na kuyachin nuu Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa na ña iyoo va ra, ra ^taxi ra ña vaꞌa ndaꞌa yuvi na ndinuni ni kuyachin nuu ra.
6 Sem fé ninguém pode agradar a Deus, porque quem vai a ele precisa crer que ele existe e que recompensa os que procuram conhecê-lo melhor.
7 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Noé Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa va ra ra te ndikaꞌan ra xiꞌin ra ña kuu iin ña täan kuni na yuuvi yoꞌo, saa ra ndikun xaꞌa va ra xavaꞌa ra iin itun chee tun xika nuu mini, ra ikan ke xindoꞌni na veꞌe ra ña vaꞌa ndixïꞌi na. Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Noé Tata yo Ndioxi kuvi tu ña ndañaꞌa ra na yuuvi yoꞌo ña kuëe iyoo ndaku chiñu ña xa va na, ra ndiꞌi xaꞌa va na, ra taxi Tata yo Ndioxi ña vaꞌa ndaꞌa ra xaꞌa ña xa ra chiñu ndaku.
7 Foi pela fé que Noé ouviu os avisos de Deus sobre as coisas que iam acontecer e que não podiam ser vistas. Noé obedeceu a Deus e construiu uma barca em que ele e a sua família foram salvos. Assim Noé condenou o mundo e recebeu de Deus a aprovação que vem por meio da fé.
8 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi ña kandixa va ra ra te kana ra ra, ra kee ra kuaꞌan ra inka nuu ñuꞌu ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ra. Ra te kee ra kuaꞌan ra, ra ndia nii kundäa ini ra ndia chi ke kuaꞌan vi ra.
8 Foi pela fé que Abraão, ao ser chamado por Deus, obedeceu e saiu para uma terra que Deus lhe prometeu dar. Ele deixou o seu próprio país, sem saber para onde ia.
9 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi kuvi tu ña vaꞌa ndixiyo too ra nuu ñuꞌu inka yuvi va, ra mii ñuꞌu kan kuvi ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ra. Ra nuu ñuꞌu kan, ra veꞌe tuvixin va xikanduꞌu ra, ra mii sa kuvi tu ña xa ra Isaac seꞌe va ra, ra saa tu ra Jacob seꞌe ñani va ra, ra kandixa tu ndia kan va ña ndakiꞌin ndia ñuꞌu ña kindoo Tata yo Ndioxi xaꞌa xiꞌin ra Abraham.
9 Pela fé ele morou como estrangeiro na terra que Deus lhe havia prometido. Viveu em barracas com Isaque e Jacó, que também receberam a mesma promessa de Deus.
10 Ra ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi, ra iin ñuu kaꞌnu ña kuvaꞌa nuu kuë ndiꞌi xaꞌa va kuvi ña xindiatu ra koo ra. Ra ñuu kan, ra mii va Tata yo Ndioxi kuvi ra xakin kuꞌva nuu iyoo ña, ra mii ra kuvi tu ra xavaꞌa va ña.
10 Porque Abraão esperava a cidade que Deus planejou e construiu, a cidade que tem alicerces que não podem ser destruídos.
11 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ña Sara yasiꞌi ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi ña vaꞌa kaku seꞌe ña; ra ña Sara kan, ra ña numa va ndixiyo ña, ra kusiin tu xa chee ni va ña, ndi su nii saa va chi kaku va seꞌe ña. Saa chi kandixa va ña, ña saxinu Tata yo Ndioxi nuu ña kindoo ra xiꞌin na.
11 Foi pela fé que Abraão se tornou pai, embora fosse velho demais e a própria Sara não pudesse ter filhos. Ele creu que Deus ia cumprir a sua promessa.
12 Ra vaꞌa ni xa yachin kuvi va ra Abraham ña chee ni ra, ndi su kaku va seꞌe ra, ra kuaꞌa ni kuu ndiseꞌe ra, iin ta kuꞌva kuaꞌa kimi ri ndee ndivi xiꞌin yuti ña ndee yuꞌu tiañuꞌu saa kuu na, ra ndia nii yuvi ^küvi kaꞌvi na.
12 Assim, de um só homem, que estava praticamente morto, nasceram tantos descendentes como as estrelas do céu, tão numerosos como os grãos de areia da praia do mar.
13 Ra takundiꞌi yuvi na kaꞌan yo xaꞌa yoꞌo, ra nindakïꞌin vi na ñuꞌú ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa na, ra ndixiꞌi va na; ndi su xaꞌa ña xindiaa ni ini na Tata yo Ndioxi, ra xa ta iyoo ña xa xini va na iyoo ña, ra kusii ni va ini na ña ndakiꞌin na ña. Ra xaꞌa ña xa ^kundaa ini na ke ndikaꞌan na ña kuu na na xika too nuu ña yuuvi yoꞌo va, saa chi süvi na yuuvi yoꞌo kuvi na.
13 Todos esses morreram cheios de fé. Não receberam as coisas que Deus tinha prometido, mas as viram de longe e ficaram contentes por causa delas. E declararam que eram estrangeiros e refugiados, de passagem por este mundo.
14 Ra kaxi ni va iyoo ña yoꞌo, saa chi yuvi na kaꞌan kachi suꞌva, ra inka ñuu ña kuu ñuu mii va na ke nduku na kuꞌun na koo na.
14 E aqueles que dizem isso mostram bem claro que estão procurando uma pátria para si mesmos.
15 Saa chi tu ñuu nuu kee va na ke ndixani ini na nandiko na, saa ra kuvi va nandiko na saa chi ndixiyo va kii ña kuvi nandiko na.
15 Não ficaram pensando em voltar para a terra de onde tinham saído. Se quisessem, teriam a oportunidade de voltar.
16 Ndi su na kan, ra ña kuni na ke kuꞌun na iin ñuu ña vaꞌa ni ka va, ra ñuu kan, ra ndivi va ke iyoo ña. Ra xaꞌa ña kan ke kuëe kukaꞌan vi nuu Tata yo Ndioxi ña ^kaꞌan ra kuu ra Ndioxi na, saa chi xa xanduvi va ra iin ñuu nuu kuꞌun na koo na.
16 Mas, pelo contrário, estavam procurando uma pátria melhor, a pátria celestial. E Deus não se envergonha de ser chamado de o Deus deles, porque ele mesmo preparou uma cidade para eles.
17 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Abraham Tata yo Ndioxi kuvi tu ña xiin va ra ña soko ra ra loꞌo Isaac seꞌe ra. Te ndikaꞌan Tata yo Ndioxi xiꞌin ra ña na soko ra ra nuu ra, ra vaꞌa ni indaa saa va kuvi seꞌe ra, ndi su ndixiyo nduvi va ra ña soko ra ra, saa chi xindiaa va ini ra ndakiꞌin ra ña kindoo Tata yo Ndioxi xaꞌa xiꞌin ra te yachi, ra suꞌva ke kachi ra kindoo ra xiꞌin ra:
17 Foi pela fé que Abraão, quando Deus o quis pôr à prova, ofereceu o seu filho Isaque em sacrifício . Deus tinha prometido muitos descendentes a Abraão, mas mesmo assim ele estava pronto para oferecer o seu único filho em sacrifício.
18 “Na seꞌe ra Isaac kuvi na kuu ndiseꞌe kun”, kachi ra xiꞌin ra.
18 Deus lhe tinha dito: “Por meio de Isaque é que você terá descendentes.”
19 Ra ña xiin ra Abraham ña soko ra ra loꞌo Isaac seꞌe ra, ra xaꞌa ña kundaa ini ra ña kuu mii Tata yo Ndioxi ndiee ña sandatiaku va ra ra kuvi ña; ra ña kuni kachi ña yoꞌo ke xa ta iyoo ra ndixiꞌi va iyoo ra loꞌo kan, ra sandatiaku tuku va Tata yo Ndioxi ra.
19 Abraão reconhecia que Deus era capaz de ressuscitar Isaque, e, por assim dizer, Abraão tornou a receber da morte o seu filho Isaque.
20 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Isaac Tata yo Ndioxi kuvi ña kindoo ra kaꞌan ra xiꞌin Tata yo Ndioxi ña taxi ra ña vaꞌa kutaꞌvi ra Jacob xiꞌin ra Esaú.
20 Foi pela fé que Isaque prometeu bênçãos para o futuro a Jacó e a Esaú.
21 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Jacob Tata yo Ndioxi kuvi ña ndikaꞌan ra xiꞌin Tata yo Ndioxi xaꞌa uvi saa ndia kuachi seꞌe ra José seꞌe ra. Ra te ndiꞌi saa ndasakaꞌnu ra Tata yo Ndioxi, ra itun tun xikatuvi va ra kuvi nu ndixiyo ndiee ra ña xindichi ra.
21 Foi pela fé que Jacó, pouco antes de morrer, abençoou os filhos de José. Ele se apoiou na sua bengala e adorou a Deus.
22 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra José Tata yo Ndioxi kuvi ña ndikaꞌan ra xiꞌin na ñani ra na seꞌe ra Israel iva ra, ña xaa iin kii ra kee va na ñuu Egipto kunuꞌu na nuu kee na, ra xaꞌndia tu ra chiñu nuu na ndia kuꞌva ke sa na xiꞌin leke va ra.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, falou da saída dos israelitas do Egito e deu ordens sobre o que deveria ser feito com o seu corpo.
23 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na iva siꞌi ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña ndiyüꞌvi vi na kuni na ra rey te xaꞌndia ra chiñu nuu na ña kaꞌni na ra Moisés te kaku suꞌva ra, saa chi te kaku ra ra tiaa ni nduvi ra, ra xaꞌa ña kan ke tiseꞌe na ra uni yoo.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, quando ele nasceu, o esconderam durante três meses. Eles viram que o menino era bonito e não tiveram medo de desobedecer à ordem do rei.
24 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña ndïxa ra xaꞌa vi ña kuu ra seꞌe ndaꞌvi ña seꞌe rey Faraón te xa kuchee ra,
24 Foi pela fé que Moisés, quando já era adulto, não quis ser chamado de filho da filha de Faraó.
25 chi vaꞌa ka kuni ra ña na ndoꞌo ra xiꞌin na ñuu Tata yo Ndioxi va, nuu ña kusii ini ra xiꞌin takundiꞌi ña savi, ña sandaꞌvi yuvi, ña sa na kuachi.
25 Ele preferiu sofrer com o povo de Deus em vez de gozar, por pouco tempo, os prazeres do pecado.
26 Ra xaꞌa ña kan ke kindoo ka va ini ra ña ndoꞌo ra ta kuꞌva ndoꞌo Tata yo Jesucristo, nuu ña ^kuu ra ra kuika xiꞌin takundiꞌi ñaꞌa ña iyoo Egipto; saa chi ña xindiatu ra ndakiꞌin ra kuvi ña vaꞌa ña niꞌi ra nuu Tata yo Ndioxi va.
26 Ele achou que era muito melhor sofrer o desprezo por causa do Messias do que possuir todos os tesouros do Egito. É que ele tinha os olhos fixos na recompensa futura.
27 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña kee ra ñuu Egipto kuaꞌan ra inka xiyo, ra ndiyüꞌvi ra kuni vi ra ra rey ñuu kan, chi ña xa ra ke ndinuni ni xindiaa ini ra Tata yo Ndioxi, ra küvi kuni va yo.
27 Foi pela fé que Moisés saiu do Egito, sem ter medo da raiva do rei, e continuou firme, como se estivesse vendo o Deus invisível.
28 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ra Moisés Tata yo Ndioxi kuvi ña xaꞌndia ra chiñu nuu na ñuu Israel ña na ndasakaꞌnu na viko pascua, xiꞌin ña kaꞌyu na nii yeꞌe na ña vaꞌa na käꞌni ra tatun Ndioxi, tiaa ndia kuu seꞌe nuu na.
28 Pela fé Moisés começou o costume de celebrar a Páscoa e mandou marcar com sangue as portas das casas dos israelitas para que o Anjo da Morte não matasse os filhos mais velhos deles.
29 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na ñuu Israel Tata yo Ndioxi kuvi ña vaꞌa ndataꞌvi tiañuꞌu, ra nani ra Kuaꞌa, ra vaꞌa ndiyaꞌa na maꞌñu ra, ra ta kuꞌva iyoo nuu ñuꞌu ichi va iyoo nuu ndiyaꞌa na; ra kuni tu na ñuu Egipto va yaꞌa na maꞌñu ra ta kuꞌva ndiyaꞌa na kan, ndi su ndandita tuku va ra nuu ndikaa ra, ra ndikaꞌa ndiꞌi va na ñuu Egipto ndixiꞌi na.
29 Foi pela fé que os israelitas atravessaram o mar Vermelho como se fosse terra seca. E, quando os egípcios tentaram atravessar, o mar os engoliu.
30 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na ñuu Israel Tata yo Ndioxi kuvi ña xinunuu na uxa kii, sata korra yuu ña xavaꞌa na ndasi nuu ñuu Jericó ra nduva va ña.
30 Foi pela fé que caíram as muralhas de Jericó, depois que os israelitas marcharam em volta delas durante sete dias.
31 Ra xaꞌa ña xindiaa ini ñaꞌa ña nani Rahab, ña ndixika sii, Tata yo Ndioxi kuvi ña ndixïꞌi ña xiꞌin na ñuu ña, na ndixïin kandixa Tata yo Ndioxi, saa chi ña kan kuvi ña ndakiꞌin mani ndia ñuu Israel ndia ndixaꞌan xitonani ñuꞌu ña ndakiꞌin na ñuu Israel kundee va na.
31 Foi pela fé que Raabe, a prostituta, não morreu com os que tinham desobedecido a Deus, pois ela havia recebido bem os espiões israelitas.
32 Ra iyoo kuaꞌa ni ka va na xindiaa ini Tata yo Ndioxi xinaꞌa na kuvi kaꞌan yu xaꞌa xiꞌin ndo, ndi su kuaꞌa ni va tiempo kuniñuꞌu yu ña kaꞌan yu xaꞌa na xiꞌin ndo, ta kuu xaꞌa ra Gedeón, xiꞌin ra Barac, xiꞌin ra Sansón, xiꞌin ra Jefté, xiꞌin ra David, xiꞌin ra Samuel, xiꞌin ndia ndikaꞌan tuꞌun yuꞌu Tata yo Ndioxi xinaꞌa.
32 O que mais posso dizer? O tempo é pouco para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas .
33 Ra ndia kaꞌan yu xaꞌa yoꞌo, ra xaꞌa ña xindiaa ini ndia Tata yo Ndioxi va kuvi ña ndakiꞌin ndia ñuu naꞌnu, ra vivii tu xa ndia te xikuu ndia ndia chiñu va, ra ndakiꞌin tu ndia ña kindoo Tata yo Ndioxi taxi ra ndaꞌa va ndia, ra ndasi tu sava ndia yuꞌu ndikaꞌa va te kuni ri kaxi ri ndia,
33 Pela fé eles lutaram contra nações inteiras e venceram. Fizeram o que era correto e receberam o que Deus lhes havia prometido. Fecharam a boca de leões,
34 ra te taan tu na sava ndia nuu ñùꞌù ña iin ndakundichi ndakundichi xixi, ra ndikuchüun vi ña kaꞌmi ña ndia, ra te kuni tu na kaꞌni na sava ndia xiꞌin ichi, ra ndikuchüun vi na. Ra te xa kundiëe ka tu sava ndia, ña kanitaꞌan ndia xiꞌin yuvi na saa ini xini ndia, ra nduu ndaku tuku va ndia, ra xa tiaa va ndia nuu yuvi kan.
34 apagaram incêndios terríveis e escaparam de serem mortos à espada. Eram fracos, mas se tornaram fortes. Foram poderosos na guerra e venceram exércitos estrangeiros.
35 Ra xaꞌa ña xindiaa ini sava na siꞌi Tata yo Ndioxi kuvi tu ña vaꞌa ni xa ndixiꞌi va na taꞌan na, ndi su ndatiaku va na.
35 Pela fé mulheres receberam de volta os seus mortos, que ressuscitaram. Outros foram torturados até a morte; eles recusaram ser postos em liberdade a fim de ressuscitar para uma vida melhor.
36 Ra sava tu na ndoꞌo ni va, saa chi xa siki ni na na, ra kani ni va tu na na, ra chikuꞌni na xiꞌin yoꞌo kàà, ra xindoꞌni na veꞌe kàà.
36 Alguns foram insultados e surrados; e outros, acorrentados e jogados na cadeia.
37 Ra sava tu na xaꞌni na xiꞌin yuu va, ra sava tu na ndata sava na xiꞌin kàà ña xaꞌndia itun va, ra sava tu na xaꞌni na xiꞌin ichi va; ra sava tu na kindiaa na veꞌe va, ra ndixïyo ka nuu kundee na, ra ni ndixïyo tu tikoto kundixi va na, chi ndia ñii̱ ndikachi xiꞌin ñii̱ tixuꞌu va xindixi na, ra ndaꞌvi ka vi ndoꞌo na ña kundivaꞌa ni na, ra kusuchi ni tu ini va na.
37 Outros foram mortos a pedradas; outros, serrados pelo meio; e outros, mortos à espada. Andaram de um lado para outro vestidos de peles de ovelhas e de cabras; eram pobres, perseguidos e maltratados.
38 Ra na ndoꞌo suꞌva, ra na vaꞌa va kuvi na ña kan ke ndiküvi kundee vaꞌa na tiañu na yuuvi yoꞌo. Chi loꞌo xindee na iku ichi, ra loꞌo xindee na iku sukun va, ra sava tu tiseꞌe na yuꞌu kava va, ra sava tu tiseꞌe na tixi ñuꞌu va.
38 Andaram como refugiados pelos desertos e montes, vivendo em cavernas e em buracos na terra. O mundo não era digno deles!
39 Ra xaꞌa ña xindiaa ini na Tata yo Ndioxi, ra kusii ni va ini ra xiꞌin na, ndi su nindakïꞌin vi na ñaꞌa ña kindoo ra taxi ra ndaꞌa na;
39 Porque creram, todas essas pessoas foram aprovadas por Deus, mas não receberam o que ele havia prometido.
40 saa chi ndiküni Tata yo Ndioxi ña ndasa ra takua na kan, ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi, chi ña xa ra ke chindiatu ñaꞌa va ra na, ra iin nduu va yo xiꞌin na ña ndasa ra yoo ta kuꞌva iyoo yuvi na köo kuachi. Ra vaꞌa ni xa Tata yo Ndioxi ña xa ra saa xiꞌin yo.
40 Pois Deus tinha preparado um plano ainda melhor para nós, a fim de que, somente conosco, elas fossem aperfeiçoadas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra