Romanos 4
IMO vs AAI
1 Abraham lino kalopa ltimu iye kolepa, yu ambele ulumu terimuna kanopalie Goteni yu iye toya tolimu nimu nimoloya?
1 Abraham it uwat regah biyanamaim sawar abisa himatar, imaim itah soso’ob isah boro mi’itube tanao?
2 Abrahameni yu ulu terimumanga paimbo Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanolkanje yu yunge imbi lipe ola mundulka. Nalo Gotenga kumbekerena angilipelie aku tepa naa nimu.
2 Anayabin Abraham ana bowabowamaim yamutufuren nabaib na’at, i karam ana ef ema’am boro nao ra’ara’at, baise men God nanamaim.
3 Aku ungumundo Gotenga bukumuni ungu ambelemu nimoya? Akumuni nimbeindo,
3 En baise, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo? “Abraham God itumitum naatu i ana baitumatumamaim God yamutufuren ana i’inanen itin.”
4 Imbo teni imbo tenga kongonomu tenderemomunga mele te tirimomu mele kipungere ltio konopu naa lembalo. Yunge kongono tenderomunga tirimuna ltio konopu lembalo.
4 Orot ebowabow isan tibibaiyan, nati i men ana siwar tibitin baise ana bowabow isan baiyan tibitin.
5 Aku paimbo nalo imbo teni Goteni na imbo toya tolimu nimbe kanopili nimbe yunu ulure naa tepa aku ulu keri terimu imbo te Jisasini yunge nimbe tenderimumunga Goteni yu imbo toya tolimu nimbelo nimbelie ipuki tirimo akumunga ipuki tirimo ulumuni Goteni yu iye toya tolimu imbi timbelo.
5 Orot yait ana bowabow men i’itin, baise ibitumitum God i sabuw kakafih eyayamutufurih. Nati orot boro yamutufuren ana’i’inanen Godane nab, anayabin ebitumatum, men ana bowabowamaim.
6 Devitini aku tepala nimu. Goteni imbo teni i tepo tendu kani nunge iye toya toli moro ungu naa nimomu imbo toya tolimu nimbe karomo imbomu yu malo ningo pilengei nimbelie nimbeindo,
6 Buk Atamaninamaim David i tur ta’imon eo, orot yait yamutufuren ana’i’inanen God bitin boro baigegewasin nab, men ana bowabowamaim. Imih David iti na’atube eorereb eo,
7 Imbomanga ulu keri teremelema Goteni tiye kolopa,
7 “Orot yait
8 Imbo tenga ulu pulu keri teremomanga Awilimuni altopa naa lipe manjipe
8 Nati orot i boro baigegewasin nab,
9 I molko kondonge mele Devitini nimu ulumu imbo kangi te kopirimele imbo akumanga kauya? Molo kano ulu pulumu imbo kangi te naa kopirimele imbo akumanga peyaya? Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku tepo nilipo oro.
9 Iti baigegewasin i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw akisih isah, ai hai ar afuwa’e tema’ama auman isah? Baise boun tanowar, “Abraham i ana baitumatumamaim God dogoron botabir ana ef mutufurin rouw eo.”
10 Abraham ambe tepa molorumu wali Goteni kanopalie iye toya tolimu nimbe kanorumuya? Yu kangi pundu te kopirimu wali Goteni iye toya tolimu nimu molo oi kangi pundu te naa kopili aku tepa nimuya? Oi naa kopili aku wali nimu.
10 Iti sawar i mi’itube matar? Abraham ana ar afuwina’e ma’am ana veya matar o ana ar hi’a’afuw ufunamaim matar? Baise anao kwananowar, Abraham i wan God ana baibasit wanawanan run, imaibo ana ar i uf hi’afuw.
11 Yu oi kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni yu iye toya tolimu nimu. I iyemu Goteni iye toya tolimu nimbe karomo ningo kanangei nimbelie kangi pundu te i teko kopiwi nimbe mane tirimu akumu altopa mane tirimu. Akumunga imbo kangi pundu te naa kopiko Goteni nimo mele paimbo ningo ipuki tirimelemunga Goteni aku imboma imbo toya tolima nimbe karomo imbomanga pali Abraham yu aku imbomanga anda kolepamu.
11 Naatu nati ar afu’afuw i Abraham ana baitumatumamaim yamutufuren baib ana i’inanen. Iti sawar i Abraham ana ar kanabin auman ma’am ana veya matar. Isan imih sabuw iyab hai ar kanabih auman baise hina baitumatumayah himamatar tamah i Abraham, anayabin i hai baitumatumamaim God hai ef mutufurin rouw eorereb.
12 Juda imbomani enonga kangi pundu te kopirimele aku ulu pulumunga kau yu enonga kolepa, molo. Nalo oi Abraham kangi pundu te naa kopipelie Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tirimu ulu lombilko kangi pundu te kopiririmele imbo mareni aku teko ipuki tirimelemunga Abraham yu enonga kolepa iyemula.
12 Naatu Abraham auman i tamah, men ar afu’afuw akisin, baise Abraham ana baitumatumamaim ana’ar kanabin auman ma reremor tibi’ufunun auman.
13 Goteni maina mele terimuma pali Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye eno nanga maimu timbo nimbe panjirimu akumu Abrahameni ungu mane mare pilipe tenge tipe terimumunga naa nimu. Abrahameni Goteni nimu ungu paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni Abraham yu iye toya tolimu nimbe kanopalie melema pali timbo nimbe, nimbe panjirimu.
13 Abraham wawawan bairi God tafaram nowahimih baitih isan eo’omatanih ana veya i men ofafar bobosiyasiyar isan. Baise ana baitumatumamaim ana ef mumutufor isan.
14 Nalo ungu manema pilko tenge tiko tengemunga Goteni melema timbo nimbe panjilkanje yuni nimo ungu paimbo aku tepa tembalo ningo ipuki tili ulumuni ulure naa telka. Aku tepa lekanje Goteni melema timbo nimbe panjirimu ungumu akumu tukume naa pelka.
14 Anayabin sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar isan God ana omatanen nabitih na’at, baitumatum i boro nan ana’an en namatar naatu God ana omatanen i owararin.
15 Ungu manema peremo wali imbomani aku ulumu naa lombileli ulumuni Gote tepa mumindili kondoromo ulumu lipo manjirimolo. Nalo Mosesinga ungu manemu naa pelkanje imbomando ambe telka naa lombiltimeleya ungu naa nilimala.
15 Ofafaramaim ya so’ar emamatar, baise efan menamaim ofafar men ema’am, asto’oben men ema’ama.
16 Ungu manemanga pulumu aku tepa peremomunga Abrahamendo timbo nimbo, nimbo panjiro ungu nimumu Goteni imboma kinye konopu noipe we kondo koromomunga kau wendo ombalo. Aku ungumu Abraham kinye yuni kalopa limbelo imboma kinye enonga pali ungumu pepili nimbelie Goteni tembo nimbe panjirimu ungu paimbo tembalo ningo ipuki tingemunga kau i ungumu ltemo nimu. Imbomani ungu manema pilko tenge tiko teremele aku imbomando kau naa nimu. Abrahameni Goteni nimu mele paimbo nimo lepamo nimbe ipuki tirimu ulu aku teko ipuki tinge imboma enondo kape peya nimu. Abraham yu linonga pali anda kolepamu.
16 Isan imih omatanen etei i baitumatumamaim emamatar, saise manaw kabeber Godane nan Abraham wawawan etei isah, men sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar akisih isah. Baise baitumatumayah auman Abraham bitumatum na’atube. Anayabin it etei ayubit isanane tamat i Abraham.
17 Abraham lino Goteni nimo mele paimbo nimbo ipuki timolo imbomanga pali anda kolepamu akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumu i tepa:
17 Bukamaim iti na’atube eo, “Ayu o asinafi tafaram tutufin etei tamah imatar. Imih iti omatanen isan Abraham God ana tur itumitum,” anayabin God i murumurubih ebiyayawasih, naatu sawar yanonowat eo hitit tibirerereb.
18 Goteni anda kolepa Abrahamendo nu imbo talape awini kalko linio nimbe panjirimu ungumu Abraham yuni ipuki tipe ltimu. Kano wali amboi anda lembolomunga ungu nimbe panjirimu ungumu we manda wendo naa ombalo nalo yuni kamukumu tembalo nimbe Abraham yu nokopa molopalie oi naa kanorumu nalo Goteni nimu mele yuni Goteni kolo naa toromona paimbo walite tembalo nimbe pilipe tiye naa kolopalie tembalo nimbe we nokopa molorumu. Gote yuni ungu nimbe panjirimu ungumu i tepa,
18 Abraham sawar God eo’omatan men itah, baise baitumatumamaim nuhin fot ma kakaif yomaninamaim tafaram maumurih na’in tamah matar. Bukamaim isan eo na’atube matar, “O natunat boro daman na’atube.”
19 Yu molopili poinyema pali 100 mele omba purumu yu anda lepa pora tipelie ambomu kinye pepalie bakulu mewi engemu naa perimu. Yunge ambo Sara amboi lerimu, aku teko paimbo moloringili nalo yuni paa alaye kolte kape Gotenga nimu ungumu tiye naa kolorumu.
19 Abraham ana kwamur i ra’at, biyan i morob, naatu aawan Sarah yan wanawanan kek ana bar auman i morob, baise Abraham ana baitumatum i men ririm.
20 — ausente —
20 Naatu men kafa’imo God ana omatanen isan erekasiy auman ma’amih, baise ana baitumatum eabar totofar bat God ana merar yi bora’ara’ah.
21 — ausente —
21 Abraham ana naniyan tutufin etei bai so’ob God i fairin, abisa isan eo’omatan i karam boro nasinaf.
22 Yu aku tepa ipuki tipe molorumuna Goteni yu iye toya tolimu moromo nimbe kanorumu.
22 Ana’an iti isan, Abraham ana baitumatumamaim ana yawas mumutufor isan God bai.
23 Goteni yu iye toya tolimu nimbe kanorumu aku ungumu Abrahamenga kau ningo aku teko bukuna naa toringi.
23 Iti tur, “Ana ef mutufurinamaim God baib” i men Abraham akisin isan hikirum.
24 Lino yandopa yandopa pilemilila ningo aku ungumu bukuna tondoringi. Altopa lino kinye pilipolio Jisas linonga Awilimu kolorumu wali Yu makilipe koinjo molopili nimbelie terimu Gote nimbo pilipo yu nimo mele kolo naa topa paimbo tembalo nimbo ipuki tipo molomolo imboma yuni Abraham kanorumu mele lino aku tepa imbo toya tolima nimbe karomola.
24 Baise it auman isat hikirum, it iyabowat ata ef emumutufor naatu iyabowat tabitumatum God Jesu ata Regah morobone biyawas maiye isan.
25 Goteni Jisas linonga nimbe kolorumuna linoni ulu keri terimulumunga ungu te lino kinye naa peremo nimbelie Jisas makinjirimu. Aku tepalie lino imbo toya tolima nimu.
25 Jesu it ata kakafin isan God ibasit hi’asabun, baise morobone iyawas maiye, saise it tanawiyit tanan God nanamaim tayamutufurit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?