João 5

MXM vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Mulimuli, a malada buo na kinaka mine sou e Iuda i palea, me Iesu i asu usino ne Ierusalem.
1 Jisaso e nemo nɨŋweaŋɨsáná Judayɨ́ wigɨ́ yarɨgɨ́ápa Gorɨxo nánɨ dɨŋɨ́ moanɨro aiwá Jerusaremɨyo imɨxarɨ́ná o e nánɨ nɨyoarɨ nɨrémómáná
2 Ne Ierusalem, agavuale a Tema na Sipsip, a lulu buo tasa na nanu ino, na inade mine Hibru sou tole e Betesda. Me a luma na malolovina lima ino.
2 —Jerusaremɨyo ákɨŋá ɨ́wí wɨyi Sipɨsipɨ́yɨ rɨnɨŋɨ́yi tɨ́ŋɨ́ e ipí wá Xibɨruyɨ́ pɨ́né tɨ́nɨ xegɨ́ yoɨ́ Betesaidaɨ rɨnɨŋɨ́wá e rɨwoŋɨ́wárɨnɨ. Mɨdɨmɨdánɨ rɨ́wɨ́yi nánɨ aŋɨ́ wiámɨ́ó wé wú mɨrɨnɨŋerɨnɨ.
3 — ausente —
3 Aŋɨ́ wiámɨ́ó wé bɨ apɨ mɨrɨnɨŋe ámá sɨmɨxɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ sɨŋwɨ́ supárɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ sɨkwɨ́ ikɨ́ egɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ sɨkwɨ́ wé kɨrɨŋɨ́ egɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ ayɨ́ obaxɨ́ e nɨŋwearo [iniɨgɨ́ yaromí éɨ́pɨ sɨŋwɨ́ owɨnaneyɨnɨrɨ ŋweaarɨgɨ́erɨnɨ.
4 — ausente —
4 Waínɨ́ waíná aŋɨ́najɨ́ Gorɨxoyá wo nɨwerɨ ipíwámɨ yaromí méáná ámá sɨmɨxɨ́ tɨ́gɨ́áyɨ́ go go xámɨ páwíáná xegɨ́ wará naŋɨ́ imónarɨŋɨ́ eŋagɨ nánɨ ŋweaarɨgɨ́erɨnɨ.]
5 Bibi tasa ino na luma na malolovina do, ei isa a sinobe mapigogoi a avala savulu tolu timana pantolu.
5 Jisaso e nɨrémorɨ ámá e ŋweaarɨgɨ́áyɨ́ wo —O xegɨ́ sɨmɨxɨ́pɨ yarɨ́ná xwiogwɨ́ 38 múroŋorɨnɨ.
6 Iesu ite a bibi iodo i mavutavuta muina, me ei muada a sinobe minei i tabaasi. Me Iesu i tagi e ei, “O kale a vovomu ni palea kuba, io?”
6 O e weŋagɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ “Sɨmɨxɨ́ eŋíná dánɨ néra bɨŋorɨ́anɨ?” nɨyaiwirɨ nɨjɨ́á e nimónɨrɨ nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Joxɨ ‘Naŋɨ́ oimónɨmɨnɨ.’ rɨsimónarɨnɨ?” urɨ́agɨ
7 Bibi sobe do i adeliu ane Iesu maido, “Bibi Buo, ilala a nanu i vuvule, eau ma isa oto a bibi tasa i mapigogoi ni guale eau usino mei ni tau eau ulilo mina lulu na nanu. Eau oto eau kale na asu, moni sou a vanua sanii so muga me sou vululusi e eau.”
7 sɨmɨxo re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá roxɨnɨ, ipíwá yaromí éáná ámá ipíyo nɨnɨmearɨ nɨwárɨpɨ́rɨ nánɨ mayonɨrɨnɨ. Niɨwanɨŋonɨ nɨwiápɨ́nɨmeámɨ nurɨ páwimɨnɨrɨ yarɨ́ná ámá wa xámɨ páwiarɨgɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ
8 Me Iesu ei vei lei maido, “O magili mo guale a mavutavutana minio mo asu.”
8 Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nɨwiápɨ́nɨmearɨ dɨxɨ́ íkwiaŋwɨ́ nɨxoperɨ nɨmeámɨ uɨ.” uráná re eŋɨnigɨnɨ.
9 Ma tabaa oto vovona bibi iedo ei palea kuba. Me ei guale a mavutavutana minei mei asu. Malada do ei a malada na kinaka mine sou e Iuda,
9 Naŋɨ́ nimónɨrɨ xegɨ́ íkwiaŋwɨ́ nɨmeámɨ aŋɨ́ uŋɨnigɨnɨ.
10 maido me sou e Iuda so ite a bibi iedo, me sou vei lei maido, “Seidei a Maolona Malada. A binea mine eitou ei vei i ma puiale ete no guale a mavutavutana minio me no asu na Malada na Maolona.”
10 Ayɨnánɨ Judayɨ́ ámɨnáowa naŋɨ́ imónɨ́omɨ re urɨgɨ́awixɨnɨ, “Sabarɨ́áyimɨ eŋagɨ nánɨ dɨxɨ́ íkwiaŋwɨ́ xe nɨmeámɨ ounɨrɨ sɨŋwɨ́ ranɨpaxɨ́ mimónɨŋwɨnɨ. Ŋwɨ́árɨnɨ.” urɨ́agɨ́a aí
11 Me ei sie a inade maido, “Bibi ei toekube eau ei vei le eau maido, ‘Guale a mavutavutana minio mo asu.’”
11 o re urɨŋɨnigɨnɨ, “Ámá nionɨ naŋɨ́ nimɨxɨ́o, o ‘Dɨxɨ́ íkwiaŋwɨ́ nɨmeámɨ uɨ.’ nɨrɨ́agɨ nɨmeámɨ warɨŋɨnɨ.” urɨ́agɨ
12 Me sou tagi e ei, “Sei bibi ei vei lio, ‘No guale a mavutavutana minio mo asu’?”
12 awa yarɨŋɨ́ re wigɨ́awixɨnɨ, “‘Dɨxɨ́ íkwiaŋwɨ́ nɨmeámɨ uɨ.’ go rɨrɨŋoɨ?” yarɨŋɨ́ e wíagɨ́a aí
13 Moni a bibi ei kuba lou iodo ei ma muada oto e sei bibi i vei le ei, vuna a vanunua ma tavivine sou makuba sele ino do, me Iesu ei asuosi.
13 ámá o xɨ́omɨ naŋɨ́ wimɨxɨ́o nánɨ nɨjɨ́á mimónɨpa nerɨ nánɨ áwaŋɨ́ urɨpaxɨ́ mimónɨŋɨnigɨnɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Jisaso ámá e epɨ́royɨ́ egɨ́áyo áwɨnɨmɨ dakwíagɨ nánɨrɨnɨ.
14 Mulimuli Iesu i gali ulilo na luma mine Salemo me ei ite a bibi iedo ino. Me Iesu ei vei lei maido, “Oite, seidei o kubasi, maido mo ma goligoli ase a sinusu, dae a mavaana tasa buo lou ni palea minio.”
14 E nemáná eŋáná Jisaso ámá o aŋɨ́ rɨdɨyowá yarɨgɨ́iwámɨ roŋagɨ nɨwɨnɨrɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Arɨ́á niɨ. Sɨmɨxɨ́ joxɨ yarɨŋɨ́pɨ rɨxa naŋɨ́ imónɨ́ɨnigɨnɨ. ‘Xámɨ síɨ́pimɨ ámɨ bɨ wiárɨ́ múrónɨŋɨ́pɨ sinɨgɨnɨrɨ nánɨ ɨ́wɨ́ ámɨ mepa éɨrɨxɨnɨ.’ rɨrarɨŋɨnɨ.” uráná
15 Io a bibi iedo ei asu mei vei le sou e Iuda maido, “Bibi ei toekube eau odo, ei e Iesu moni.”
15 o nurɨ Judayɨ́ ámɨnáowamɨ Jisaso nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Naŋɨ́ nimɨxɨ́o, ayɨ́ orɨnɨ.” urɨ́agɨ nánɨ
16 Io sou e Iuda so soke a toegegeline Iesu, vuna ei goligoli a matana golu maido mina Maolona Malada.
16 Jisaso Sabarɨ́áyo omɨ naŋɨ́ wimɨxɨ́ɨ́ eŋagɨ nánɨ awa “Rɨrɨxɨniɨ́ wikárɨ́wanɨgɨnɨ.” nɨyaiwiro iwamɨ́ó e wianɨro egɨ́awixɨnɨ.
17 Moni e Iesu i adeliu ane sou maido, “Euma ei pipigo taliuliu pea seidei, me eau tamai ea pipigo.”
17 E wianɨro éagɨ́a aiwɨ Jisaso re urɨŋɨnigɨnɨ, “Amɨpí gɨ́ ápo bɨ pɨ́nɨ mɨwiárɨ́ anɨŋɨ́ minɨ́ néra bɨŋɨ́pɨ nionɨ enɨ axɨ́pɨ e nerɨ ámáyo arɨrá wiarɨŋɨnɨ.” urɨ́agɨ nánɨ
18 Sou e Iuda so longe a inade do me sou kale sele ne sou valiputemate e Iesu, vuna ei ma seuti ete a binea mina Maolona Malada moni, boa. Ei vei tamai maido Salemo ei e Tamane ei bilesi. Na inade ieli ei toe ei oto tomane e Salemo.
18 Judayɨ́ ámɨnáowa rɨxa mekaxɨ́ nɨmero “Omɨ pɨkíwanɨgɨnɨ.” rɨnɨgɨ́awixɨnɨ. O “Sabarɨ́áyo ŋwɨ́árɨnɨ.” rɨnɨŋɨ́pɨ nɨwiaíkirɨ éɨ́yɨ́ nánɨnɨ marɨ́áɨ, xewanɨŋo Gorɨxo nánɨ “Gɨ́ áporɨnɨ.” nɨrɨrɨ́ná ayɨ́ rénɨŋɨ́ rɨ́ɨ́yɨ́, “Nionɨ Gorɨxo tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨŋɨnɨ.” énɨŋɨ́ rɨ́ɨ́yɨ́ nánɨ enɨ e rɨnɨgɨ́awixɨnɨ.
19 Maido me Iesu i adeliu ane sou maido, “Patotona sele eau vei ane amutou, Natuna ei ma mapigogoi ete ni goli a golu tasa a damutatalana minei oto. Boa. Ei goli moni a golugolu mane ei ite Tamana i goli. Golugolu vuso Euma ei goli, ede Natuna tamai ei ni goli.
19 Ayɨnánɨ Jisaso nɨwiápɨ́nɨmearɨ “Xamɨŋonɨ bɨ osearɨmɨnɨ.” nurɨrɨ xewanɨŋo nánɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Xewaxo xegɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ amɨpí wí epaxɨ́ menɨnɨ. Xano yarɨŋɨ́pimɨ sɨŋwɨ́ nɨwɨnɨrɨ apɨnɨ yarɨŋɨ́rɨnɨ. Pí pí xano yarɨŋɨ́pɨ xewaxo enɨ axɨ́pɨ e yarɨŋɨ́rɨnɨ.
20 Euma i kale mamai sele Natuna, mei maite e ei a golugolu vuso ei oto ei goli. Euma ei ni maite e Natuna a golu sanii i buo, ei ni buo lou ana pipigona vuso ei goliosi. Me ne amutou saga sele i.
20 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ. Xano xewaxomɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ nuyirɨ amɨpí xɨ́o yarɨŋɨ́pɨ sɨwá wiarɨŋɨ́rɨnɨ. Soyɨ́né ududɨ́ epɨ́rɨ́a nánɨ emɨmɨ́ xewaxo agwɨ yarɨŋɨ́pimɨ seáyɨ e imónɨŋɨ́ bɨ éwɨnɨgɨnɨrɨ wiepɨsinɨ́árɨnɨ.
21 Euma ei mailisiliu a vanunua sou matesi mei bilii e sou a maulina, tomane moni Natuna tamai ei bilii a maulina usino ne sou a vanunua na masagana minei oto.
21 Xano ámá pɨyɨ́yo ámɨ sɨŋɨ́ nimɨxɨrɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ umímoarɨŋɨ́pa xewaxo enɨ xɨ́o xegɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ ámá xɨ́o wimónarɨŋɨ́yo ananɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ umímoarɨŋɨ́rɨnɨ.
22 Euma i ma vileale ete a bibi tasa na vavasana. Pipigona vuso mina nilonge na vavasana, ei biliiosi e Natuna,
22 Rɨpɨ enɨ xano ámá womɨ xwɨyɨ́á umeararɨŋɨ́manɨ. Xewaxo ámá nɨyonɨ xwɨyɨ́á mearɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ wiŋɨ́ eŋagɨ nánɨ onɨ xwɨyɨ́á meararɨŋɨ́rɨnɨ.
23 mina vanunua vuso sou mapigogoi ne sou beilange a aisane Natuna tomane moni sou beilange a aisane Tamana. Bibi ei ma beilangelange ete a aisane Natuna ei ma beilange ete a aisane Tamana ei peltase ei usinani.
23 Ámá nɨ́nɨ xanomɨ wé íkwiaŋwɨ́yo uŋwɨrárarɨgɨ́ápa xewaxomɨ enɨ axɨ́pɨ e éɨ́rɨxɨnɨrɨ ámá nɨyonɨ xwɨyɨ́á mearɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ mɨnɨ wiŋɨ́rɨnɨ. Ámá xewaxomɨ wé íkwiaŋwɨ́yo muŋwɨrárɨpa yarɨgɨ́áyɨ́ xano, urowárénapɨŋomɨ enɨ wé íkwiaŋwɨ́yo muŋwɨrárarɨgɨ́árɨnɨ.” nurɨrɨ
24 “Patotona sele eau vei ane amutou, bibi ei longe a inadegu mei silimuli e Euma, ei peltase eau usinani, ei isa a maulina i doana taliuliu. Ei ni ma magili oto na vavasana. Boa. Ei padiosi maino na minate usino na maulina.
24 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Ámá xwɨyɨ́á nionɨ rarɨŋápɨ arɨ́á niro nionɨ nɨrowárénapɨŋomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roro éɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ rɨxa dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́áyɨ́rɨnɨ. Wí xwɨyɨ́á meárɨnɨpɨ́rɨ́a nánɨ mimónɨŋoɨ. Sɨnɨ óɨ́ pearɨgɨ́áyímɨnɨ mɨwarɨŋoɨ. Dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́ íníná ŋweapɨ́rɨ́áyímɨnɨ warɨŋoɨ.” nurɨrɨ
25 Patotona sele eau vei ane amutou, ilala ei kale ni palea, seidei ei paleasi, me sou a vanunua ma tavivine sou mamatesi ne sou longe a baligolune Natune Salemo, me sou so longe, ne sou guale a maulina.
25 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Aga nepa seararɨŋɨnɨ. Sɨ́á ámá pɨyɨ́nɨŋɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ maŋɨ́ Gorɨxomɨ xewaxoyá arɨ́á nɨwiro xɨ́dɨpɨ́rɨ́yi rɨxa aŋwɨ e nerɨ rɨxa parɨmoŋoɨ. Ámá arɨ́á nɨwiro xɨxenɨ éɨ́áyɨ́ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ íníná ŋweapɨ́rɨ́a nánɨ meapɨ́ráoɨ.
26 Tamana ei isa a maulina lilo ne ei oto, me ei bilii a maulina usino ne Natuna, me ei tamai ei isa a maulina lilo ne ei oto.
26 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Xano dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ mɨ́kɨ́ tɨ́ŋo nimónɨrɨ ámá xɨ́o wimónarɨŋɨ́yo wiarɨŋɨ́pa xewaxo enɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ mɨ́kɨ́ tɨ́ŋo oimónɨrɨ wiŋɨ́rɨnɨ.
27 Ei e Natuna Bibi, maido me Tamana i bilii e ei a aisa buo mina vavasana ane sou a vanunua ma tavivine me mina vivilealena inigogona mine sou.
27 Rɨpɨ enɨ xewaxo ámá imónɨŋo eŋagɨ nánɨ ananɨ ámá nɨyonɨ mí ómómɨxɨmɨ́ winɨ́a nánɨ enɨ imónɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ ɨ́ánɨŋɨ́ wiepɨ́xɨ́niasiŋɨ́rɨnɨ.
28 “Amutou ma damutala papai lou a inadegu. Ilala ei agaviosi ni palea ma vanunua ma tavivine vuso sou ino na aova na minate ne so longe a baligolune Natuna.
28 Nionɨ searɨ́ápɨ nánɨ dɨŋɨ́ ududɨ́ mɨseainɨpanɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ. Sɨ́á ámá xwárɨpáyo wegɨ́á nɨ́nɨyɨ́ xewaxoyá maŋɨ́ ráná arɨ́á nɨwiro wiápɨ́nɨmeapɨ́rɨ́áyi aŋwɨ e nimóga barɨŋagɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ.
29 Me sou a vanunua ma tavivine sou goli a inigogona i doana, ne so ilisiliu me ne sou mauli, me sou a vanunua ma tavivine sou goli a inigogona pagu, ne sou ilisiliu me ne sou magili na vavasana.”
29 Arɨ́á nɨwiro xwárɨpáyo dánɨ nɨwiápɨ́nɨmearóná naŋɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ íníná píránɨŋɨ́ ŋweapɨ́rɨ́a nánɨ mearo sɨpí yarɨgɨ́áyɨ́ xwɨyɨ́á meárɨnɨro epɨ́rɨ́árɨnɨ.
30 Iesu ei vei lou maido, “Eau ma mapigogoi ete na goli a golu tasa na damutatalana minau oto. Eau ogomulimuli a inade eau guale maino ne Euma me eau vilemumuliale a inigogona mine sou a vanunua ma tavivine. Ma vavasana minau ei bilesi, vuna eau ma ogomulimuli ete a masagana minau oto. Boa. Eau ogomuli a masagana mine Euma, ei peltase eau usinani.
30 Niɨwanɨŋonɨ gɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ amɨpí wí epaxɨ́ mimónɨŋɨnɨ. Ápomɨ arɨ́á wiarɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ ámáyo xwɨyɨ́á umeararɨŋárɨnɨ. Nionɨ gɨ́ nimónarɨŋɨ́pɨ mɨxɨ́dɨpa nerɨ nɨrowárénapɨŋo wimónarɨŋɨ́pɨ nɨxɨ́dɨrɨ nánɨ ámáyo xwɨyɨ́á numearɨrɨ́ná xɨxenɨ ayo umeararɨŋárɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.
31 “Mane eau vululu eau veipale e eau oto, de inadegu ni ma mavaa oto.
31 Ámɨ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Soyɨ́né dɨŋɨ́ re niaiwiarɨŋagɨ́a aiwɨ, ‘Xewanɨŋo nánɨ áwaŋɨ́ nearáná “Neparɨnɨ.” wiaiwipaxɨ́ menɨnɨ.’ niaiwiarɨŋagɨ́a aiwɨ
32 Moni a bibi sea ei ni veipalele e eau, me eau muada sei matana inade ei ni ade i, ei patotona sele.
32 ámɨ wo nionɨ nánɨ áwaŋɨ́ seararɨŋɨ́rɨnɨ. Nionɨ nánɨ nɨsearɨrɨ́ná ‘Ayɨ́ neparɨnɨ.’ yaiwipaxɨ́rɨnɨ.” nurɨrɨ
33 Eau muada lisa amutou peltase sou a vanunua sanii usino ne Ioanes mina gualena inadene ei, me Ioanes ei veimuade a inade i patotona.
33 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Xámɨ segɨ́ wamɨ wayɨ́ neameaiŋɨ́ Jono tɨ́ŋɨ́mɨnɨ urowáráná o nionɨ nánɨ áwaŋɨ́ nɨsearɨrɨ́ná nepaxɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ searɨŋɨnigɨnɨ.
34 Moni eau ma guale ete a inade na bibi tasa i mapigogoi ni masagali a inadegu. Moni eau kale ne Salemo ni gualeliu e amutou, maido me eau kale ne amutou damutale a inade Ioanes i veipale e eau.
34 Soyɨ́né re rɨseaimónarɨnɨ, ‘Xewanɨŋo nánɨ áwaŋɨ́ rɨnarɨŋɨ́pɨ aga ámá wí rarɨgɨ́ápimɨ dánɨ sopɨŋɨ́ ononɨrɨ rarɨnɨ.’ rɨseaimónarɨnɨ? Oweoɨ, seyɨ́né Gorɨxo yeáyɨ́ seayimɨxemeanɨ́a nánɨ wayɨ́ neameaiŋɨ́ Jono nionɨ nánɨ searɨŋɨ́pɨ mɨŋɨ́ nirorɨ seararɨŋɨnɨ.
35 Ioanes ei muina moni tomane a lada ei lulu mei bilii a muada usino na vanunua. Me amutou mongemonge a muada minei na ilala i boto moni.
35 O uyɨ́wɨ́ ápiáwɨ́ wearɨŋɨ́pánɨŋɨ́ nerɨ ámáyo wɨ́á ókímɨxarɨ́ná soyɨ́né xegɨ́ xwɨyɨ́á uyɨ́wɨ́ wɨ́ánɨŋɨ́ imónɨŋáná yayɨ́ axínánɨ egɨ́awixɨnɨ.
36 Moni a golu i vululusi e Ioanes, ei veimuadesi e eau. Iedele a pipigona vuso Euma i bilii e eau na pipigo me na mapuli. Pipigona sou eau goli ieli ei veipale iiti ane sou a vanunua ma tavivine maido, Euma ei peltase eau usinani.
36 O nionɨ nánɨ áwaŋɨ́ nɨsearɨ́agɨ aiwɨ nionɨ nánɨ áwaŋɨ́nɨŋɨ́ searɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́ bɨ omɨ seáyɨ e wimónɨnɨ. Emɨmɨ́ amɨpí gɨ́ ápo e epaxɨ́ imónɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ niapɨŋɨ́pɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ. Nionɨ emɨmɨ́ nɨseairɨ́ná apɨ nionɨ nánɨ áwaŋɨ́ rénɨŋɨ́ seararɨŋɨ́rɨnɨ, ‘Xegɨ́ xano urowárénapɨŋorɨnɨ.’ énɨŋɨ́ seararɨŋɨ́rɨnɨ.
37 Me Euma ei peltase eau usinani, ei oto ei veimuade e eau. Moni amutou ma longemuli sape ete a baligoluna. Boa vuso sele. Me amutou ma ite ete a laguna.
37 Gɨ́ ápo, nionɨ nɨrowárénapɨŋo enɨ nionɨ nánɨ rɨxa áwaŋɨ́ searɨŋɨ́rɨnɨ. Omɨ soyɨ́né arɨ́á bɨ wiro xɨ́o imónɨŋɨ́pɨ sɨŋwɨ́ bɨ wɨnɨro megɨ́árɨnɨ.
38 Ma inadene ei tamai ma muina oto na lilone amutou, vuna maido amutou ma silimuli ete a bibi e Tamana i peltase ei usinani iedo.
38 Xwɨyɨ́á xɨ́o searɨŋɨ́yɨ́ segɨ́ xwioxɨ́yo mɨwenɨnɨ. Ayɨnánɨ ámá o nɨrowárénapɨŋonɨ dɨŋɨ́ mɨnɨkwɨ́roŋoɨ.
39 Amutou damutale a Laulau mine Salemo ei bilii e amutou a maulina i muina doana taliuliu taliuliu, maido me amutou gi taliuliu a inade vuso ino na Laulau mine Salemo. Moni a Laulau mine Salemo tamai i veimuade e eau,
39 Soyɨ́né dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ meáwanɨgɨnɨro Gorɨxoyá Bɨkwɨ́yo ɨ́á roro parɨro yarɨgɨ́árɨnɨ. Rɨ́wamɨŋɨ́ ayo nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ nionɨ nánɨ áwaŋɨ́ rɨnɨŋagɨ aí
40 moni amutou ma kale ete ne amutou asuale eau mina gualena maulina.
40 soyɨ́né dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́áyɨ́ imónɨpɨ́rɨ́a nánɨ nionɨ tɨ́ámɨnɨ mɨbɨpaxɨ́ seaimónarɨnɨ.” nurɨrɨ
41 “Eau ma guale ete a aisa buo maino ne sou a vanunua.
41 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ ámá weyɨ́ nɨméɨ́rɨxɨnɨrɨ bɨŋáonɨ meŋagɨ aiwɨ
42 Moni eau muada e amutou, na lilone amutou, amutou ma isa oto a masagana usino ne Salemo.
42 nionɨ soyɨ́né nánɨ nɨjɨ́árɨnɨ. Soyɨ́né Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ uyarɨgɨ́oyɨ́némanɨ.
43 Eau asu usinani na aisane Euma, me amutou ma guale ete eau. Moni mane a bibi tasa i asu usinani na aisane ei oto, namutou guale e ei.
43 Nionɨ gɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ bɨŋáonɨmanɨ. Gɨ́ ápo nɨnɨrɨ́pearɨ nɨrowárénapɨŋonɨ aiwɨ soyɨ́né mɨnɨmímɨnarɨŋoɨ. Ámá wo xɨ́o xegɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ bánáyɨ́, ananɨ numímɨnɨpaxoyɨ́nérɨnɨ.
44 Amutou gualeale a aisa buo maino na abuna mine amutou oto. Moni a aisa buo ne Salemo tasa moni ei iabi ieli usino ne amutou, ede amutou ma kale ete a gualena. Mane amutou goli a matana inigogona sou ie, io ne amutou silimuli eau matina?
44 Soyɨ́né ámá weyɨ́ oneamépoyɨnɨrɨ ero Gorɨxo —Onɨ ŋwɨ́á imónɨŋorɨnɨ. O weyɨ́ oneamenɨrɨ xɨ́o wimónarɨŋɨ́pɨ mɨxɨ́dɨpa ero yarɨgɨ́oyɨ́né, soyɨ́né sɨnɨ e neróná arɨge nero dɨŋɨ́ nɨkwɨ́ropɨ́ráoɨ? Oweoɨ!” nurɨrɨ
45 “Amutou ma damudamu lou ve eau na vavasa ane amutou na matane Euma. Boa. Bibi ei ni vavasa ane amutou, ede Moses oto, ei a bibi amutou damu ve ni buloi e amutou odo.
45 re urɨŋɨnigɨnɨ, “Nionɨ nánɨ re mɨniaiwipa époyɨ, ‘Xanoyá sɨŋwɨ́yo dánɨ nene xwɨyɨ́á neaxekwɨ́monɨ́árɨnɨ.’ mɨniaiwipa époyɨ. Ámá seyɨ́né seaxekwɨ́monɨ́o, ayɨ́ Mosesorɨnɨ. Soyɨ́né omɨ dɨŋɨ́ nɨwikwɨ́móa nuro re yaiwiarɨgɨ́árɨnɨ, ‘O arɨrá neainɨ́árɨnɨ.’ yaiwiarɨgɨ́árɨnɨ.
46 Mane amutou silimuli a inade mine Moses, io ne amutou silimuli a inade ne eau tamai, vuna maido a inadenade ei niage, ei veimuade e eau.
46 Amɨpí Moseso nɨrɨrɨ eaŋɨ́pɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roro sɨŋwɨrɨyɨ́, nionɨ nánɨ nɨrɨrɨ eaŋɨ́ eŋagɨ nánɨ nionɨ enɨ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roanɨro egɨ́árɨnɨ.
47 Moni mane amutou ma silimuli ete a inade ei niage, io ne amutou silimuli a inade minau matina?”
47 E nerɨ aí xɨ́o nɨrɨrɨ eaŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ mɨkwɨ́ropa yarɨgɨ́oyɨ́né, soyɨ́né arɨge nero xwɨyɨ́á nionɨyápɨ enɨ dɨŋɨ́ ɨkwɨ́ropɨ́ráoɨ? Oweoɨ wí e epaxɨ́ menɨnɨ.” urɨŋɨnigɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra