Mateus 10
IMO vs AAI
1 Jisasini yu lombili andoli iye 12 waio alako topalie enoni imbomanga konopuna kuro wangopa moromoma ongo wendo paio ningo toko makorongei engemu tipelie, imbo kuro tolima kinye imbo kuroni ka anjilima kinye koinjo pangei ningei engemu tirimu.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Yuni nanga kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iye 12 akumanga imbima i tepa: Oi Saimon, yunge imbi te Pita ningi, yu kame yunge angenu Andru kame, Sebedinga malo Jems kame Jems yunge angenu Jon kame,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Filip kame Bartolomyu kame, Tomas kame kou takisi ltimu iye Matyu kame, Alfiusinga malo Jems kame, Tadius kame,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Lino Juda imboma linongano gavman molamili ningi talape iye Saimon kame altopa Jisas lipe opa pulemanga kindo tirimu iye Judas Iskariot kame, akuma.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Jisasini aku iye 12 lipe mundupelie mane tipe nimbei, “Imbo lupema moromelena naa paio. Samaria imbomanga taun tenga naa paio.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Israel imboma kau enonga kongi sipsip pena loi leko peremele mele aku teko moromele imboma moromelena kau paio.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Eno moromelena pungolio, enondo Gote iye nomi king molopa imboma nokombalo waimu nondopa wendo ombai teremo nilko paio.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Kuro tombalo imboma teko koinjo liko, kolko linge imboma makinjiko koinjo mondoko, kuro kendi nombalo imboma imbo kangi angilepili ningo, kuro konopuna wangopa molopili molonge imboma konopuna naa molangei, ongo wendo paio ningo teliko paio. I kongonomu tengemunga engemu lingeindo kou teni molo melteni topo toko naa tirimele kani anjo imboma aku teko liko tapondokolio ningemuni, kou te liemili ningo naa teaio. We teaio.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Pungeindo kou gol mare molo kou silva mare molo kou kapa mare kakona panjiko meko naa paio.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Meli wale kape wale pakoli talo kape kimbo laku kape tu ambolongemu kape naa meko, we pangei. Enoni imbomanga tapoli kongono tenderemele imboma we imbomani langi tinge.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Altopa kombu awili tenga molo kombu kelo tenga tuku pungolio, imboma waliko pilkolio ningei, iye nari penga toya tolimu moromomuni linondo peya molamili waio nimbeloya nenge. Aku wali te ningo tinge kinye pilko yu kanoko ltendekolio aku iyemunga ulkena pungo yu kinye kau peko molkolio altopa aku kombumu tiye kolko paio. Ulke pinepine naa andoko, ulke tendekurenga kau langi nongo peaio.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Kombu tenga pungo iye penga te liko ondonge kinye kanoko ltendeko yunge ulkena tukundo pungolio, ulke pulu imbomando Goteni eno nokopa kondopili molaio neio.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Kano kinye kano imbomani peya peamili tukundo waio ninge lemo, enonga ungu penga ninge kanomu kano imboma kinye pepili. Nalo kano imbomani konopu penga naa panjiko, peya peamili waio naa ninge lemo ungu penga oi tukundo pungolio ninge kanomu eno kinye naa pepili ningo, kelko meko eno tiye kolko yando waio.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Imbo teni enondo peya peamili waio ungu naa ningo enoni ungu ningema pilko naa linge lemo aku ulkemu molo aku taunona imbo kerima tiye kolko pungeindo aku kombuna imboma kamukumu molko kenjingei Goteni eno lipe naa tapondombalo mele pilengei ningo enonga kimbona kano kombumanga kungupo angilimbelomu kulu toko paio.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Nani eno paimbo nimbo tiro. Kot walimu wendo ombalo kinye kombu awili Sodom kinye Gomora talo elonga imboma oi ulu pulu keri awini teringi nalo elonga kot kelo mele pembalo. Nalo i imbo enondo tukundo waio ungu naa ningo enonga ungu pilko naa linge imboma kot walimu wendo ombalo kinye enonga kot awilimu pembalo.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Eno lipo munduro iyema eno sipsip melema, imbo owa takera awili kerimani sipsip topa noromo mele imboma moromelena eno lipo munduro. Nanga ungumu andoko ningo tinge kinye pilko keri pilkolio imbomani eno mindili liko tinge. Imboma owa takera mele aku teko moromele kani waimbemu lipe manjilimu paa peremona uluma tembaindo wamba lipe manjipe teremo mele eno aku teko molko, kera imili moromo mele molangei. Aku keramuni melema mindili tipe tepa kenjimbelo ulu pulu te naa peremo.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Imboma wamongo kanaio. Enoni na lombili andoli imboma mindili nongo, kolangei ningo, eno mare liko ambolkolio kaunsilimanga makumanga meko pungo kot tendeko, eno mare Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pimele ulkemanga liko meko pungo koipeni tonge.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Eno nanga imboma molongemunga eno mare ka tiko imbo lupemanga gavman iye awilima kinye iye nomi kingima kinye molongena kot tendengeindo meko punge. Aku ulu tenge kani eno kanoko kondoko molaio. Nalo kot tendenge kinye kotena angilkolio enoni nanga ungumu pilengei ningo eno ningo tinge.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Nalo eno ka tiko kot tendenge kinye kotena ambele ungure nimolonje, lino ungu te waliko pilinge kinye ambele ungure topondopo nimolonje ningo mini naa lteaio. Neya aku wali Goteni nengei ungu nimbe timbelo.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Eno ungu ningema enongano pilkolio naa ninge. Enonga mulu kombuna moromo Lapanga Mini Kake Telimuni eno i teko ungu nengei nimbe tope timbelo.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Aku walimanga angenuni yunge angenu nanga imbo molombalomunga kolopili toko kondangei nimbe kot tendembalo. Lapani yunge bakuluma akula tembalo. Bakulumani kape enonga anupili lapali kinye mumindili kolko kotena meko pungo toko kondangei ningela.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Nanga imboma molongemunga imbomani pali eno kinye konopu keri panjinge, nalo na tiye naa kolko walima pora naa nipili enge ningo molonge imboma Goteni lipe tapondopa mindili nonge kombuna naa pungo peya molopo kondopo kau pamili nimbelo.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Kombu tenga imbomani eno mindili nangei ningo teko kenjinge kinye kombu tenga kowa paio. Nani enondo paimbo nio. Eno kombu Israel tukundo kombumanga pali andoko nanga kongonomu teko pora naa tindengei Iyemunga Malo ombalo.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Mane tili iye te lombili pungo unguma pimele imboma enonga mane tilimu mainyendopa, eno olandopa manda naa ninge. Kendemande imbo teni yunge nokoli iyemu mainyendopa, yu olandopa manda naa nimbelo.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Lombili pumbe unguma pimo imbomu kinye yunge ungu mane tirimo iyemu kinye tendeku tepa morombele akumu manda. Kendemande imbomu kinye yunge nokoli iyemu kinye tendeku tepa morombele akumu mandala. Ulke pulu iyemunga ungu naa pimele imbomani yu kinye mumindili kolko iri tongeindo kuromanga nomi Satanenga imbi manda leko yu Belsebul ningo imbi tirimele. Altopa kinye ulke pulu iyemundo aku teko ninge lemo yunge ulkena peremele imbomando pali imbi paa keri tinge.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Nanga opa pulemani na teko kenjirimele mele eno na lombili andoli iyema paimbo teko kenjingela akumunga eno kano imboma pipili naa kolaio. Teko pange tenderemele ulumanga tendekure kape naa pange tendenge, uluma pali mona lembalo. Lopeke teremo ulumanga tendekure kape altopa lopeke naa tembalo.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Nani enondo tumbulu tolina nio unguma tangolina neio. Ungu olo toko ninge enongano komuni pilinge unguma ulke tulepena imuna ola angilko winjiko ningo tieio.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Kangimu kau toko kondokolio minimu manda toko naa kondonge imboma pipili naa kolaio. Gote kau pipili kolaio. Yuni kangimu kinye minimu kinye peya talo tipe kombuna manda topa kondombalo kani yu kau pipili kolaio.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Kera kaltindipele paa kelomu moromo, tarepo toko lingeindo kera talo peya toya teni mele kau purumo. Nalo te kolopa we mainye naa purumo. Kano kerama na lombili andoli imbomanga mulu kombuna moromo Lapamuni nokoromo.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Eno na lombili andolima, enonga pinyendima te te nimbe waye kambu toromo.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Kera kaltindipele yu kou paa koltalo mele purumo. Nalo Goteni eno kanopalie wali eno imboma paa olandopa. Akumunga pipili naa kolaio.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Imbo teni imbomanga kumbekerena ola angilipe na Jisasinga imbomu moro nimbelo kinye nani Ara mulu kombuna moromomunga kumbekerena ola angilipo aku imbomu nanga imbomu nimbo.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Nalo imbomanga kumbekerena Jisas yu nariya, Yu naa karo aku tepa nimbelo imbomu yu nani Ara mulu kombuna moromomunga kumbekerena yu nanga imbomu molo nimbo, yu naa karo nimbo.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Ya maina imboma opa naa teko tendekuna kopu teko molangei nimbo oru konopu naa leaio. Eno imboma taka liko molko kopu teko molangei nimboindo naa oru. Na oromupe opa teli bainet mepo oromunga na ipuki naa tirimelema kinye opa makinjinge.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 — ausente —
35 Ayu anan anayabin
36 — ausente —
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Imbo teni na olandopa konopu naa mondopa, yunge lapa molo anumu olandopa konopu mondombalo imbomu nanga imbomu manda naa molombalo. Imbo teni na olandopa konopu naa mondopa, yunge malo molo lemenu olandopa konopu mondombalo imbomu nanga imbomu manda naa molombalo.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Imbo teni yu lombili pambo nimbelie imboma unjo polopeyana angilko mindili nongo koromele mele yuni unjo polopeya mele gomo lembaindo na yu lombili pumboindo mindili nondu lemo manda; kolondu lemo paala naa nimo lemo nanga imbomu manda naa molombalo.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Imbo te ya mai kombuna na molopo kondopo, nondopo naa kolambo nimbe pimo imbomu kolopalie kombu kerina mindili nomba molopa kau pumbelo. Nalo imbo te na lombili andopa nanga kongonomu tendembaindo ya maina mindili nombo molombo kinye manda, kolombo kinye manda nimbelo imbomu koinjo molopa kondopa kau pumbelo.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Eno kombu tenga punge kinye imbo teni peya molamili waio nimbe lipe tapondoromo imbomu na peya aku tepa lipe tapondoromo. Na peya molambili owi nimo imbomuni na mai kombuna puwi nimbe lipe mundurumu iyemu peya molambili owi nimola.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Imbo teni Gotenga nimbe munduli ungu nili profet imbo te oromo kinye yu Gotenga profet imbo te kani nimbe pilipelie peya molambili owi nimbe lipe taporomo imbomu Goteni yunge profet imbomu mele timbelo mele aku lipe taporomo imbomu kape tendeku tipe timbelo. Imbo teni Gotenga ungumu pilipe lipe konopu tumbi nipili moromo imbo te oromo kinye yu Gotenga ungumu pilipe lipe konopu tumbi nipili moromo imbo te kani nimbe pilipelie peya molambili owi nimbe lipe taporomo imbomu Goteni aku imbo tumbi nilimu mele timbelo mele yu lipe taporomo imbomu kape tendeku tipela timbelo.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Imbo teni eno nanga lombili andoli imbo imbi naa mololi imbo te kanopa yu nanga lombili andoli imbo te kani nimbe kanopalie yu lipe tapopa we no kape kolopa timo lemo aku imbomu Goteni paimbo mele timbelomu limbelo akumu nani eno paimbo nimbo tiro,” nimu.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?