Mateus 10

IMO vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jisasini yu lombili andoli iye 12 waio alako topalie enoni imbomanga konopuna kuro wangopa moromoma ongo wendo paio ningo toko makorongei engemu tipelie, imbo kuro tolima kinye imbo kuroni ka anjilima kinye koinjo pangei ningei engemu tirimu.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Yuni nanga kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iye 12 akumanga imbima i tepa: Oi Saimon, yunge imbi te Pita ningi, yu kame yunge angenu Andru kame, Sebedinga malo Jems kame Jems yunge angenu Jon kame,
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 Filip kame Bartolomyu kame, Tomas kame kou takisi ltimu iye Matyu kame, Alfiusinga malo Jems kame, Tadius kame,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 Lino Juda imboma linongano gavman molamili ningi talape iye Saimon kame altopa Jisas lipe opa pulemanga kindo tirimu iye Judas Iskariot kame, akuma.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Jisasini aku iye 12 lipe mundupelie mane tipe nimbei, “Imbo lupema moromelena naa paio. Samaria imbomanga taun tenga naa paio.
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Israel imboma kau enonga kongi sipsip pena loi leko peremele mele aku teko moromele imboma moromelena kau paio.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Eno moromelena pungolio, enondo Gote iye nomi king molopa imboma nokombalo waimu nondopa wendo ombai teremo nilko paio.
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 Kuro tombalo imboma teko koinjo liko, kolko linge imboma makinjiko koinjo mondoko, kuro kendi nombalo imboma imbo kangi angilepili ningo, kuro konopuna wangopa molopili molonge imboma konopuna naa molangei, ongo wendo paio ningo teliko paio. I kongonomu tengemunga engemu lingeindo kou teni molo melteni topo toko naa tirimele kani anjo imboma aku teko liko tapondokolio ningemuni, kou te liemili ningo naa teaio. We teaio.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 Pungeindo kou gol mare molo kou silva mare molo kou kapa mare kakona panjiko meko naa paio.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Meli wale kape wale pakoli talo kape kimbo laku kape tu ambolongemu kape naa meko, we pangei. Enoni imbomanga tapoli kongono tenderemele imboma we imbomani langi tinge.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 Altopa kombu awili tenga molo kombu kelo tenga tuku pungolio, imboma waliko pilkolio ningei, iye nari penga toya tolimu moromomuni linondo peya molamili waio nimbeloya nenge. Aku wali te ningo tinge kinye pilko yu kanoko ltendekolio aku iyemunga ulkena pungo yu kinye kau peko molkolio altopa aku kombumu tiye kolko paio. Ulke pinepine naa andoko, ulke tendekurenga kau langi nongo peaio.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Kombu tenga pungo iye penga te liko ondonge kinye kanoko ltendeko yunge ulkena tukundo pungolio, ulke pulu imbomando Goteni eno nokopa kondopili molaio neio.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Kano kinye kano imbomani peya peamili tukundo waio ninge lemo, enonga ungu penga ninge kanomu kano imboma kinye pepili. Nalo kano imbomani konopu penga naa panjiko, peya peamili waio naa ninge lemo ungu penga oi tukundo pungolio ninge kanomu eno kinye naa pepili ningo, kelko meko eno tiye kolko yando waio.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 Imbo teni enondo peya peamili waio ungu naa ningo enoni ungu ningema pilko naa linge lemo aku ulkemu molo aku taunona imbo kerima tiye kolko pungeindo aku kombuna imboma kamukumu molko kenjingei Goteni eno lipe naa tapondombalo mele pilengei ningo enonga kimbona kano kombumanga kungupo angilimbelomu kulu toko paio.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Nani eno paimbo nimbo tiro. Kot walimu wendo ombalo kinye kombu awili Sodom kinye Gomora talo elonga imboma oi ulu pulu keri awini teringi nalo elonga kot kelo mele pembalo. Nalo i imbo enondo tukundo waio ungu naa ningo enonga ungu pilko naa linge imboma kot walimu wendo ombalo kinye enonga kot awilimu pembalo.
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 Eno lipo munduro iyema eno sipsip melema, imbo owa takera awili kerimani sipsip topa noromo mele imboma moromelena eno lipo munduro. Nanga ungumu andoko ningo tinge kinye pilko keri pilkolio imbomani eno mindili liko tinge. Imboma owa takera mele aku teko moromele kani waimbemu lipe manjilimu paa peremona uluma tembaindo wamba lipe manjipe teremo mele eno aku teko molko, kera imili moromo mele molangei. Aku keramuni melema mindili tipe tepa kenjimbelo ulu pulu te naa peremo.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 Imboma wamongo kanaio. Enoni na lombili andoli imboma mindili nongo, kolangei ningo, eno mare liko ambolkolio kaunsilimanga makumanga meko pungo kot tendeko, eno mare Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pimele ulkemanga liko meko pungo koipeni tonge.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Eno nanga imboma molongemunga eno mare ka tiko imbo lupemanga gavman iye awilima kinye iye nomi kingima kinye molongena kot tendengeindo meko punge. Aku ulu tenge kani eno kanoko kondoko molaio. Nalo kot tendenge kinye kotena angilkolio enoni nanga ungumu pilengei ningo eno ningo tinge.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Nalo eno ka tiko kot tendenge kinye kotena ambele ungure nimolonje, lino ungu te waliko pilinge kinye ambele ungure topondopo nimolonje ningo mini naa lteaio. Neya aku wali Goteni nengei ungu nimbe timbelo.
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 Eno ungu ningema enongano pilkolio naa ninge. Enonga mulu kombuna moromo Lapanga Mini Kake Telimuni eno i teko ungu nengei nimbe tope timbelo.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 Aku walimanga angenuni yunge angenu nanga imbo molombalomunga kolopili toko kondangei nimbe kot tendembalo. Lapani yunge bakuluma akula tembalo. Bakulumani kape enonga anupili lapali kinye mumindili kolko kotena meko pungo toko kondangei ningela.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Nanga imboma molongemunga imbomani pali eno kinye konopu keri panjinge, nalo na tiye naa kolko walima pora naa nipili enge ningo molonge imboma Goteni lipe tapondopa mindili nonge kombuna naa pungo peya molopo kondopo kau pamili nimbelo.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Kombu tenga imbomani eno mindili nangei ningo teko kenjinge kinye kombu tenga kowa paio. Nani enondo paimbo nio. Eno kombu Israel tukundo kombumanga pali andoko nanga kongonomu teko pora naa tindengei Iyemunga Malo ombalo.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 Mane tili iye te lombili pungo unguma pimele imboma enonga mane tilimu mainyendopa, eno olandopa manda naa ninge. Kendemande imbo teni yunge nokoli iyemu mainyendopa, yu olandopa manda naa nimbelo.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Lombili pumbe unguma pimo imbomu kinye yunge ungu mane tirimo iyemu kinye tendeku tepa morombele akumu manda. Kendemande imbomu kinye yunge nokoli iyemu kinye tendeku tepa morombele akumu mandala. Ulke pulu iyemunga ungu naa pimele imbomani yu kinye mumindili kolko iri tongeindo kuromanga nomi Satanenga imbi manda leko yu Belsebul ningo imbi tirimele. Altopa kinye ulke pulu iyemundo aku teko ninge lemo yunge ulkena peremele imbomando pali imbi paa keri tinge.
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 Nanga opa pulemani na teko kenjirimele mele eno na lombili andoli iyema paimbo teko kenjingela akumunga eno kano imboma pipili naa kolaio. Teko pange tenderemele ulumanga tendekure kape naa pange tendenge, uluma pali mona lembalo. Lopeke teremo ulumanga tendekure kape altopa lopeke naa tembalo.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 Nani enondo tumbulu tolina nio unguma tangolina neio. Ungu olo toko ninge enongano komuni pilinge unguma ulke tulepena imuna ola angilko winjiko ningo tieio.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Kangimu kau toko kondokolio minimu manda toko naa kondonge imboma pipili naa kolaio. Gote kau pipili kolaio. Yuni kangimu kinye minimu kinye peya talo tipe kombuna manda topa kondombalo kani yu kau pipili kolaio.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Kera kaltindipele paa kelomu moromo, tarepo toko lingeindo kera talo peya toya teni mele kau purumo. Nalo te kolopa we mainye naa purumo. Kano kerama na lombili andoli imbomanga mulu kombuna moromo Lapamuni nokoromo.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Eno na lombili andolima, enonga pinyendima te te nimbe waye kambu toromo.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 Kera kaltindipele yu kou paa koltalo mele purumo. Nalo Goteni eno kanopalie wali eno imboma paa olandopa. Akumunga pipili naa kolaio.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 Imbo teni imbomanga kumbekerena ola angilipe na Jisasinga imbomu moro nimbelo kinye nani Ara mulu kombuna moromomunga kumbekerena ola angilipo aku imbomu nanga imbomu nimbo.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Nalo imbomanga kumbekerena Jisas yu nariya, Yu naa karo aku tepa nimbelo imbomu yu nani Ara mulu kombuna moromomunga kumbekerena yu nanga imbomu molo nimbo, yu naa karo nimbo.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 Ya maina imboma opa naa teko tendekuna kopu teko molangei nimbo oru konopu naa leaio. Eno imboma taka liko molko kopu teko molangei nimboindo naa oru. Na oromupe opa teli bainet mepo oromunga na ipuki naa tirimelema kinye opa makinjinge.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 — ausente —
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 — ausente —
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 Imbo teni na olandopa konopu naa mondopa, yunge lapa molo anumu olandopa konopu mondombalo imbomu nanga imbomu manda naa molombalo. Imbo teni na olandopa konopu naa mondopa, yunge malo molo lemenu olandopa konopu mondombalo imbomu nanga imbomu manda naa molombalo.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Imbo teni yu lombili pambo nimbelie imboma unjo polopeyana angilko mindili nongo koromele mele yuni unjo polopeya mele gomo lembaindo na yu lombili pumboindo mindili nondu lemo manda; kolondu lemo paala naa nimo lemo nanga imbomu manda naa molombalo.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Imbo te ya mai kombuna na molopo kondopo, nondopo naa kolambo nimbe pimo imbomu kolopalie kombu kerina mindili nomba molopa kau pumbelo. Nalo imbo te na lombili andopa nanga kongonomu tendembaindo ya maina mindili nombo molombo kinye manda, kolombo kinye manda nimbelo imbomu koinjo molopa kondopa kau pumbelo.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 Eno kombu tenga punge kinye imbo teni peya molamili waio nimbe lipe tapondoromo imbomu na peya aku tepa lipe tapondoromo. Na peya molambili owi nimo imbomuni na mai kombuna puwi nimbe lipe mundurumu iyemu peya molambili owi nimola.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Imbo teni Gotenga nimbe munduli ungu nili profet imbo te oromo kinye yu Gotenga profet imbo te kani nimbe pilipelie peya molambili owi nimbe lipe taporomo imbomu Goteni yunge profet imbomu mele timbelo mele aku lipe taporomo imbomu kape tendeku tipe timbelo. Imbo teni Gotenga ungumu pilipe lipe konopu tumbi nipili moromo imbo te oromo kinye yu Gotenga ungumu pilipe lipe konopu tumbi nipili moromo imbo te kani nimbe pilipelie peya molambili owi nimbe lipe taporomo imbomu Goteni aku imbo tumbi nilimu mele timbelo mele yu lipe taporomo imbomu kape tendeku tipela timbelo.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Imbo teni eno nanga lombili andoli imbo imbi naa mololi imbo te kanopa yu nanga lombili andoli imbo te kani nimbe kanopalie yu lipe tapopa we no kape kolopa timo lemo aku imbomu Goteni paimbo mele timbelomu limbelo akumu nani eno paimbo nimbo tiro,” nimu.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra