Mateus 8

MXM vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Iesu ei asutase a loena mei sivo utano, ma vanunua ma tavivine makuba sele sou ogomuli e ei.
1 Jisaso nuréwapɨyíɨsáná dɨ́wɨ́ mɨŋɨ́yo dánɨ weaparɨ́ná oxɨ́ apɨxɨ́ niaíwɨ́ obaxɨ́ númɨ weaparɨ́ná re eŋɨnigɨnɨ.
2 A bibi tasa ei isa a sinobe a kolokolo i sibitala le Iesu mei totopatulu, ei vei, “Bibi Taula, mane oo kale, oo mapigogoi no toekube e eau.”
2 Ámá peyɨyɨ́ imónɨŋɨ́ wo nɨbɨrɨ nɨwímearɨ mɨŋɨ́ xwɨ́áyo nɨkwɨ́rorɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, joxɨ nionɨ nánɨ ‘Naŋɨ́ owimɨxɨmɨnɨ.’ nɨyaiwirɨ́ná ananɨ naŋɨ́ nimɨxɨpaxoxɨrɨnɨ.” urɨ́agɨ
3 Me Iesu ei tau a limana na bibi iedo mei vei, “Eau kale. Oo palea kuba.” Io ma tabaa oto, a sinobe a kolokolo minei ei pulu mei palea kuba.
3 Jisaso wé ɨ́eapá nɨwirɨ seáyɨ e nɨwikwiárɨrɨ “‘Joxɨ naŋɨ́ oimónɨnɨ.’ nimónarɨnɨ. Rɨxa naŋɨ́ imóneɨ.” uráná re eŋɨnigɨnɨ. Peyɨyɨ́ imónɨŋo naŋɨ́ imónɨ́agɨ
4 Me Iesu ei vei lei maido, “Oo tilale, oo ma veivei lei ana bibi tasa a golu i palea minio ie. Oo asu mo maite a vovomu na prist, me oo goli a niabi tomane Moses ei vei. Me sou a vanunua ne sou muada, sinobe minio ei pulosi.”
4 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ nionɨ naŋɨ́ simɨxɨ́áyɨ́ nánɨ amíná nurɨ ámáyo áwaŋɨ́ murɨpanɨ.” nurɨrɨ ámá o Moseso eŋíná ŋwɨ́ ikaxɨ́ ragɨ́pɨ mé ámáyo xewanɨŋo áwaŋɨ́ nura emenɨgɨnɨrɨ e nurɨrɨ ámɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Amíná apaxɨ́pánɨŋɨ́ imónɨgɨ́áwa tɨ́ŋɨ́ e nánɨ nurɨ womɨ sɨwá nɨwinɨrɨ naŋwɨ́ rɨdɨyowá nánɨ negɨ́ arɨ́o Moseso eŋíná sekaxɨ́ nearagɨ́yɨ́ bɨ mɨnɨ wíɨrɨxɨnɨ. Gorɨxo nánɨ rɨdɨyowá siárirɨ joxɨ naŋɨ́ imónɨ́ɨ́pɨ nánɨ áwaŋɨ́ rɨrɨ oenɨrɨ mɨnɨ wíɨrɨxɨnɨ.” urowárɨŋɨnigɨnɨ.
5 Iesu ei gali ulilo ne Kapenaum, ma munuganuga na vanua na maubina mine sou e Rom ei asu maino mei tagi sagali e Iesu maido,
5 O aŋɨ́ yoɨ́ Kapaneamɨyo rémóáná wauyɨ́ porisɨ́ ámɨná imónɨŋɨ́ wo nɨwímearɨ waunɨ́ rɨxɨŋɨ́ nurɨrɨ
6 “Bibi Taula, bibi na pipigona minau ei sobe mei ino mavutavuta moni na poso. Tuatuane ei mamate sele, ei isa a davutina buo sele.”
6 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, gɨ́ inókínɨŋɨ́ nimónɨrɨ omɨŋɨ́ niiarɨŋo eŋɨ́ nɨ́nɨ sɨwímɨ́ nerɨ nɨwerɨ rɨ́nɨŋɨ́ xwé winarɨnɨ. Ananɨ naŋɨ́ imɨxɨréɨnɨ?” urɨ́agɨ
7 Io Iesu ei vei lei, “Eau na asu na toekube ei.”
7 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ananɨrɨnɨ. Nionɨ nurɨ naŋɨ́ imɨxɨmɨ́ɨnɨ.” urɨ́agɨ aí
8 Moni a munuganuga do ei maliu a inade minei maido, “Bibi Taula, eau a bibi ne Iuda boa, maido me eau a bibi kubaana boa mapigogoi oo no gali ulilo na luma minau. Oo ade moni, ma bibi na pipigona minau ei ni kuba lou.
8 porisɨ́ ámɨná imónɨŋo re nɨyaiwirɨ “Porisɨ́ wa nionɨ ínɨmɨ nurɨ́nɨŋɨ́pa sɨmɨxɨ́yɨ́ enɨ Jisasomɨ ínɨmɨ wurɨ́nɨnɨ.” nɨyaiwirɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, nionɨ ámá wé rónɨŋɨ́ joxɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ mimónɨŋagɨ nánɨ joxɨ gɨ́ aŋɨ́yo ɨ́wiapɨpaxɨ́ mimónɨnɨ. E nerɨ aí joxɨ re dánɨ ‘O naŋɨ́ oimónɨnɨ.’ ráná gɨ́ omɨŋɨ́ niiarɨŋo naŋɨ́ imónɨnɨŋoɨ.
9 Eau tamai eau ino matano na vanua sou isa a aisa buo mina itealalene eau. Me eau oto eau isa a vanua na maubina sou matano minau. Mane eau vei le tasa, ‘Oo asu,’ io ei asu. Mane eau vei le tasa, ‘Oo vele,’ io ei asu usinani. Na ilala eau vei ana a bibi na pipigona minau, ‘Oo goli a pipigona ie,’ io ei goli.”
9 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ. Nionɨ enɨ ámá omɨŋɨ́ ‘Ayɨ́ ayɨ́ eɨ.’ nɨrarɨgɨ́áwamɨ ínɨmɨ wurɨ́nɨŋɨnɨ. Nionɨ enɨ porisɨ́ wa ínɨmɨ nurɨ́nɨŋoɨ. Womɨ ‘Joxɨ aŋɨ́ uɨ.’ uráná sa ananɨ arɨ́á nɨnirɨ warɨŋɨ́rɨnɨ. Womɨ ‘Beɨ.’ uráná sa xɨxenɨ barɨŋɨ́rɨnɨ. Gɨ́ inókínɨŋɨ́ niiarɨŋɨ́ womɨ ‘E eɨ.’ uráná xɨxenɨ yarɨŋɨ́rɨnɨ.” urɨ́agɨ
10 Iesu ei longe a inade li mei saga sele. Me ei vei le sou a vanunua sou ogomuli e ei maido, “Eau vei ivu le amutou, eau saboa ite a bibi tasa balivua mina abuna mine Israel ei isa a matana silimulina tomane a bibi ie.”
10 Jisaso arɨ́á e nɨwirɨ nánɨ ududɨ́ nerɨ ámá xɨ́omɨ númɨ warɨgɨ́áyo nɨkɨnɨmónɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Isɨrerɨyɨ́né woxɨ ámá ro dɨŋɨ́ seáyɨ e nɨnɨkwɨ́rorɨ yarɨŋɨ́pa xɨxenɨ e dɨŋɨ́ mɨnɨkwɨ́roarɨŋagɨ sɨŋwɨ́ ranɨŋárɨnɨ.
11 “Me eau vei le amutou, vanunua ma tavivine makuba ne sou ilisitase a avena oaso tala i ma avena oaso solo i, ne sou asu maino me ne sou ugu pilu e Abraham, Aisak me Iekop lilo na niitealalena mina langi.
11 Nionɨ re seararɨŋɨnɨ, ‘Ámá Gorɨxo xegɨ́yɨ́ xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nerɨ píránɨŋɨ́ umeŋweaŋáná émá obaxɨ́ sogwɨ́ ɨ́wiaparɨŋɨ́mɨnɨ ŋweagɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ sogwɨ́ wearɨŋɨ́mɨnɨ ŋweagɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ nɨbɨro segɨ́ arɨ́owa Ebɨrɨ́amo tɨ́nɨ Aisako tɨ́nɨ Jekopo tɨ́nɨ nawínɨ anɨ nɨŋwearo aiwá nɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.
12 Moni a vanunua ma tavivine papaina mine sou e Iuda palapala Salemo ei vileale mina niuguna na avena minei, Salemo ni taulele sou usino na aubu na tunuui. Na avena do ne sou tangi mamau me ne sou gado kasesele a livolivo ne sou.”
12 E nerɨ aí Isɨrerɨyɨ́né, Gorɨxo aŋɨpaxɨ́ xwioxɨ́yo mɨmeámɨ́ nɨseairɨ seameŋweapaxɨ́yɨ́né Gorɨxo meŋweanɨ́e dánɨ sɨ́á yinɨŋɨ́mɨ seamoaíáná e dánɨ mɨmenɨŋwɨ́ ayɨkwɨ́ mɨsearɨnɨ́á eŋagɨ nánɨ ŋwɨ́ earo maŋɨ́ sɨ́wɨ́ rɨ́kwínɨro epɨ́rɨ́árɨnɨ.’ seararɨŋɨnɨ.” nurɨrɨ
13 Me Iesu ei vei le a munuganuga do maido, “Oo asu. Ma golugolu ni sibitala le oo tomane oo silimuliosi.” Me na ilala bilesi iodo, bibi na pipigona mina munuganuga do ei palea kuba lou.
13 wauyɨ́ porisɨ́ ámɨná imónɨŋomɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Dɨxɨ́ aŋɨ́ uɨ. Joxɨ ‘O e epaxorɨnɨ.’ nɨniaiwirɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roarɨŋɨ́pɨ xɨxenɨ rɨxa oimónɨnɨ.” urowáráná axíná xegɨ́ omɨŋɨ́ wiiarɨŋo rɨxa naŋɨ́ imónɨŋɨnigɨnɨ.
14 Iesu ei gali ulilo na luma mine Pita, me ei ite a maulune Pita ei mavuta na poso, ei isa a sinobe ma vovona ei tuntunu sele.
14 Jisaso Pitaoyá aŋɨ́yo nɨpáwirɨ́ná wenɨŋɨ́ éɨ́yɨ́ wɨnɨŋɨnigɨnɨ. Pitaomɨ xɨneagwí wará rɨ́á pɨrɨ́ wiarɨŋagɨ íkwiaŋwɨ́yo sá riyí weŋagɨ nɨwɨnɨrɨ
15 Me Iesu ei lapitole a limane ei me a sinobe i bualetase ei. Me ei ilisi mei masusulu a gona inani ane ei.
15 wé seáyɨ e ikwiáráná re eŋɨnigɨnɨ. Rɨ́á pɨrɨ́ pɨ́nɨ wiáráná nɨwiápɨ́nɨmearɨ Jisasomɨ aiwá nɨxerɨ wiŋɨnigɨnɨ.
16 Na lavilavi sou maasi a vanunua ma tavivine makuba sou isa a nunu pagu ino ne sou, me sou asuale Iesu. Me ei ade moni, ma nunu pagu sou odo sou asutase sou a vanunua ma tavivine do. Me ei toekube a vanunua vuso sou sobe tamai.
16 Rɨxa sogwɨ́ wéáná ámá e dáŋɨ́yɨ́ wigɨ́ ámá imɨ́ó dɨŋɨ́ xɨxéroarɨŋɨ́yɨ́ obaxɨ́ o tɨ́ŋɨ́ e nɨméra nɨbɨro wáráná oyá xwɨyɨ́á tɨ́nɨ mɨxɨ́ umáɨnowárayirɨ sɨmɨxɨ́yɨ́ nɨ́nɨ enɨ píránɨŋɨ́ imɨmɨxɨmɨ́ erɨ eŋɨnigɨnɨ.
17 Me na inigogona li ei toesesele a inade tasa Salemo ei goli na asena profet e Aisaia. Ei vei maido,
17 Gorɨxoyá xwɨyɨ́á wɨ́á rókiamoagɨ́ Aisaiaoyɨ rɨnɨŋo ámá xegɨ́ xiáwowayá xwɨ́á piaxɨ́yo dánɨ iwiaronɨ́o nánɨ xwɨyɨ́á nɨrɨrɨ eaŋɨ́ rɨpɨ, “Xewanɨŋo negɨ́ sɨmɨxɨ́yɨ́ tɨ́nɨ uranɨ́ tɨ́gɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ naŋɨ́ imɨmɨxɨmɨ́ enɨ́árɨnɨ.” rɨŋɨ́pɨ rɨxa xɨxenɨ imónɨnɨ nánɨ Jisaso e eŋɨnigɨnɨ.
18 Iesu ei ite a abuna vanunua ma tavivine buo sou magili saiili ei, me ei vei le sou a disaipel minei maido, “Eitou asu usino na lili na nanu maino.”
18 Jisaso ámá oxɨ́ apɨxɨ́ obaxɨ́ omɨ ɨkwɨkwierɨ́ wiarɨŋagɨ́a nɨwɨnɨrɨ xegɨ́ wiepɨsarɨŋowamɨ sekaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “None ipíwámɨ jɨ́arɨwámɨ dánɨ xemoanɨ nánɨ ewéyo pɨxemoánɨ́poyɨ.” urarɨ́ná
19 Ma bibi na muadana binea tasa ei asu usinani mei vei le Iesu maido, “Magiligilina, aububuna vuso oo asu i, eau na asu pilu e oo.”
19 ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mewegɨ́áyɨ́ wo nɨbɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nearéwapɨyarɨŋoxɨnɨ, aŋɨ́ amɨ gɨmɨ gɨmɨ nánɨ úáná nionɨ númɨ rɨxɨ́dɨmemɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ
20 Me Iesu ei vei lei maido, “Busebuse aou sou isa a aova na magamaga, ma manumanu sou isa a noa ne sou. Moni e Natuna Bibi ei ma isa oto a muina ngunolo.”
20 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Sɨ́wí sayɨ́ sá wenɨ́a nánɨ sɨ́ŋá sirɨrɨkɨ́ tɨ́ŋɨ́rɨnɨ. Iŋɨ́ enɨ sá wenɨ́a nánɨ nɨyinɨ́ tɨ́ŋɨ́rɨnɨ. E nerɨ aí ámá imónɨŋáonɨ sá wémɨ́a nánɨ aŋɨ́ wí menɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
21 Ma bibi tasa mine sou a disaipel, ei vei le Iesu maido, “Bibi Taula, longo ane eau na asu na peilai muge euma.”
21 Xegɨ́ wiepɨsarɨŋɨ́yɨ́ ámɨ wo re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, gɨ́ ápo tɨ́nɨ nɨŋweaŋɨsáná o rɨxa péáná xwɨ́á nɨweyárɨmonɨ númɨ rɨxɨ́dɨmemɨ́a nánɨ ananɨranɨ?” urɨ́agɨ aí
22 Moni Iesu ei vei lei, “Muina. Sou a vanua sou matesi, ne sou peilai e sou a abuna mine sou oto, moni oo ogomuli e eau.”
22 Jisaso ámá xɨ́omɨ dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́roarɨgɨ́áyɨ́ nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Xegɨ́ pɨyɨ́ wɨ́a xwɨ́á weyárɨ́ɨ́rɨxɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ nionɨ númɨ nɨxɨ́deɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
23 Io Iesu ei sae na bot, me sou a disaipel minei sou ogomuli e ei.
23 E nurɨmɨ ewéyo pɨxemoánáná xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa enɨ nɨpɨxemoánɨro ipíyo orɨwámɨ dánɨ nánɨ nɨmeámɨ warɨ́ná re eŋɨnigɨnɨ.
24 Me saga i a avivili taula sele ei mailisi a dasi mei lange laulau a bot. Moni e Iesu ei ino ngolo.
24 Rɨ́wɨpí xwé nerɨ iniɨgɨ́ imeamɨ́kwɨ́ nerɨ́ná rɨxa ewépá mɨwiárómɨnɨrɨ yarɨŋagɨ aiwɨ Jisaso sá maiwí weŋagɨ
25 Me sou asu toleluti ei, me sou vei, “Bibi Taula, buloi e amiteu. Bisii moni neitou palolo.”
25 wiepɨsarɨŋowa nuro saiwiárɨ́ nɨwiro re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Ámɨnáoxɨnɨ, rɨxa nɨneamɨwiáropaxɨ́rɨnɨ. Arɨrá neaiɨ.” urɨ́agɨ́a
26 Me ei vei le sou maido, “Silimulina mine amutou ei alabaini sele. Vuna matina amutou lae?” Me ei ilisi mei sinoa ana avivili pilu a dasi. Ma avivili ei mate, ma dasi ei ma vuvule sapa oto.
26 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Dɨŋɨ́ onɨmiápɨ nɨkwɨ́roarɨgɨ́oyɨ́né pí nánɨ wáyɨ́ seainarɨnɨ?” nurɨmɨ nɨwiápɨ́nɨmearɨ re rɨŋɨnigɨnɨ, “Imɨŋɨ́ tɨ́nɨ iniɨgɨ́ tɨ́nɨ samɨŋɨ́ oweárɨnɨ.” ráná re eŋɨnigɨnɨ. Imɨŋɨ́ pɨ́nɨ wiárɨrɨ iniɨgɨ́ wiŋwɨ́ mé rɨwoárɨrɨ nerɨ ŋɨŋiɨ́á imónárɨŋɨnigɨnɨ.
27 Me sou saga sele me sou vei, “Ei sei matana bibi, ma avivili pilu a dasi su longemuli a inadene ei?”
27 Ŋɨŋiɨ́á imónárɨ́agɨ nɨwɨnɨro re rɨnɨgɨ́awixɨnɨ, “Pí ámáorɨ́anɨ? Imɨŋɨ́ tɨ́nɨ iniɨgɨ́ tɨ́nɨ arɨ́á nɨwirɨ samɨŋɨ́ weárɨ́áyoɨ.” rɨnɨgɨ́awixɨnɨ.
28 Iesu ei asu sibitala na lili na nanu maino ne Galili, na magamaga mine sou e Gadara. Ma bibi lua su isa a nunu pagu me sulu malu maisaba na muina minate, su asuale Iesu. Sulu iou sele, maido me sou a vanunua ma tavivine sou ma mapigogoi ete ne sou asu na vea do.
28 O tɨ́nɨ xegɨ́ wiepɨsarɨŋowa tɨ́nɨ orɨwámɨ dánɨ ámá yoɨ́ Gadarayɨ́ aŋɨ́yɨ́ tɨ́ŋɨ́ e niwiékɨ́nɨmearo ewéyo dánɨ ayoááná ámá imɨ́ó dɨŋɨ́ xɨxéroarɨŋɨ́ waú —Awaú imɨ́ó nimónɨri sayɨ́ e roŋagɨ́i nánɨ ámá óɨ́ ayimɨ mɨpwarɨgɨ́árɨnɨ. Awaú xwárɨpá ámá tayarɨgɨ́á tɨ́ŋɨ́ aŋwɨ e dánɨ nɨbɨri nawínɨ órórɨ́ ninɨro
29 Sulu tola sagali maido, “Oo natune Salemo, oo kale no toematine e amilu? Ilala saboa, oo asu usinani mina toegegeline amilu, io?”
29 xwamiánɨ́ re urɨgɨ́isixɨnɨ, “Niaíwɨ́ Gorɨxoyáoxɨnɨ, joxɨ pí neaimɨnɨrɨ barɨŋɨnɨ? Gorɨxo rɨ́wéná rɨ́nɨŋɨ́ neaiapɨnɨ́á sɨnɨ eŋáná joxɨ rɨ́nɨŋɨ́ neaiapɨmɨnɨrɨ rɨbarɨŋɨnɨ?” nurɨro
30 Abuna bolobolo makuba ino bulago sapa me sou aaniani a muine sou.
30 odɨpí obaxɨ́ bɨ ná jɨ́amɨ nɨrómáná aiwá narɨŋagɨ́a nɨwɨnɨro
31 Me sou a nunu pagu sou tola sagali usino ne Iesu maido, “Mane oo votetase amiteu, oo no malonge amiteu gali ulilo na bolobolo vuso ie.”
31 rɨxɨŋɨ́ re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Joxɨ mɨxɨ́ nɨneamáɨnɨrɨ́náyɨ́, odɨpíyo oxɨxérópoyɨnɨrɨ sɨŋwɨ́ neaneɨ.” urɨ́agɨ́a
32 Me Iesu ei vei le sou maido, “Amutou asu.” De sou a nunu pagu sou ilisitase a bibi lua do, me sou gali ulilo na bolobolo. Ma abuna bolobolo do sou vele vauta sele usino na babangi. Me sou bosa utano na dasi, me sou pumutu me sou mate.
32 o “Emanɨ!” urɨ́agɨ ámá awaúmɨ pɨ́nɨ nɨwiárɨmɨ odɨpípimɨ xɨxéróáná re eŋɨnigɨnɨ. Pɨmaŋɨ́ mɨwiároŋɨ́mɨ aŋɨ́nɨ imegɨ́nɨ wéɨ́áyɨ́ ipíyo igwɨ́á nuyíroro iniɨgɨ́ nɨnamiro pɨyɨ́ egɨ́awixɨnɨ.
33 A vanua na itealalena bolobolo sou ite me sou oava. Sou asu sibitala na aubu buobuo me sou vei le sou a golugolu vuso ei palea. Me sou mapamuli a golu i palea le a bibi lua do su isa a nunu pagu.
33 Pɨyɨ́ éagɨ́a odɨpí awí mearoarɨgɨ́áwa sɨŋwɨ́ e nɨwɨnɨmɨ wigɨ́ aŋɨ́ apimɨ nánɨ mɨ́rɨ́ nuro odɨpí iniɨgɨ́ namíɨ́ápɨ tɨ́nɨ ámá imɨ́ó xɨxéroarɨgɨ́íwaú enɨ naŋɨ́ imónɨri éɨ́pɨ tɨ́nɨ nánɨ repɨyɨ́ wíáná
34 Io, sou a vanunua ma tavivine makuba na aubu odo sou asu usinani ne Iesu. Na ilala sou ite ei, sou ade sagali ane ei ni ilisitase a avena mine sou.
34 ámá oxɨ́ apɨxɨ́ nɨ́nɨ aŋɨ́ apimɨ dáŋɨ́yɨ́ Jisasomɨ wímeanɨro nánɨ nuro omɨ nɨwɨnɨro rɨxɨŋɨ́ “Joxɨ neneyá xwɨ́á re pɨ́nɨ nɨneawiárɨmɨ wí e nánɨ uɨ.” urɨgɨ́awixɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra