Romanos 4
IMO vs XGS
1 Abraham lino kalopa ltimu iye kolepa, yu ambele ulumu terimuna kanopalie Goteni yu iye toya tolimu nimu nimoloya?
1 Negɨ́ arɨ́o írɨŋo, Ebɨrɨ́amo —O nene yapɨ imónɨŋorɨnɨ. O xegɨ́ eŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmorane “Gorɨxo apimɨ dánɨ ‘Ámá wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.’ rárarɨŋɨ́rɨ́anɨ?” nɨrɨranéná píoɨ ranɨ́wɨnɨ?
2 Abrahameni yu ulu terimumanga paimbo Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanolkanje yu yunge imbi lipe ola mundulka. Nalo Gotenga kumbekerena angilipelie aku tepa naa nimu.
2 — ausente —
3 Aku ungumundo Gotenga bukumuni ungu ambelemu nimoya? Akumuni nimbeindo,
3 — ausente —
4 Imbo teni imbo tenga kongonomu tenderemomunga mele te tirimomu mele kipungere ltio konopu naa lembalo. Yunge kongono tenderomunga tirimuna ltio konopu lembalo.
4 Nene nɨjɨ́á rɨpɨ imónɨŋwápɨ nánɨ dɨŋɨ́ omoaneyɨ. Ámá wo o xegɨ́ nɨgwɨ́ omɨŋɨ́ éɨ́pɨ nánɨ nɨgwɨ́ wíáná, “Anɨpá wíɨ́pɨrɨnɨ.” yaiwiarɨŋwámanɨ. “Xegɨ́ omɨŋɨ́ éɨ́pɨ nánɨ xɨxenɨ wíɨ́pɨrɨnɨ.” yaiwiarɨŋwárɨnɨ.
5 Aku paimbo nalo imbo teni Goteni na imbo toya tolimu nimbe kanopili nimbe yunu ulure naa tepa aku ulu keri terimu imbo te Jisasini yunge nimbe tenderimumunga Goteni yu imbo toya tolimu nimbelo nimbelie ipuki tirimo akumunga ipuki tirimo ulumuni Goteni yu iye toya tolimu imbi timbelo.
5 Nɨgwɨ́ omɨŋɨ́ yarɨŋwápɨ nánɨ dɨŋɨ́ e nɨyaiwirane aí ámá Gorɨxo “Wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárarɨŋɨ́yɨ́ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmoranéná “Ayɨ́ wigɨ́ egɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ rɨ́a wiarɨnɨ?” wí yaiwipaxɨ́manɨ. Ámá nionɨ gɨ́ eŋɨ́ neánɨrɨ yarɨŋápimɨ dánɨ Gorɨxo “Wé rónɨŋorɨnɨ.” orɨnɨrɨ mé sa omɨ —O ámá ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́ xɨ́omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ́a nɨwɨnɨrɨ́ná ananɨ “Wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárarɨŋorɨnɨ. Omɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ́náyɨ́, o “Ayɨ́ dɨŋɨ́ nɨkwɨ́roarɨŋagɨ́a nánɨ gɨ́ wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” yaiwiárarɨŋɨ́rɨnɨ.
6 Devitini aku tepala nimu. Goteni imbo teni i tepo tendu kani nunge iye toya toli moro ungu naa nimomu imbo toya tolimu nimbe karomo imbomu yu malo ningo pilengei nimbelie nimbeindo,
6 Nionɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ eŋíná mɨxɨ́ ináyɨ́ Depito yayɨ́ ámá niɨwanɨŋonɨ eŋɨ́ neánɨrɨ píránɨŋɨ́ oemɨnɨrɨ yarɨgɨ́ápimɨ dánɨ marɨ́áɨ, yayɨ́ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápimɨ dánɨ Gorɨxo “Gɨ́ wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárɨ́agɨ nánɨ winarɨŋɨ́pɨ nánɨ xwɨyɨ́á bɨ enɨ nɨrɨrɨ re rɨŋɨ́rɨnɨ,
7 Imbomanga ulu keri teremelema Goteni tiye kolopa,
7 “Ámá wigɨ́ rɨkɨkɨrɨ́ó yarɨgɨ́ápɨ Gorɨxo yokwarɨmɨ́ wiiŋɨ́ gɨyɨ́ gɨyɨ́ yayɨ́ owinɨnɨ. Ámá wigɨ́ ɨ́wɨ́ egɨ́ápɨ Gorɨxo rɨxa yokwarɨmɨ́ wiíagɨ nánɨ ámɨ rɨ́wéná xwɨyɨ́á mɨmeárɨnɨpɨ́rɨ́á imónɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyɨ́ yayɨ́ owinɨnɨ.
8 Imbo tenga ulu pulu keri teremomanga Awilimuni altopa naa lipe manjipe
8 Ámá wigɨ́ ɨ́wɨ́ egɨ́ápɨ nánɨ Ámɨnáo rɨxa dɨŋɨ́ peá nɨmorɨ nánɨ ámɨ ‘Sɨpí e eŋorɨ́anɨ?’ mɨwiaiwipa enɨ́áyɨ́ yayɨ́ owinɨnɨ.” Depito e rɨŋɨ́rɨnɨ.
9 I molko kondonge mele Devitini nimu ulumu imbo kangi te kopirimele imbo akumanga kauya? Molo kano ulu pulumu imbo kangi te naa kopirimele imbo akumanga peyaya? Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku tepo nilipo oro.
9 “Yayɨ́ ámá Gorɨxo ‘Wé rónɨgɨ́áyɨ́nérɨnɨ.’ urárɨ́ɨ́pimɨ dánɨ winɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ ámá iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwínɨgɨ́áyɨ́nɨ nánɨrɨnɨ.” rɨseaimónarɨnɨ? Sɨ́ó mɨwákwínɨgɨ́áyɨ́ nánɨ enɨ menɨranɨ? Bɨkwɨ́yo xwɨyɨ́á re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ, “Gorɨxomɨ Ebɨrɨ́amo dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ nánɨ ‘Gɨ́ wé rónɨŋɨ́ worɨnɨ.’ yaiwiárɨŋɨ́rɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ nene mɨŋɨ́ iroarɨŋwá eŋagɨ nánɨ re nimónarɨnɨ, “Yayɨ́ apɨ sɨ́ó mɨwákwínɨgɨ́áyɨ́ nánɨ enɨrɨnɨ.” nimónarɨnɨ.
10 Abraham ambe tepa molorumu wali Goteni kanopalie iye toya tolimu nimbe kanorumuya? Yu kangi pundu te kopirimu wali Goteni iye toya tolimu nimu molo oi kangi pundu te naa kopili aku tepa nimuya? Oi naa kopili aku wali nimu.
10 Ebɨrɨ́amo arɨge eŋáná Gorɨxo “Wé rónɨŋorɨnɨ.” rárɨŋɨ́rɨnɨ? Iyɨ́ sɨ́mɨ́ rɨxa sɨ́ó wákwínɨŋɨ́mɨranɨ, sɨnɨ sɨ́ó mɨwákwínɨŋɨ́mɨranɨ? Rɨxa sɨ́ó wákwínɨŋáná marɨ́áɨ, sɨnɨ sɨ́ó mɨwákwínɨŋáná rárɨŋɨ́rɨnɨ.
11 Yu oi kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimu. I iyemu Goteni iye toya tolimu nimbe karomo ningo kanangei nimbelie kangi pundu te i teko kopiwi nimbe mane tirimu akumu altopa mane tirimu. Akumunga imbo kangi pundu te naa kopiko Goteni nimo mele paimbo ningo ipuki tirimelemunga Goteni aku imboma imbo toya tolima nimbe karomo imbomanga pali Abraham yu aku imbomanga anda kolepamu.
11 Ayɨ́ rɨ́wɨ́yonɨ Gorɨxo sekaxɨ́ re urɨŋɨnigɨnɨ, “Igí weŋɨ́pɨ nainenɨrɨ́ná ‘Nionɨ Gorɨxoyá wonɨrɨ́anɨ?’ yaiwirɨ́a nánɨ iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwíneɨ.” urɨ́agɨ o dɨŋɨ́ sɨnɨ sɨ́ó mɨwákwínɨŋáná wɨkwɨ́róagɨ nánɨ “Gorɨxo ‘Wé rónɨŋorɨnɨ.’ rárɨŋonɨrɨ́anɨ?” yaiwinɨ nánɨ igí apɨ eŋɨ́rɨnɨ. Ayɨnánɨ Ebɨrɨ́amo ámá iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínɨgɨ́á aí Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ́a nánɨ “Wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárarɨŋɨ́pɨ nánɨ iwamɨ́ó épeŋo eŋagɨ nánɨ wigɨ́ xiáwo írɨŋónɨŋɨ́ imónɨnɨ.
12 Juda imbomani enonga kangi pundu te kopirimele aku ulu pulumunga kau yu enonga kolepa, molo. Nalo oi Abraham kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimu ulu lombilko kangi pundu te kopiririmele imbo mareni aku teko ipuki tirimelemunga Abraham yu enonga kolepa iyemula.
12 Sɨ́ó wákwínɨgɨ́áyɨ́ nánɨ enɨ wigɨ́ xiáwo írɨŋónɨŋɨ́ imónɨnɨ. Dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́ró sɨ́ónɨ wákwínɨgɨ́áyɨ́ marɨ́áɨ, ámá sɨ́ó nɨwákwínɨro aí Ebɨrɨ́amo sɨ́ó mɨwákwínɨŋáná Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́pa axɨ́pɨ wɨkwɨ́roarɨgɨ́áyɨ́ nánɨ enɨ wigɨ́ xiáwo írɨŋónɨŋɨ́ imónɨnɨ.
13 Goteni maina mele terimuma pali Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye eno nanga maimu timbo nimbe panjirimu akumu Abrahameni ungu mane mare pilipe tenge tipe terimumunga naa nimu. Abrahameni Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni Abraham yu iye toya tolimu nimbe kanopalie melema pali timbo nimbe, nimbe panjirimu.
13 Ebɨrɨ́amo ŋwɨ́ ikaxɨ́ rɨnɨŋɨ́pimɨ xɨ́darɨŋagɨ nánɨranɨ, oyá iyɨ́ axɨ́pá imónɨgɨ́áyɨ́ xɨ́dɨpɨ́rɨ́á eŋagɨ nánɨranɨ, Gorɨxo xegɨ́ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Dɨxɨ́ iyɨ́ axɨ́pá imónɨgɨ́áyɨ́ tɨ́nɨ aŋɨ́ nɨmɨnɨ segɨ́ imónɨnɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́manɨ. Xɨ́omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́róagɨ nánɨ “Wé rónɨŋorɨnɨ.” rárɨrɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ e urɨrɨ eŋɨ́rɨnɨ.
14 Nalo ungu manema pilko tenge tiko tengemunga Goteni melema timbo nimbe panjilkanje yuni nimo ungu paimbo aku tepa tembalo ningo ipuki tili ulumuni ulure naa telka. Aku tepa lekanje Goteni melema timbo nimbe panjirimu ungumu akumu tukume naa pelka.
14 Ámá dɨŋɨ́ mɨwɨkwɨ́ró ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨnɨ xɨ́darɨgɨ́áyo Gorɨxo Ebɨrɨ́amomɨ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́pɨ nepa nɨwímearɨ sɨŋwɨrɨyɨ́, ámá Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́áyɨ́ surɨ́má ero xwɨyɨ́á Gorɨxo urɨŋɨ́pɨ surɨ́má xwɨ́ánɨ uxewieárɨrɨ epaxɨ́rɨnɨ.
15 Ungu manema peremo wali imbomani aku ulumu naa lombileli ulumuni Gote tepa mumindili kondoromo ulumu lipo manjirimolo. Nalo Mosesinga ungu manemu naa pelkanje imbomando ambe telka naa lombiltimeleya ungu naa nilimala.
15 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ xɨxenɨ oxɨ́dɨmɨnɨrɨ éɨ́áyɨ́ wigɨ́ nɨwiaíkirɨŋɨ́pimɨ dánɨ Gorɨxo pɨrɨ́ umamonɨ́ápɨ nánɨ yarɨgɨ́árɨnɨ. E nerɨ aí ŋwɨ́ ikaxɨ́ mɨrɨnɨpa eŋánáyɨ́, nɨwiaíkipaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ enɨ menɨnɨ.
16 Ungu manemanga pulumu aku tepa peremomunga Abrahamendo timbo nimbo, nimbo panjiro ungu nimumu Goteni imboma kinye konopu noipe we kondo koromomunga kau wendo ombalo. Aku ungumu Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye enonga pali ungumu pepili nimbelie Goteni tembo nimbe panjirimu ungu paimbo tembalo ningo ipuki tingemunga kau i ungumu ltemo nimu. Imbomani ungu manema pilko tenge tiko teremele aku imbomando kau naa nimu. Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimo lepamo nimbe ipuki tirimu ulu aku teko ipuki tinge imboma enondo kape peya nimu. Abraham yu linonga pali anda kolepamu.
16 Ayɨnánɨ Gorɨxo Ebɨrɨ́amomɨ “Joxɨmɨ dánɨ ámá nɨyonɨ naŋɨ́ wiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́pɨ ámáyo nɨwímearɨ́ná xegɨ́ bɨ mimónɨ́ íníná ámáyo wá nɨwianɨrɨ anɨpá wiiarɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ oimónɨrɨ nánɨ ámáyɨ́ nɨ́nɨ xɨ́omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨgɨ́ápimɨ dánɨnɨ owímeanɨrɨ eŋɨ́rɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́áyonɨ owímeanɨrɨ eŋɨ́manɨ. Ebɨrɨ́amo Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́pa wɨkwɨ́roarɨgɨ́á gɨyɨ́ gɨyo enɨ owímeanɨrɨ eŋɨ́rɨnɨ. O dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwápɨ épeŋo eŋagɨ nánɨ nɨnenenɨyá negɨ́ arɨ́o írɨŋónɨŋɨ́ imónɨŋorɨnɨ.
17 Abraham lino Goteni nimo mele paimbo nimbo ipuki timolo imbomanga pali anda kolepamu akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumu i tepa:
17 Bɨkwɨ́yo xwɨyɨ́á rɨpɨ “Gorɨxonɨ ámá gwɨ́ wɨrɨ́ wɨrí obaxɨ́ ayá wí nánɨ xiáwo írɨŋoxɨ imónɨ́wɨnɨgɨnɨrɨ simɨxɨ́ɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ nionɨ seararɨŋápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ imónɨŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ. Ayɨnánɨ Gorɨxo —O ámá pegɨ́áyɨ́ ámɨ wiápɨ́nɨmeapɨ́rɨ nánɨ dɨŋɨ́ sɨxɨ́ uyirɨ amɨpí sɨnɨ mimónɨŋɨ́pɨ oimónɨrɨ rɨrɨ yarɨŋo, ayɨ́ orɨnɨ. Ebɨrɨ́amo dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋo, ayɨ́ axorɨnɨ. Ayɨnánɨ o “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́pɨ bɨ arɨ́á mikeamonɨnɨ. Sɨnɨ sɨ́mɨmaŋɨ́ e tɨnɨnɨ.
18 Goteni anda kolepa Abrahamendo nu imbo talape awini kalko linio nimbe panjirimu ungumu Abraham yuni ipuki tipe ltimu. Kano wali amboi anda lembolomunga ungu nimbe panjirimu ungumu we manda wendo naa ombalo nalo yuni kamukumu tembalo nimbe Abraham yu nokopa molopalie oi naa kanorumu nalo Goteni nimu mele yuni Goteni kolo naa toromona paimbo walite tembalo nimbe pilipe tiye naa kolopalie tembalo nimbe we nokopa molorumu. Gote yuni ungu nimbe panjirimu ungumu i tepa,
18 Ebɨrɨ́amo Gorɨxo “Dɨxɨ́ rárɨ́awéyɨ́ obaxɨ́ e imónɨpɨ́rɨ́árɨnɨ.” nɨrɨŋɨ́pɨ xɨxenɨ nɨnímearɨ ámá gwɨ́ wɨrɨ́ wɨrí obaxɨ́yɨ́yá xiáwo írɨŋonɨ imónɨ́ɨmɨgɨnɨrɨ yagɨ́rɨnɨ. E nerɨ Gorɨxo “E nɨseaiimɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmorɨ́ná “ ‘Apimɨ dánɨ xɨxenɨ e nímeanɨ́árɨ́anɨ?’ nɨyaiwirɨ dɨŋɨ́ wikwɨ́ropaxɨ́manɨ.” wimónɨ́agɨ aí nímeáwɨnɨgɨnɨrɨ anɨŋɨ́ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ nɨwikwɨ́móa uŋɨnigɨnɨ.
19 Yu molopili poinyema pali 100 mele omba purumu yu anda lepa pora tipelie ambomu kinye pepalie bakulu mewi engemu naa perimu. Yunge ambo Sara amboi lerimu, aku teko paimbo moloringili nalo yuni paa alaye kolte kape Gotenga nimu ungumu tiye naa kolorumu.
19 E nerɨ xewanɨŋo imónɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨmorɨ́ná “Xwiogwɨ́ nionɨyá 100 nánɨ aŋwɨ e eŋagɨ nánɨ rɨxa yɨ́wɨ́ imónɨŋáonɨrɨ́anɨ?” yaiwirɨ “Gɨ́ apɨxɨ́ Seraí enɨ rɨxa rɨ́paíwɨ́ imónɨŋírɨ́anɨ?” yaiwirɨ nerɨ aiwɨ Gorɨxomɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́pɨ bɨ mɨwáramó anɨŋɨ́ ɨ́á nɨxɨra nurɨ
20 — ausente —
20 Gorɨxo xegɨ́ sɨ́mɨmaŋɨ́yo dánɨ “Dɨxɨ́ apɨxɨ́ Seraí niaíwɨ́ wo xɨrɨnɨ́árɨnɨ.” urɨŋɨ́pɨ nánɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́rorɨ́ná dɨŋɨ́ bɨ bɨ mɨmó omɨ yayɨ́ numerɨ eŋɨ́ neága nurɨ xegɨ́ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roŋɨ́pɨ xaíwɨ́ ɨ́á nɨxɨra uŋɨnigɨnɨ.
21 — ausente —
21 Xaíwɨ́ ɨ́á nɨxɨra nurɨ́ná re yaiwiŋɨnigɨnɨ, “Gorɨxo ‘Nɨseaiimɨ́árɨnɨ.’ nɨrɨŋɨ́pɨ e mepaxorɨ́anɨ? Oweoɨ, aga xɨxenɨ e epaxorɨnɨ.” yaiwiŋɨnigɨnɨ.
22 Yu aku tepa ipuki tipe molorumuna Goteni yu iye toya tolimu moromo nimbe kanorumu.
22 Ayɨnánɨ Bɨkwɨ́yo nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa Gorɨxo Ebɨrɨ́amo dɨŋɨ́ e wɨkwɨ́roarɨŋagɨ nɨwɨnɨrɨ nánɨ “ ‘Gɨ́ wé rónɨŋɨ́ worɨ́anɨ?’ yaiwiŋɨnigɨnɨ.”
23 Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku ungumu Abrahamenga kau ningo aku teko bukuna naa toringi.
23 Bɨkwɨ́yo dánɨ “ ‘Gɨ́ wé rónɨŋɨ́ worɨ́anɨ?’ yaiwiŋɨnigɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ Ebɨrɨ́amo nánɨnɨ mɨrɨnɨnɨ.
24 Lino yandopa yandopa pilemilila ningo aku ungumu bukuna tondoringi. Altopa lino kinye pilipolio Jisas linonga Awilimu kolorumu wali Yu makilipe koinjo molopili nimbelie terimu Gote nimbo pilipo yu nimo mele kolo naa topa paimbo tembalo nimbo ipuki tipo molomolo imboma yuni Abraham kanorumu mele lino aku tepa imbo toya tolima nimbe karomola.
24 Nene dɨŋɨ́ neaimonɨ́a nánɨ enɨ nɨrɨnɨrɨ eánɨnɨ. Gorɨxomɨ —Oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ Ámɨná Jisaso xwárɨpáyo dánɨ wiápɨ́nɨmeaŋɨ́rɨnɨ. Omɨ dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋagwɨ nánɨ “Gɨ́ wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárɨnɨ́ene dɨŋɨ́ neaimonɨ́a nánɨ enɨ nɨrɨnɨrɨ eánɨnɨ.
25 Goteni Jisas linonga nimbe kolorumuna linoni ulu keri terimulumunga ungu te lino kinye naa peremo nimbelie Jisas makinjirimu. Aku tepalie lino imbo toya tolima nimu.
25 Negɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨŋwápɨ yokwarɨmɨ́ neaiinɨ́a nánɨ rɨdɨyowánɨŋɨ́ wirɨ nene nánɨ “Wé rónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rɨnɨ́a nánɨ xɨ́oyá dɨŋɨ́ tɨ́nɨ xwárɨpáyo dánɨ wiápɨ́nɨmearɨ eŋo, ayɨ́ Jisaso dɨŋɨ́ wɨkwɨ́roarɨŋwáorɨnɨ.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?