Romanos 1
IMO vs NAA
1 Na Poloni i pipiamu eno Kraistinga imbo Rom kombu moromelema topo tiro, na Kraist Jisasinga kongono tendeli kendemande iye te, Goteni nanga kongonomu tendepuwi nimbe na lipe mundupe, Gotenga ungu tukumemu ningo tilko andowi nimbe na kanopa ltimu iyemu.
1 Paulo, servo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo, separado para o evangelho de Deus,
2 Aku ungu tukumemu paa koro oi Goteni wendo ombalo nimbe, nimbe panjipe, yunge nimbe munduli ungu nili profet iyemani bukuna molopili tangei nimu wali yunge buk kake telimu toringi moromo ungu tukumemu.
2 que ele, no passado, prometeu por meio dos seus profetas nas Escrituras Sagradas.
3 Aku ungu tukumemu Gote yunge Malondo nimo ungumu. Yu King Devitini kalopa ltimu imbomani meringi iyemu.
3 Este evangelho diz respeito a seu Filho, o qual, segundo a carne, veio da descendência de Davi
4 Yu Gotenga iye kake telimu ningo kanangei nimbe Gote yunge engemuni yu imbo ono kombuna topa makinjirimuna makilipe koinjo molorumu aku engemuni yu Gotenga Malo moromo ningo kanangei nimbe Goteni lipe ondorumu. Malo, yu linonga Iye Awili Jisas Kraist.
4 e foi designado Filho de Deus com poder, segundo o Espírito de santidade, pela ressurreição dos mortos, a saber, Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Jisas Kraistini terimumunga Goteni Jisasinga imbi ola molopili nimbe konopumu lino kinye noipelie lino yunge kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu kongonomu temolo engemu tirimu. Aku kongonomu i tepa: Kombumanga pali imbomani Jisas paimbo Gotenga Malo, paimbo lino lipe tapombalo ningo ipuki tikolio yuni teaio nimo unguma pilko liko tenge kongonomu andopo teremolo.
5 Por meio dele viemos a receber graça e apostolado por amor do seu nome, para a obediência da fé, entre todos os gentios.
6 Kombumanga pali imboma nio akumu eno Rom imboma enondo kape nio. Eno peya Goteni kanopa lipe Jisas Kraistinga imboma molangei waio nimu imboma.
6 Entre esses se encontram também vocês que foram chamados para pertencerem a Jesus Cristo.
7 Eno Rom imboma Goteni konopu mondopa, eno kanopa lipe Yunge imbo kake telima molangei waio nimu imboma nani i pipiamu eno topo tiro. Linonga Lapa Gote kinye Awili Jisas Kraist talonga elonga konopumu eno kinye noikolio molangili, elonga konopu ame toli ulumu eno kinye pepili molangei.
7 A todos os amados de Deus que estão em Roma, chamados para ser santos. Que a graça e a paz de Deus, nosso Pai, e do Senhor Jesus Cristo estejam com vocês.
8 I ungumu kumbe lepo nimboi, eno Jisas Kraist paimbo ningo ipuki tirimele ulu mai kombu pali imbomani temane toko tirimelemunga nani Jisas Kraistinga imbi lepo nanga Gote kinye paa tereno nio.
8 Em primeiro lugar, por meio de Jesus Cristo, dou graças ao meu Deus por todos vocês, porque a fé que vocês têm é proclamada no mundo inteiro.
9 — ausente —
9 Pois Deus, a quem sirvo em meu espírito, no evangelho de seu Filho, é minha testemunha de como nunca deixo de fazer menção de vocês
10 — ausente —
10 em todas as minhas orações, pedindo que, em algum momento, pela vontade de Deus, surja uma oportunidade de visitá-los.
11 Mini Kake Telimuni eno tepa enge tipili enge te timboi akumunga eno paa kanamboa konopu lteo.
11 Porque desejo muito vê-los, a fim de repartir com vocês algum dom espiritual, para que vocês sejam fortalecidos,
12 Na Jisas ipuki tiro aku ulumuni eno lipo tapamboi. Eno Jisas ipuki tirimelemuni na liko tapangei. Aku temolo wali na kape eno kape lino peya ipuki tirimolo mele paa enge pepili nimbo konopu lepolio na paa wamboa nimbo moro.
12 isto é, para que nos consolemos uns aos outros por meio da fé mútua: a de vocês e a minha.
13 Ango kame, nani wali awini eno moromelena kanamboi wamboi konopu leru nalo oi aulke te naa lepa ulu wendo orumumani na pipi tirimu, aku konopu lepo moro mele kinye paa pilengei nimbo eno nimbo tiro. Na kombu lupemanga andopo imboma Gotenga bakuluma molangei nimbo lipo tapondoro mele aku tepo eno kape moromele mele enge nengei lipo tapambo nimbo paa wamboa nimbo moro.
13 Quero que vocês saibam, irmãos, que muitas vezes me propus a ir visitá-los — no que tenho sido, até agora, impedido —, para conseguir algum fruto igualmente entre vocês, assim como também tenho conseguido entre os outros gentios.
14 Aku kombu lupe lupe imbomanga mare Grik imbo pengama kinye mare we imbo lupe kerima kape, lipe manjili peremo imboma kinye naa lipe manjili imboma kape, akumanga pali kongono tendeli kendemande iyemu Goteni molani nimona paa teambo.
14 Pois sou devedor tanto a gregos como a bárbaros, tanto a sábios como a insensatos.
15 Akumunga eno Rom imboma kape ungu tukumemu nimbo tiembo nimbo konopu lteo.
15 Por isso, quanto a mim, estou pronto a anunciar o evangelho também a vocês que estão em Roma.
16 Aku ungu tukumemunga Goteni imboma lipe tapopa mindili nonge aulkena wendo ltimo engemu peremomunga na ungu tukumemu nimbo timboindo pipili naa kolto. Juda imboma kumbe lepa, we imbo lupema kinye peya, akumanga imboma ungu tukumemu paimbo ningo ipuki tirimele imboma pali i ungu tukumemuni tukundo ltimo.
16 Pois não me envergonho do evangelho, porque é o poder de Deus para a salvação de todo aquele que crê, primeiro do judeu e também do grego.
17 Goteni imboma altoko yu kinye ongo kopu teko molonge ulumu aku ungu tukumemuni lipe ondoromo. Paimbo nimbo ipuki tirimolo ulumuni kau Goteni lino imbo toya tolima nimbe karomo. Goteni lino aku tepa nimbe kanombalo ulu te lupe molo. Gotenga Bukuna ungu te moromo akumuni aku tepa nimola. Akumu i tepa:
17 Porque a justiça de Deus se revela no evangelho, de fé em fé, como está escrito: “O justo viverá por fé.”
18 — ausente —
18 A ira de Deus se revela do céu contra toda impiedade e injustiça dos seres humanos que, por meio da sua injustiça, suprimem a verdade.
19 — ausente —
19 Pois o que se pode conhecer a respeito de Deus é manifesto entre eles, porque Deus lhes manifestou.
20 Eno lipe ondoromo mele i tepa, Imbo te Gote oi naa kanoli nalo pulu polopa mulu mai talo terimu wali akumunga yando yuni teremo melema kanokolio imbomani yu tepa moromo ulumu kinye yunge molopa kau puli engemu kinye liko manjirimele. Yuni terimu melemani lipe ondoromona karomele akumunga yuni eno mindili nongei nimbelo kinye enoni naa pilerimulu ungu manda naa ninge.
20 Porque os atributos invisíveis de Deus, isto é, o seu eterno poder e a sua divindade, claramente se reconhecem, desde a criação do mundo, sendo percebidos por meio das coisas que Deus fez. Por isso, os seres humanos são indesculpáveis.
21 Gote paimbo moromo ningi nalo yu Gote ningo yunge imbi liko ola munduko kapi ningo yu kinye paa tereno naa ningi, eno konopu naa pepa keke lepo mele toko tumbulu tolina moloringi.
21 Porque, tendo conhecimento de Deus, não o glorificaram como Deus, nem lhe deram graças. Pelo contrário, se tornaram nulos em seus próprios raciocínios, e o coração insensato deles se obscureceu.
22 Eno imboma paa lipe manjili kelkele toromele nalo eno konopu naa peli imboma molko,
22 Dizendo que eram sábios, se tornaram tolos
23 Gote waliwalima molopa kau purumo popo naa toko tiye kolko, kolo wangoko maina imboma kinye kera kinye waimbe kinye we mele takera melemanga pali none telima wamoko au tiko anjiko lino nokoromele gotema ningo popo toko kapi ningi.
23 e trocaram a glória do Deus incorruptível por imagens semelhantes ao ser humano corruptível, às aves, aos quadrúpedes e aos répteis.
24 Aku teko Gote kinye teko kenjiringimunga yuni nimbeindo, manda, eno konopu kerimani kundupe meli purumu kinye ulu pulu keri awini teko wapu ulu kerinale tekolio wali enonga kangima enongano teko kenjiko, aku ulu eio konopu ltemelema teangei nimbe tiye kolorumu.
24 Por isso, Deus os entregou à impureza, pelos desejos do coração deles, para desonrarem o seu corpo entre si.
25 Gotenga ulu paimbomu tiye kolko kolo wangoko kolo toli ulumu konopu mondoko teamili ningo, Goteni terimu melema wamoko au tiko mondokolio aku melemani lino nokoromele gotema kolo toko ningo popo toko kapi ningi. Nalo linoni melema pali terimu Gotenga imbi paa waliwalima ola kau molopili nimbo lipo ola mundemili. I paa.
25 Eles trocaram a verdade de Deus pela mentira, adorando e servindo a criatura em lugar do Criador, o qual é bendito para sempre. Amém!
26 Aku ulu teringimunga Goteni eno ulu kerima konopu tiko teko molangei nimbe eno tiye kolorumu. Akumunga ambomani iyema kinye telemala ulu naa teko ambomani amboma kinye enongano teringi.
26 Por causa disso, Deus os entregou a paixões vergonhosas. Porque até as mulheres trocaram o modo natural das relações íntimas por outro, contrário à natureza.
27 Aku tepa mele iyemani kape amboma kinye konopu mondoko telemala ulu tiye kolko, iyema kinye enongano konopu mondoko teringi. Iyemani iyema kinye pipili teli ulu kerima teringimunga enonga ulu teko kenjiringimanga pundu tolima linge.
27 Da mesma forma, também os homens, deixando o contato natural da mulher, se inflamaram mutuamente em sua sensualidade, cometendo indecência, homens com homens, e recebendo, em si mesmos, a merecida punição do seu erro.
28 Ulu teringimunga ungu te peremola, akumu nemboi. Gote paimbo moromo mele naa pilipo molomolo kinye ulure molo ningi akumunga Goteni ulu paa kerima konopuni pilinge konopuma kau pepili imbomani manda naa pilko telemala mele we teko molangei nimbe tiye kolorumu.
28 E, por haverem desprezado o conhecimento de Deus, o próprio Deus os entregou a um modo de pensar reprovável, para praticarem coisas que não convêm.
29 Enonga konopuna ulu pulu keri lupe lupe awini perimumunga enoni ulu kerima teko, mele awini noirimoma kanoko konopu mondoko liemboa konopu leko, imbo mare kinye wapu ulu kerinale teko, aku uluma kau teko moromele. Imbo te mele awini noirimomu kanoko keri pilko, imboma toko kondoko, imboma kinye taka lipo molamili naa ningo nendeleme ningo, kolo toli uluma teko, imboma kinye konopu keri panjiko teko kenjiko, aku uluma tengeindo kau konopu kimbo tiko moromele. Enoni imbomanga ungu umbulkondo nindiko,
29 Estão cheios de todo tipo de injustiça, perversidade, avareza e maldade. Estão cheios de inveja, homicídio, discórdia, engano e malícia. São difamadores,
30 imbo teni ungu te i tepa nimu ningo kolo toko, Gote kinye konopu keri panjiko, imbomando ungu keri awini ningo, mongo mongo kondoko enonga imbi liko ola munduko, kalambo naa ningo, ulu pulu keri mare pora tondongeindo konopuni pilko i tepo teamili ningo teko, anupili lapalini ungu nimelema naa pilko tui tiko,
30 caluniadores, inimigos de Deus, insolentes, arrogantes, orgulhosos, inventores de males, desobedientes aos pais,
31 enonga konopu penga te naa pepili molko, ulu te aku tepo teamili ningo panjikolio naa teko, enonga pulu ltemo imboma konopu naa mondoko, we imboma kondo naa kolko teko kenjiko, aku teremele.
31 insensatos, desleais, sem afeição natural e sem misericórdia.
32 Gotenga ungu mane tumbi nilimuni imbomani aku uluma teremelema paa kolonge nimbe moromo ungu manemu paimbo pimele nalo enoni tai ningo ulu pulu keri akuma we teko moromele. Akumu kau molo. Imbo aku ulu pulu kerima teko moromele imbomanga imbi liko ola munduko kapi nimelela.
32 Embora conheçam a sentença de Deus, de que os que praticam tais coisas são passíveis de morte, eles não somente as fazem, mas também aprovam os que as praticam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?