Romanos 2

CUI vs XGS

Sair da comparação
XGS Xwɨyí̵á Gorɨxoyá Sɨŋí̵pɨrɨnɨ
1 Paca tsipaebatsi paxam judiomonae jiwana pam pomonae xua ichamonae pecayabara nanta xeinaewichi xua icha abe exana xuano xua icha jopa abe exanaeyo. Paxam jopa bewa pajam tsane ichʉntha: “Xam abe exaname, natsicuenta exaname Nacomtha”, jopa bewa pajam tsane. Tsipei poxonae ichʉn payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaewaxae, apara painya coutha panatsicuentame Nacomtha xua abe painya neexanaexae. Poxoru bichocono abe painya neexanaewi icha ichi pomonae payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe pia peexanaewaxae.
1 Ayɨnánɨ ámá wíyo xwɨyɨ́á umeararɨgɨ́á wiyɨ́nénɨ wiyɨ́nénɨ bɨ osearɨmɨnɨ. Sɨ́á yoparɨ́yimɨ Gorɨxo ámá nɨyonɨ mí ómómɨxɨmɨ́ yarɨ́ná “Ayɨ́ nánɨ ɨ́wɨ́ apɨ eŋárɨnɨ.” urɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́áyɨ́némanɨ. Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́ápɨ nánɨ xwɨyɨ́á umeararɨgɨ́áyɨ́né, seyɨ́né enɨ ɨ́wɨ́ axɨ́pɨ yarɨgɨ́áyɨ́né eŋagɨ nánɨ wínɨyo xwɨyɨ́á numearɨróná sewanɨŋɨ́yɨ́né enɨ́nɨŋɨ́ mearɨnarɨgɨ́á eŋagɨ nánɨ Gorɨxo mí ómómɨxɨmɨ́ seaiarɨ́ná xwɨyɨ́á bɨ urɨpaxɨ́ imónɨpɨ́rɨ́ámanɨ. vrouw met kind|src="WNB mama and baby.jpg" size="col" ref="Rom 2.1"
2 Waxainchi yaputainchi xua Nacom yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua yatsicaewa pexainyei coyenewatha xua abe peexanaexae bapontha. Poxonae Nacom yabara paebina xua penatsicuentsiwa jiwi, bapon paebina xua pomonae barapo peabe coyenewan exana bewa peraxa jʉbebinchi xua atene tsane.
2 Rɨpɨ nɨyaiwirɨ nɨjɨ́á imónɨŋwɨnɨ, “Ámá sɨpí e yarɨgɨ́áyo Gorɨxo xwɨyɨ́á numeárɨrɨ pɨrɨ́ numamorɨ́ná xeŋwɨ́nɨ bɨ mé xɨxenɨ ayo rɨ́a wiarɨnɨ?” yaiwiŋwɨnɨ.
3 Paxam ichʉn payabara paebame penatsicuentsiwa xua abe pia peexanaewaxae. Apara painya coutha panatsicuentame Nacomtha xua irʉ paxam painya nebarichiwatham xua abe painya neexanaexae. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua painya nepanenebiwa poxonae Nacom atene exanaena xua poxonae yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua pomonae abe peexanaewi.
3 Ɨ́wɨ́ axɨ́pɨ nero aí segɨ́ wínɨyɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́ápɨ nánɨ xwɨyɨ́á umeararɨgɨ́áyɨ́né, wínɨyo numearɨróná segɨ́ axɨ́pɨ egɨ́ápɨ nánɨ píoɨ yaiwinarɨŋoɨ? “Xwɨyɨ́á Gorɨxo neameárɨnɨ́ápimɨ ananɨ múropaxenerɨnɨ.” rɨyaiwinarɨŋoɨ?
4 Paxam paaichaxaibim poxonae Nacom bichocono peichichipaexae xua painya nepaca yawenaewa xua painya nepaca antobexae. Yawa paxam paaichaxaibim poxonae Nacom abʉ saya jʉntema ewata xua beta pacata exanaena xua pomonae pamxaem xua pajume cowʉntsiname yawa atene paca exanaena pomonae pamxaem jopa painya nejume cowʉntsiwi. Nacom baxua exana pia xua paxam painya auratsi abe painya neexanaexae. Yawano pia painya bapoxonae Nacom wʉcaetsi xua painya nepaca cayabara jʉntemainaenexa painya abe exanae coyenewan.
4 Gorɨxo segɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́ápɨ rɨ́wɨ́mɨnɨ omamópoyɨnɨrɨ wá nɨseawianɨrɨ seaiiŋɨ́pɨ nánɨ majɨ́á nimónɨróná rɨpɨ enɨ rɨseaimónarɨnɨ, “O wá ayá wí neawianɨrɨ pɨrɨ́ apaxɨ́ mé mɨneamamó erɨ okɨnɨmónɨ́poyɨnɨrɨ xwapɨ́ ayá wí xwayɨ́ nanɨrɨ ŋwearɨ yarɨŋɨ́pɨ peayɨ́ wianɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ yarɨnɨ.” rɨseaimónarɨnɨ?
5 Paxam ainya ʉnthʉton paxeiname. Yawano jopa paichipaem xua icha jʉntʉ coyene painya tsita xeinaewa Nacom. Daxota paxam mataropeicha paexanaponame xua pocotsiwan abe. Daxota bexa Nacom paca yabara anaepanaena xuano atene paca exanaena painya tsita natsicuentsixae po mataqueitha Nacom paebina xua bewa atene exanaeinchi pomonae barapo peabe coyenewan exana. Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua yatsicaewa pexainyei coyenewatha abe peexanaexae bapontha.
5 Oweoɨ, seyɨ́né dɨŋɨ́ wakɨsɨ́ ninɨróná segɨ́ ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́ápɨ rɨ́wɨ́mɨnɨ mɨmamoarɨgɨ́áyo dánɨ sɨ́á Gorɨxo sɨpí ámá yarɨgɨ́ápɨ nánɨ wikɨ́ rɨ́á ápiáwɨ́nɨŋɨ́ nɨwerɨ pɨrɨ́ umamonɨ́áyi nánɨ xɨ́o pɨrɨ́ seamamonɨ́ápɨ wínɨ wínɨ ɨkwɨkwarɨmɨ́nɨŋɨ́ yárarɨŋoɨ.
6 Nacom catsibina pentoman daxita carepaya jiwitha xua pocotsiwan pia petanacuichiwixaetsi. Pomonae abeya tanacuita xuya abeya matoma catsibebinchi. Pomonae wʉnaeya tanacuita xuya wʉnaeya matoma catsibebinchi.
6 Bɨkwɨ́yo re nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa, “Gorɨxo ámáyo pɨrɨ́ numamorɨ́ná wonɨ wonɨ xɨxegɨ́nɨ wigɨ́ néra ugɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ pɨ́rɨ́ umamonɨ́árɨnɨ.” nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pa enɨ́árɨnɨ.
7 Ichamonae Nacom peajʉntʉyapusʉ coyenewa catsibina pomonaetha pomonae jopa aitaconaeya exana dubenanaebiyaeyo pocotsiwa Nacom ichichipa. Barapomonae ichichipa nawita xua po coyene Nacom petsita xanepanaewa tsainchi. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita pia pebarʉ cui itura jinaewa Nacomtha. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita xua pia xeinaetsi peajʉntʉyapusʉ coyenewa po peajʉntʉyapusʉ coyenewa ataya tsiteca.
7 Ámá Gorɨxo yayɨ́ neamerɨ seáyɨ e neaimɨxɨrɨ negɨ́ wará urɨ́ mepaxɨ́ neaimɨxɨrɨ dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ tɨ́ŋwaéne neaimɨxɨrɨ éwɨnɨgɨnɨrɨ epaxɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ nero pɨ́nɨ mɨwiárɨ́ anɨŋɨ́ minɨ́ yarɨgɨ́áyo o pɨrɨ́ numamorɨ́ná dɨŋɨ́ nɨyɨmɨŋɨ́ tɨ́gɨ́áyɨ́ imónɨpɨ́rɨ nánɨ wimɨxɨnɨ́árɨnɨ.
8 Ichamonaetha, Nacom anaya exanaena xua atene exanatsi barapomonae pomonae saya ʉ piawa nata exana. Yawa Nacom atene exanaena pomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom pia pexainyei jume diwesi. Barapomonae Nacom bichocono caseba itapeta peichichipaewaxae xua abe coyenewa peexanaewa.
8 E nerɨ aí ámá wiwanɨŋɨ́yɨ́ nánɨnɨ dɨŋɨ́ nɨmónɨro xwɨyɨ́á nepaxɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨ aríkwɨ́kwɨ́ nɨwiro nɨpɨkwɨnɨ mimónɨŋɨ́pimɨ xɨ́darɨgɨ́áyo pɨrɨ́ numamorɨ́ná xegɨ́ wikɨ́ rɨ́á ápiáwɨ́nɨŋɨ́ wearɨŋɨ́pimɨ dánɨ pɨrɨ́ umamonɨ́árɨnɨ.
9 Atene exanebinchi yawa ajʉntʉrewe exanebinchi daxita pomonae abe coyenewan peexanaewi, matha copiya pomonae judiomonae, bapoxonae irʉ catsibinchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
9 Ámá sɨpí yarɨgɨ́á ayɨ́ ayo xeanɨŋɨ́ mɨmenɨŋwɨ́ ayɨkwɨ́ mɨrɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ wímeanɨ́árɨnɨ. Judayɨ́ e yarɨgɨ́áyo aŋɨpaxɨ́ nɨwímearɨ aí émáyɨ́ e yarɨgɨ́áyo enɨ wímeanɨ́árɨnɨ.
10 Ichitha nama Nacom seicaya catsibina pomonaetha pomonae xanepanaya betiya peexanaewi po coyenewa xua Nacom petsita xanepanaewa tsainchi. Yawano catsibina po coyenewa xua pebarʉ cui itura jinae coyenewa. Yawano catsibina po coyenewa xua jʉntema pejinompae coyenewan. Matha copiya catsibinchi judiomonae, bapoxonae irʉ catsibinchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
10 Apɨ e nɨwirɨ aí ámá naŋɨ́ yarɨgɨ́á ayɨ́ ayo seáyɨ e umerɨ wé íkwiaŋwɨ́yo ŋwɨrárɨrɨ nɨwayɨrónɨro ŋweapɨ́rɨ nánɨ wiirɨ enɨ́árɨnɨ. Judayɨ́ e yarɨgɨ́áyo aŋɨpaxɨ́ e nɨwiirɨ aí émáyo enɨ wiinɨ́árɨnɨ.
11 Barapomonaethabe Nacom catsina barapo coyenein tsipei Nacom tsita najʉpatsi daxita jiwi.
11 Gorɨxo ámáyo pɨrɨ́ numamorɨ́ná sɨ́mɨ́ sɨ́mɨ́ e nɨmerɨ pɨrɨ́ umamonɨ́ámanɨ. Sa ámá wigɨ́ egɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ pɨrɨ́ umamonɨ́á eŋagɨ nánɨ rarɨŋɨnɨ.
12 Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo daxita barapomonae yaputane poxonae abe exana pia peitorobi coyenewan pexeinaexae. Icha barapomonae awiya eexanapona pocotsiwa xua abe, Nacom tsita natsicuentatsi. Barapomonae werapaena abe peexanaexae bequein jopa yaputaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Pomonae judiomonae barapomonae yaputane Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxota yaputane poxonae abe exana. Poxonae barapomonae abe eexanapona Nacom tsita natsicuenta exanatsi abe peexanaexae, poxoru yaputane Moisés pia peitorobi coyene tatsi.
12 Ámá Gorɨxoyá ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mayɨ́ nimónɨro ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́ anɨ́nɨpɨ́rɨ nánɨ xwɨyɨ́á numeárɨrɨ́ná ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ dánɨ numeárɨrɨ “Joxɨ xwɨyɨ́á e eánɨŋɨ́ apɨ nɨwiaíkirɨ eŋɨ́rɨ́anɨ?” nurɨrɨ umeárɨnɨ́ámanɨ. E nerɨ aí ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́á ɨ́wɨ́ yarɨgɨ́áyo o apimɨ dánɨ xwɨyɨ́á nurɨrɨ umeárɨnɨ́árɨnɨ.
13 Pomonae jume tane Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi xuano exana pocotsiwa itoroba, barapomonae Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. Pomonae saya jume tane Moisés pia peitorobi coyene tatsi daichitha jopa exanaeyo pocotsiwa itoroba, barapomonae Nacom jopa tsita jʉntʉ coyene xanepanaetsi.
13 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨrɨnɨ. Ámá xɨ́oyá ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ nepa mɨxɨ́dɨ́ surɨ́má arɨ́á wiárɨ́áyɨ́ nánɨ Gorɨxo dɨŋɨ́ re yaiwinɨ́ámanɨ, “Nionɨyá sɨŋwɨ́yo dánɨ wé rónɨŋɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́rɨ́anɨ?” yaiwinɨ́ámanɨ. Ámá arɨ́á nɨwimáná xɨxenɨ xɨ́darɨgɨ́áyɨ́ nánɨnɨ “Wé rónɨŋɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ.” rárɨnɨ́árɨnɨ.
14 Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae jopa xeinaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Ichitha ichacuitha barapomonae exana xua be pocotsi coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Baxua barapomonae exana, tsipei pejʉntʉ coyenewantha yaputane pocotsiwa xua abe xuano pocotsiwa xua xanepana bequein bara jopa xeinaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Poxonae baxuan exana be barompaya pia peitorobi coyenewan xeina pia jʉntʉ coyenewantha.
14 Émáyɨ́ —Ayɨ́ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mayɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ. Ayɨ́ wigɨ́ dɨŋɨ́ tɨ́nɨ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ rɨnɨŋɨ́pa nerónáyɨ́, ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ mayɨ́ imónɨŋagɨ́a aiwɨ wigɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ re yaiwiarɨgɨ́árɨnɨ, “Mepaxɨ́ imónɨrɨ ananɨ nepaxɨ́ imónɨrɨ eŋɨ́pɨ, ayɨ́ apɨrɨ́anɨ?” yaiwiarɨgɨ́árɨnɨ.
15 Poxonae barapomonae beta exana, baxua itapeinya xeina xua barapomonae pia jʉntʉ coyenewantha xeina Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi. Barapomonae yacuiya naexana. Barapomonae pia jʉntʉ coyenein yaputane cana exanatsi xua poxonae wʉnae exana xuano xua poxonae ichacuitha abe exana.
15 Ayɨ́ pí pí neróná wigɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ “Nionɨ e nerɨ́ná sɨpí rɨ́a yarɨŋɨnɨ?” yaiwinɨro “E nerɨ́ná naŋɨ́ rɨ́a yarɨŋɨnɨ?” yaiwinɨro yarɨgɨ́ápɨ sɨwá rénɨŋɨ́ inarɨgɨ́árɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ Bɨkwɨ́yo eánɨŋɨ́pa negɨ́ xwioxɨ́yo enɨ axɨ́pɨ énɨŋɨ́ reánɨnɨ? Sɨwá énɨŋɨ́ inarɨgɨ́árɨnɨ.
16 Jemeicha jopaena matacabi po mataqueitha poxonae Nacom itorobina xua Jesucristo yabara paebina daxita jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapo mataqueitha Jesucristo yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua pocotsiwan namicha abeya peexanaexae mataʉtano pocotsiwan namicha abeya penanta xeinaexae. Baraxua Jesucristo bara exanaena icha be pocotsi coyeneya paeban poxonae cueicueijan Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume.
16 Xwɨyɨ́á yayɨ́ neainarɨŋɨ́ nionɨ rarɨŋápɨ rɨnɨŋɨ́pa sɨ́á Gorɨxo xegɨ́ xewaxo Jisasomɨ dánɨ ámá wigɨ́ egɨ́ápɨranɨ, dɨŋɨ́ ínɨmɨ ɨkwɨ́roarɨgɨ́ápɨranɨ aí, pirɨró winɨ́áyi imónáná ámá nɨyonɨ wigɨ́ egɨ́ápɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ pɨrɨ́ umamonɨ́árɨnɨ.
17 Paxam papaebame, pajam: “Paxan seicaya judiomonaepiwi pan”, pajam. Pananta xeiname xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi paca capanepaena. Atsaquiya papaebame xua barompaya painya nacom, yatsicaya pepa Nacom.
17 E nerɨ aí wiyɨ́né “Nene Judayɨ́ wɨ́rɨnɨŋwaénerɨnɨ.” rɨnarɨgɨ́áyɨ́né re yarɨgɨ́árɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ Moseso eaŋɨ́pimɨ dɨŋɨ́ nɨwɨkwɨ́roróná “Negɨ́ apimɨ xɨ́darɨŋwápimɨ dánɨ Gorɨxo yeáyɨ́ neayimɨxemeanɨ́árɨnɨ.” rɨro seáyɨ e nɨmenɨro “Ámá Gorɨxoyá ayá tɨ́ŋwaéne imónɨŋwɨnɨ.” rɨro yarɨgɨ́árɨnɨ.
18 Barichi paxam papaebame xua pinae payaputaneme pocotsiwa xua Nacom pia peichichipae coyenewa. Mataʉtano papaebame xua pinae Moisés pia peitorobi coyenewa paca cuiduba xua painya neitapetsiwa po coyene xua pexainyei coyenewa.
18 Seáyɨ e nɨmenɨro “Gorɨxo ámá e éɨ́rɨxɨnɨrɨ wimónarɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ rɨxa nɨjɨ́á imónɨŋwɨnɨ.” rɨro “Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ dánɨ nearéwapɨyigɨ́ene eŋagɨ nánɨ naŋɨ́ imónɨŋɨ́pimɨ sɨŋwɨ́ mí nómɨxɨrane ‘Apɨ naŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨrɨnɨ.’ rɨpaxenerɨnɨ.” rɨro yarɨgɨ́árɨnɨ.
19 Mataʉtano atsaquiya papaebame, pajam: “Paxan pacuiduban pomonae jopa peyaputae jiwi Nacom. Yawa jume cowʉnta pacana exanan pomonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom”, pajam.
19 “Ámá sɨŋwɨ́ supárɨgɨ́áyo nene sɨŋwɨ́ tɨ́ŋwaéne ananɨ nipemeámɨ upaxenerɨnɨ.” yaiwinarɨgɨ́ápa seyɨ́né dɨŋɨ́ re nɨyaiwinɨro dɨŋɨ́ sɨ́ŋá eánɨro, “Émáyo uréwapɨyipaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ ámá wímanɨ. Ayɨ́ nenenɨrɨnɨ.” nɨyaiwinɨro dɨŋɨ́ sɨ́ŋá eánɨro “Émáyɨ́ Gorɨxo nánɨ majɨ́á nero sɨ́á yinɨŋɨ́mɨ́nɨŋɨ́ emearɨgɨ́áyo wɨ́á wókímɨxɨpaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́ ámá wímanɨ. Ayɨ́ nenenɨrɨnɨ.” yaiwinɨro yarɨgɨ́árɨnɨ.
20 Paxam pananta xeiname xua paca itacʉpa xua pacuidubame pomonae Nacom jopa peyaputae jiwi. Barichi pananta xeiname xua paca itacʉpa xua yaputane pacana exaname pomonae pena pejume cowʉntsiwi. Paca itacʉpa barapo ainya coyenewabe painya neyaputaexae Moisés pia peitorobi coyenewa xua xeina pexainyei yaputae coyenewan.
20 “Ámá dɨŋɨ́ mamó nerɨ arɨ́kí yarɨgɨ́áyo ayɨyumɨ́ wipaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́, ayɨ́ nenerɨnɨ.” yaiwinɨro “Ámá sɨnɨ niaíwɨ́ dɨŋɨ́ mogɨ́áyo uréwapɨyipaxɨ́ imónɨgɨ́áyɨ́, ayɨ́ nenerɨnɨ.” yaiwinɨro “Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́ŋwaéne eŋagwɨ nánɨ mɨ́kɨ́ amɨpí nánɨ nɨjɨ́á imónɨrane nepaxɨŋɨ́ imónɨŋɨ́pɨnɨ rɨrane yarɨŋwaénerɨnɨ.” yaiwinɨro yarɨgɨ́árɨnɨ.
21 Poxonae ichamonae po coyenein yabara pacuidubame paxam jopa apara matha pajume yabara cowʉntsiya exanaem barapo coyenein. Paxam pacuidubame pocotsi coyenewa xua jopa bewa caibi ichamonaetha xua irʉ painya barichiwathamdʉ.
21 Seyɨ́né e e nɨyaiwiga warɨgɨ́ápɨ nepa nimónɨrɨ́náyɨ́, ámá wíyo uréwapɨyarɨgɨ́áyɨ́né pí nánɨ sewanɨŋɨ́yɨ́né mɨréwapɨ́nɨ́ yarɨgɨ́árɨnɨ? Ámáyo “Ɨ́wɨ́ mɨmeapanɨ.” nurɨro aí seyɨ́né enɨ ɨ́wɨ́ mɨmeá yarɨgɨ́áyɨ́néranɨ?
22 Paxam pacuidubame xua jopa bewa ichʉn piowa tatsi tapichichi xua irʉ painya barichiwathamdʉ. Paxam papaebame xua pinae paaichaxaibim ibo nacomʉn, ichitha paxam pacaibame pocotsiwan xua jeba ibo nacomʉn pia botha tatsi.
22 “Meánɨgɨ́áyɨ́né, ɨ́wɨ́ minɨpanɨ.” nurɨro aí seyɨ́né enɨ ɨ́wɨ́ minɨ́ yarɨgɨ́áyɨ́néranɨ? “Ámá xopaikɨgɨ́ nimɨxɨro ‘Negɨ́ ŋwɨ́ápɨ, ayɨ́ rɨpɨrɨnɨ.’ rarɨgɨ́ápɨ nánɨ xwɨrɨ́á neainarɨnɨ.” nɨrɨro aí seyɨ́né aŋɨ́ ŋwɨ́á xopaikɨgɨ́ nánɨ mɨrɨnɨŋɨ́yo nɨpáwiro ɨ́wɨ́ mɨmeapa yarɨgɨ́áranɨ?
23 Atsaquiya papaebame xua paxeiname Moisés pia peitorobi coyenewa. Ichitha irʉ apara paxam jopa paexanaem xua painya nebarʉ cui itura jinaewa Nacom, poxonae jopa payabara jume cui coyeneya exanaem barapo Moisés pia peitorobi coyenewa. Daxota ichamonae jopa Nacom barʉ cui itura jinaetsi.
23 Weyɨ́ nɨmenɨro “Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́ŋwaéne mimónɨpa reŋwɨnɨ?” rarɨgɨ́áyɨ́né, apimɨ nɨwiaíkirɨ́ná pí nánɨ “Ayɨ́ Gorɨxomɨ ayá mɨwimó wé íkwiaŋwɨ́yo uŋwɨrárarɨŋwɨnɨ.” yaiwiarɨgɨ́árɨnɨ?
24 Daxota Nacom Pejume Diwesitha jeye: “Apara paxam painya coutha pam poxonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom abe yabara paebatsi tsipei copiya paxam abe paexaname”, jei Nacom Pejume Diwesitha.
24 Judayɨ́né “Gorɨxomɨ xɨ́darɨŋwɨnɨ.” nɨrɨro aí sɨpí apɨ apɨ yarɨgɨ́áyɨ́né eŋagɨ nánɨ Bɨkwɨ́yo xɨxenɨ rɨpɨ nɨrɨnɨrɨ eánɨnɨ, “Sɨpí seyɨ́né yarɨgɨ́ápimɨ dánɨ émáyɨ́ Gorɨxomɨ ikayɨ́wɨ́ umeararɨgɨ́árɨnɨ.” E nɨrɨnɨrɨ eánɨŋɨ́pɨ seyɨ́né nánɨ xɨxenɨ rɨnɨnɨ.
25 Paxam judiomonae pam, xua pebiwi pam paca wi thaba poxonae cataunxuae pexui pam. Paca jumapa perʉ muxunene caxica xua ichaxota pebiwichi xeinatsi ichaxota pana nareixacaename. Baxua paca cana exana poxoru Moisés pia peitorobi coyene paca itoroba xua painya tsita itapeinya xeinaenexa xua bara apara Nacom piamonae tatsi pam. Barapo coyenewa xua Moisés pia peitorobi coyene tatsi paca yawena xua Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyame icha paexaname daxita pocotsiwa Moisés paca itoroba. Ichitha icha jopa paexanaem pocotsiwa xua Moisés paca itoroba jopa paca yawenaeyo xua Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyame bequein paca wi thabitha tsipae.
25 Judayɨ́né ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ xɨxenɨ nɨxɨ́dɨrónáyɨ́, segɨ́ sɨwɨ́ “Ámá o Gorɨxoyá imónɨŋɨ́ worɨ́anɨ?” yaiwipɨ́rɨ nánɨ iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwínarɨgɨ́ápɨ naŋɨ́ seaiipaxɨ́ aí ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pimɨ nɨwiaíkirɨ́náyɨ́, iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó nɨwákwínɨro aí naŋɨ́ seaiipaxɨ́ mimónɨ́ nerɨ mɨwákwínɨgɨ́áyɨ́ yapɨ imónɨŋoɨ.
26 Pon jopa wi thabichi poxonae bapon exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, Nacom tsitatsi be xua bapon bayatha apara wi thabatsi. Nacom tsitatsi xua bapon bara pijimonae jiton tatsi bequein bara jopa wi thabichi.
26 Ámá iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínɨgɨ́áyɨ́ ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ xɨxenɨ nɨxɨ́dɨrónáyɨ́, iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínɨgɨ́á aí Gorɨxo “Ayɨ́ ámá nionɨyáyɨ́rɨnɨ.” yaiwiarɨŋagɨ nánɨ wákwínɨgɨ́áyɨ́nɨŋɨ́ imónɨŋoɨ.
27 Ichacuitha pebiwi bequein jopa wi thabichi, daichitha exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Barapomonae paca jʉntʉ cui coyene yabara nanta xeinaena xua icha abe paexaname Nacomtha xuano xua icha wʉnae paexaname Nacomtha. Bequein payaputaetham Moisés pia peitorobi coyenewa xua petinae diwesi, ichitha jopa payabara jume cuiya exanaem pocotsiwa barapo Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba.
27 Judayɨ́né ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́gɨ́áyɨ́né imónɨro iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó wákwínɨro egɨ́áyɨ́né aí apimɨ wiaíkíánáyɨ́, émáyɨ́ —Ayɨ́ iyɨ́ sɨ́mɨ́ sɨ́ó mɨwákwínarɨgɨ́áyɨ́rɨnɨ. Ayɨ́ mɨwákwínɨgɨ́á aí ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ tɨ́nɨ xɨxenɨ yarɨgɨ́ápimɨ dánɨ seyɨ́né xwɨyɨ́á seaxekwɨ́mopaxɨ́ mimónɨpa epɨ́rɨ́áranɨ? Oyɨ, xwɨyɨ́á seaxekwɨ́mopaxɨ́ epɨ́rɨ́árɨnɨ.
28 Pon jiwi tsitatsi xua pepa judiomonaepin saya poxoru pewi thabixaetsi xua pepontha, bapon Nacom jopa tsitatsi xua pia jiton tatsi.
28 Ayɨ́ rɨpɨ nánɨ seararɨŋɨnɨ. Segɨ́ waráyo igí wegɨ́á bimɨ dánɨ ámá Gorɨxoyá imónarɨgɨ́ámanɨ. Wákwínarɨŋɨ́ ámá Gorɨxoyá wimɨxɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ enɨ iyɨ́ sɨ́mɨ́ seyɨ́né sɨ́ó wákwínarɨgɨ́ápɨmanɨ.
29 Jame xua pepa judiomonaepin penaexanaenexa tsane, saya jame poxonae Nacom jʉntʉ coyene xanepana exana barapo jiton xua Nacom jopa bapon tsita natsicuentichi abe peexanaexae pia jʉntʉ coyenewatha. Poxonae jiton xaniwaicha wi thabatsi, apara baxua, xua poxonae jiton xaniwaicha jume cowʉnta pejʉntʉ coyenewatha Nacom. Pocotsiwa xua Moisés pia petinae coyenewa, jopa exanaeyo xua jiton icha jʉntʉ coyene pexeinaewa Nacomtha xua pexanepanaewa. Saya apara meisa Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua exana. Jiwi wʉnaeya yabara paeba pomonae xua pewi thabiwichi. Ichitha nama Nacom wʉnaeya yabara paeba pontha pon icha jʉntʉ coyene xeina bapontha xua pexanepanaewa.
29 Oweoɨ, ámá nepa Gorɨxoyá imónɨgɨ́áyɨ́ wigɨ́ xwioxɨ́yo ínɨmɨ dánɨ e imónarɨgɨ́árɨnɨ. Wákwínarɨŋɨ́ ámá xɨ́oyá wimɨxɨpaxɨ́ imónɨŋɨ́pɨ, ayɨ́ wigɨ́ dɨŋɨ́yo dánɨ imónarɨgɨ́árɨnɨ. Ŋwɨ́ ikaxɨ́ eánɨŋɨ́pɨ xɨ́darɨgɨ́ápimɨ dánɨ marɨ́áɨ, kwíyɨ́ Gorɨxoyápimɨ dánɨ ámá oyá imónarɨgɨ́árɨnɨ. Ámá e imónɨgɨ́áyo wínɨyɨ́ seáyɨ e umepɨ́rɨ́ámanɨ. Gorɨxonɨ umenɨ́árɨnɨ.

Ler em outra tradução

Comparar com outra