Romanos 1

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Poloni i pipiamu eno Kraistinga imbo Rom kombu moromelema topo tiro, na Kraist Jisasinga kongono tendeli kendemande iye te, Goteni nanga kongonomu tendepuwi nimbe na lipe mundupe, Gotenga ungu tukumemu ningo tilko andowi nimbe na kanopa ltimu iyemu.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Aku ungu tukumemu paa koro oi Goteni wendo ombalo nimbe, nimbe panjipe, yunge nimbe munduli ungu nili profet iyemani bukuna molopili tangei nimu wali yunge buk kake telimu toringi moromo ungu tukumemu.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Aku ungu tukumemu Gote yunge Malondo nimo ungumu. Yu King Devitini kalopa ltimu imbomani meringi iyemu.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Yu Gotenga iye kake telimu ningo kanangei nimbe Gote yunge engemuni yu imbo ono kombuna topa makinjirimuna makilipe koinjo molorumu aku engemuni yu Gotenga Malo moromo ningo kanangei nimbe Goteni lipe ondorumu. Malo, yu linonga Iye Awili Jisas Kraist.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Jisas Kraistini terimumunga Goteni Jisasinga imbi ola molopili nimbe konopumu lino kinye noipelie lino yunge kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu kongonomu temolo engemu tirimu. Aku kongonomu i tepa: Kombumanga pali imbomani Jisas paimbo Gotenga Malo, paimbo lino lipe tapombalo ningo ipuki tikolio yuni teaio nimo unguma pilko liko tenge kongonomu andopo teremolo.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 Kombumanga pali imboma nio akumu eno Rom imboma enondo kape nio. Eno peya Goteni kanopa lipe Jisas Kraistinga imboma molangei waio nimu imboma.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Eno Rom imboma Goteni konopu mondopa, eno kanopa lipe Yunge imbo kake telima molangei waio nimu imboma nani i pipiamu eno topo tiro. Linonga Lapa Gote kinye Awili Jisas Kraist talonga elonga konopumu eno kinye noikolio molangili, elonga konopu ame toli ulumu eno kinye pepili molangei.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 I ungumu kumbe lepo nimboi, eno Jisas Kraist paimbo ningo ipuki tirimele ulu mai kombu pali imbomani temane toko tirimelemunga nani Jisas Kraistinga imbi lepo nanga Gote kinye paa tereno nio.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 — ausente —
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 — ausente —
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Mini Kake Telimuni eno tepa enge tipili enge te timboi akumunga eno paa kanamboa konopu lteo.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Na Jisas ipuki tiro aku ulumuni eno lipo tapamboi. Eno Jisas ipuki tirimelemuni na liko tapangei. Aku temolo wali na kape eno kape lino peya ipuki tirimolo mele paa enge pepili nimbo konopu lepolio na paa wamboa nimbo moro.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Ango kame, nani wali awini eno moromelena kanamboi wamboi konopu leru nalo oi aulke te naa lepa ulu wendo orumumani na pipi tirimu, aku konopu lepo moro mele kinye paa pilengei nimbo eno nimbo tiro. Na kombu lupemanga andopo imboma Gotenga bakuluma molangei nimbo lipo tapondoro mele aku tepo eno kape moromele mele enge nengei lipo tapambo nimbo paa wamboa nimbo moro.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Aku kombu lupe lupe imbomanga mare Grik imbo pengama kinye mare we imbo lupe kerima kape, lipe manjili peremo imboma kinye naa lipe manjili imboma kape, akumanga pali kongono tendeli kendemande iyemu Goteni molani nimona paa teambo.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Akumunga eno Rom imboma kape ungu tukumemu nimbo tiembo nimbo konopu lteo.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Aku ungu tukumemunga Goteni imboma lipe tapopa mindili nonge aulkena wendo ltimo engemu peremomunga na ungu tukumemu nimbo timboindo pipili naa kolto. Juda imboma kumbe lepa, we imbo lupema kinye peya, akumanga imboma ungu tukumemu paimbo ningo ipuki tirimele imboma pali i ungu tukumemuni tukundo ltimo.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Goteni imboma altoko yu kinye ongo kopu teko molonge ulumu aku ungu tukumemuni lipe ondoromo. Paimbo nimbo ipuki tirimolo ulumuni kau Goteni lino imbo toya tolima nimbe karomo. Goteni lino aku tepa nimbe kanombalo ulu te lupe molo. Gotenga Bukuna ungu te moromo akumuni aku tepa nimola. Akumu i tepa:
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 — ausente —
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Eno lipe ondoromo mele i tepa, Imbo te Gote oi naa kanoli nalo pulu polopa mulu mai talo terimu wali akumunga yando yuni teremo melema kanokolio imbomani yu tepa moromo ulumu kinye yunge molopa kau puli engemu kinye liko manjirimele. Yuni terimu melemani lipe ondoromona karomele akumunga yuni eno mindili nongei nimbelo kinye enoni naa pilerimulu ungu manda naa ninge.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Gote paimbo moromo ningi nalo yu Gote ningo yunge imbi liko ola munduko kapi ningo yu kinye paa tereno naa ningi, eno konopu naa pepa keke lepo mele toko tumbulu tolina moloringi.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Eno imboma paa lipe manjili kelkele toromele nalo eno konopu naa peli imboma molko,
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Gote waliwalima molopa kau purumo popo naa toko tiye kolko, kolo wangoko maina imboma kinye kera kinye waimbe kinye we mele takera melemanga pali none telima wamoko au tiko anjiko lino nokoromele gotema ningo popo toko kapi ningi.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Aku teko Gote kinye teko kenjiringimunga yuni nimbeindo, manda, eno konopu kerimani kundupe meli purumu kinye ulu pulu keri awini teko wapu ulu kerinale tekolio wali enonga kangima enongano teko kenjiko, aku ulu eio konopu ltemelema teangei nimbe tiye kolorumu.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Gotenga ulu paimbomu tiye kolko kolo wangoko kolo toli ulumu konopu mondoko teamili ningo, Goteni terimu melema wamoko au tiko mondokolio aku melemani lino nokoromele gotema kolo toko ningo popo toko kapi ningi. Nalo linoni melema pali terimu Gotenga imbi paa waliwalima ola kau molopili nimbo lipo ola mundemili. I paa.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Aku ulu teringimunga Goteni eno ulu kerima konopu tiko teko molangei nimbe eno tiye kolorumu. Akumunga ambomani iyema kinye telemala ulu naa teko ambomani amboma kinye enongano teringi.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Aku tepa mele iyemani kape amboma kinye konopu mondoko telemala ulu tiye kolko, iyema kinye enongano konopu mondoko teringi. Iyemani iyema kinye pipili teli ulu kerima teringimunga enonga ulu teko kenjiringimanga pundu tolima linge.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Ulu teringimunga ungu te peremola, akumu nemboi. Gote paimbo moromo mele naa pilipo molomolo kinye ulure molo ningi akumunga Goteni ulu paa kerima konopuni pilinge konopuma kau pepili imbomani manda naa pilko telemala mele we teko molangei nimbe tiye kolorumu.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Enonga konopuna ulu pulu keri lupe lupe awini perimumunga enoni ulu kerima teko, mele awini noirimoma kanoko konopu mondoko liemboa konopu leko, imbo mare kinye wapu ulu kerinale teko, aku uluma kau teko moromele. Imbo te mele awini noirimomu kanoko keri pilko, imboma toko kondoko, imboma kinye taka lipo molamili naa ningo nendeleme ningo, kolo toli uluma teko, imboma kinye konopu keri panjiko teko kenjiko, aku uluma tengeindo kau konopu kimbo tiko moromele. Enoni imbomanga ungu umbulkondo nindiko,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 imbo teni ungu te i tepa nimu ningo kolo toko, Gote kinye konopu keri panjiko, imbomando ungu keri awini ningo, mongo mongo kondoko enonga imbi liko ola munduko, kalambo naa ningo, ulu pulu keri mare pora tondongeindo konopuni pilko i tepo teamili ningo teko, anupili lapalini ungu nimelema naa pilko tui tiko,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 enonga konopu penga te naa pepili molko, ulu te aku tepo teamili ningo panjikolio naa teko, enonga pulu ltemo imboma konopu naa mondoko, we imboma kondo naa kolko teko kenjiko, aku teremele.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Gotenga ungu mane tumbi nilimuni imbomani aku uluma teremelema paa kolonge nimbe moromo ungu manemu paimbo pimele nalo enoni tai ningo ulu pulu keri akuma we teko moromele. Akumu kau molo. Imbo aku ulu pulu kerima teko moromele imbomanga imbi liko ola munduko kapi nimelela.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra