Romanos 8

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 — ausente —
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Linonga oi konopumu enge naa perimumunga Mosesini Gotenga ungu mane tirimumani enge naa nimbelie lino tapombai terimu ulumu manda naa terimu nalo Goteni manda terimu. Yunge Malo maina imbomanga ulu pulu kerimanga kolo wangopa kolopili nimbe maina lipe mundurumu, aku iyemu omba lino maina imbo ulu pulu keri teli imboma mele apuwe lierimu. Yu imbo kerimanga nimbe kolo wangopa kolorumu wali Goteni aku tepa Jisas yunge kangindo imbo kerimanga ulu keri enonga kangi akuna peremoma kot tendepalie aku engema topa maindo mundurumu.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Lino ungu manemani i teko i teko tumbi tiko teangei nimo mele linoni aku tepo teamili nimbe Goteni aku ulu terimu. Lino kinye oi we konopu kerimuni teaio nimo ulu naa pilipo tepo Mini Kake Telimuni teaio nimo ulu pilipo teremolo imbomanga nimbe Goteni aku ulu terimu.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Oi konopu kerimuni teaio nimo ulu pilko teko moromele imboma aku konopumuni konopu mondoromo ulu akumu kau temolo konopu leko moromele, nalo Mini Kake Telimuni teaio nimo ulu pilko teko moromele imbomani Mini Kake Telimuni konopu mondoromo ulu akumu kau konopu leko moromele.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Oi konopu keri peremo uluma tembo konopu lepa moromo imbomu kolombalo, nalo imbo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokoromona moromo imbomu koinjo molopa konopu u nipili molombalo.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Imbo te oi we konopu keri ulumu tembo konopu lepa moromo imbomuni Gotenga ungu manemanga maindo naa molopa Gotenga ungumu tui tirimomunga yu Gote kinye opa pule toromo. Gotenga ungu manemanga maindo molambo konopu lekanje imbo aku tepamunga enge te naa pelka.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Oi konopu kerimani amboromo imboma Goteni konopu mondoromo ulu tendekure kape naa teremele.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Nalo Gotenga Mini Kake Telimu paimbo enonga konopuna molopalie yuni eno tope tirimona oi konopu kerimuni eno tope naa tirimo. Kraistinga Mini Kake Telimu konopuna naa moromo imbo akuma yunge imboma naa moromele.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Nalo Kraist kinye kopu teko molonge lemo paimbo ulu keri teringimunga yu kinye imbo kololima moromele nalo yu kinye Gotenga imbo toya tolima moromelemunga eno konopu koinjo pungolio koinjo moromele.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Aku teko moromele kani Jisas kolorumu wali yu ono kombuna makinjirimu Mini Kake Telimu enonga konopuna molomo lemo Kraist Jisas makinjipe ola mondorumu Goteni enonga konopuna moromo Mini Kake Telimunga engemuni enonga kangima kololi ulu pulumu peremo kangima tepa koinjo limbelo.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Aku tepa teremomunga, ango kame, lino tepo moromolo ulumu paa teamili. Oi konopu panjipo molorumulu kanomundo naa nio. Aku molo.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Eno oi konopu keri peremomunga pilko teko molonge lemo Goteni eno kolangei nimo. Nalo Mini Kake Telimunga engemuni lino oi ulu keri teremelema topa kondopili ningo aku teko elkele akuko toko kondonge lemo eno koinjo molonge.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Gotenga Minimuni tope tipe yunge nimo ungu tenge tirimele imbo akuma Gotenga bakuluma moromele.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 Goteni eno Mini Kake Teli tirimumu, eno imbo kerima Gote pipili kolko tule teko angilengei Mini Kake Teli aku tepamu naa ltingi. Molo. Mini Kake Telimuni eno Gotenga bakuluma mondoromona ltingi. Lino tope tirimona Gotendo Ara nimolo.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Mini Kake Telimuni linonga konopundo eno Gotenga bakuluma moromele kani yundo ara neio nimo wali aku tepo nimolo.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Lino yunge bakuluma molomolo lemo pele Lapani yunge imboma molko kondonge ulu timbeloma moke tepalie lino timbelola, Kraist kinye peya limolo. Nalo we naa timbelo. Lino pele Kraist kinye yunge kombu pengana kopu tepo molopo kondamili nimbolio Kraist mindili nomba umbuni merimu mele lino aku tepo mindili nombo umbuni memolo lemo Goteni Kraist molopa kondoromo ulumu tirimuna ltimu mele lino aku tepa timbelona limolola.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Gotenga pa telimu kinye molopo kondomolo ulu pengama mona lembalo aku uluma paa olandopa lipo manjipolio i moltomolo walimanga lino Kraistinga imboma mindili nombo moromolo uluma paa mandopa konopu lteo.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Goteni nanga bakuluma kangi penga angilepili na kinye kamukumu kopu tepo molamili nimbelo ulumu kanamili ningo kanongeindo Goteni terimu melema pali nokoko moromele.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 — ausente —
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 — ausente —
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Lino i tepo pimolo: Amboma bakulu kanoko lingeindo mindili nongo pereremele mele Goteni terimu melema pali aku teko mele mindili noringima yandoko kape mindili nongo pereko moromele.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Mele akuma kau molola. Lino Goteni Minimu oi kumbe lepa tipelie melema pali timbelo lipo noimolo imboma peya. I kangi tukundo mindili nombo perepo molopolio ulu pulu kerimani lino kundupe ka mele tirimo aku kangimunga lino wendo lipe kangi te lupe, Kraistinga kangi mele tipe lino kamukumu yunge bakuluma omba limbelomunga konopu tipo nokopo moromolo nimbo pimolo.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Paimbo kinye imbo kangina tukundo molopolio molopo kenjirimolo. Pele walite kangi te lupe lipo Gotenga bakuluma kamukumu molamili konopu lengei nimbe Goteni lino lipe tapopa mindili nolemala aulkena wendo ltimu. Nalo i tepo kanomolo i tepo molomolo nimbo pimolo mele oi kanolemalanje molo oi limalanje, i tepo limolo molo i tepa wendo ombalo nimbo pilipo nokopo naa molemala. Imbo narini melte oi lipe noipelie limbo nimbe pilipe nokopa moromoya? Aku ulu naa teremolo
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 nalo kinye aku tepo limolo, aku tepo molomolo nimbo pilipo aku walimu wendo ombalo nimbo taka lipo nokopo moromolo.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Ulu penga te wendo opili nimbo moromolo aku tepa mele, lino konopundo enge naa peremo wali Mini Kake Telimuni lino lipe taporomo. Lino Gote kinye ungu nimilindo konge temolo mele naa lipo manjirimolo. Yu kinye ambe tepo ungu nimolonje nimbo, pilipo tundurumolo. Lino aku tepo pilipo tundupo moromolo wali Mini Kake Telimuni pilipelie ungu nimilindo ambele ungu nemolonje nimbo pilipo tundurumolo unguma yuni kanopa imbi tipelie lino kele topalie Gote kinye linonga nimbe pumbe konge tepa nindirimo.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Goteni yuni uluma wendo opili nimbe pimo mele Minimuni pilipelie lino lipe tapopa lino Gotenga imbomanga konge tenderemomunga Minimuni linonga konge tenderemo ungumanga puluma aku imbo konopumanga tukundo karomo Gote yuni lipe manjirimo ungumanga pulumu pimo.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Lino Gote konopu mondoromolo imboma yuni eno kinye konopu lteo uluma teambo nimbe kanopa lipe peya molamili waio nimbe tukundo ltimo imbomanga Goteni mai kombuna ltemo uluma palini lino tepa enge tipili nimbe nokoromo ulumu lino lipo manjirimolo.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Paa koro oi Goteni Yunge imbo molongema kanopalie nanga Malo komo mele yu tendekumu yunu naa molopili, angenupili kinye peya molangei kani nanga imbo molonge nimbe kanopa ltimu imboma nanga malo iyemu mele molangei nimbe panjirimu.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Aku wali yuni aku tepa nimbe panjipe kanopa ltimu imboma nanga imboma molangei waio nimu. Nanga imboma molangei waio nimu imboma eno ulu pulu keri teringima tiye kolopolio nanga imbo toya tolima moromele nimbo kanopolio nanga kumbekerena ongo molangei nimu. Na kinye molopa kondoli kombuna molamili waio nimu.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Akumunga Goteni lino kinye teremo ulumundo linoni ambele nemiliya? Gote aku tepa linonga opa kalale iye moromomunga narini lino kinye opa pule tombaloya? Te manda molo.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Yuni yunge malo kape lino naa timbo ungu naa nimbe, linonga pali lipe tapopa kolo wangopa kolopili nimbe tirimu. Yunge malo tendekumu linonga nimbe tirimu lemo yunge we mele mendo mendoma ambe telka naa timbeloya? Paa timbelo.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Goteni nanga imboma nimbe kanopa ltimu imboma narini kot tendembaloya? Goteni linondo enonga kot wendo ombalo ulu te naa peremo, eno imbo toya tolima moromele nimo.
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 Lino kot tendepalie mindili nangei ungumu narini nimbeloya? Te molo. Kraist Jisasini linonga nimbe kolorumu. Akumu kau molo. Goteni yu topa makinjirimu iyemu, yu lino pinyewe koinjo ltimo iyemu, yuni Gotenga imbo kindo angilipe linonga ungu tapopa nimbe moromo.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kraistini lino konopu mondoromo ulumu narini manda tungu tipe yu mele mele tembaloya? Umbuni meremolomani manda tembaloya? Molo lino topa tundurumo ulumani manda tembaloya? Molo imbomani lino mindili tirimele ulu teni, molo engele oromo ulumuni, molo pulu waimbele melema molo lembalo akumuni, molo ulu teni lino topa kondombai tembalo ulu te wendo ombalomuni, molo opa te wendo ombalomuni, aku ulumanga pali teni tembaloya?
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 — ausente —
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 — ausente —
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Na i tepo lipo manjiro. Kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Gotenga mulu kombuna enselemani, molo Satanenga kuromani, molo kinye peremo ulumani, molo altopa ombalo ulumani, molo mele enge nilimani,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 molo muluna paa ola melemani molo maina mainye ltemomani, molo mele lupe lupemani pali kape, Goteni lino konopu mondoromo ulumu pipi tipe aku ulumanga pali teni Gote kinye lino tungu tipe yu mele mele naa tembalo, paa molo nimbo akumu na konopu tendekumu panjiro. Goteni lino konopu mondoromo ulumu Kraist Jisas kinye peremo.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra