1 Cojorʉ̃mʉ Genesaret vãme cʉtira ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñañuju Jesús. To ĩ bajiro ĩacõari, jãjarã masa ejayujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri ĩ gotimasiosere bʉto ajirʉarã ñari, ĩ tʉre jãjarãbʉsa ejayujarã masa.
2 To bajiri ĩ rʉ̃gõboarijʉre rʉ̃gõbibecõañujarã. To ĩna bajijare, jʉa cũmuari masa maniari jayasere ĩabʉjayuju ĩ. Vai sĩarimasa ĩna bajiyucʉrire coerã ĩna vãgãgoriari ñañuju. Coja ñañuju Pedro yaga.
3 Tia tʉ ñañuju Pedro, vai sĩañar'i ĩ bajiyucʉrire coeñagʉ̃. To bajiri tiare vasãjacõari,
4 Ĩnare gotimasio gajanocõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju:
5 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Pedro:
6 To bajiri, ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, ĩna bajiyucʉrire rearoderuucõari, tʉ̃ajãmʉoboayujarã ĩna. Ĩna tʉ̃ajãmʉoboaro, jãjarã ĩna sãjajare, ĩna bajiyucʉri vocoabʉsa bajiyuju.
11 To bajiro ĩ yijare, ĩna cũmuarire vejamocũ, to yicõari, ĩna gajeyeũnire quẽne cũcõa, ĩre sʉyacoasujarã ĩna.
12 Cojorʉ̃mʉ macajʉ Jesús ĩ ñaro, ĩ tʉjʉ ejayuju rijaye cʉtigʉ, ĩ rujʉ jediro gase boagʉ. Jesúre ĩacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
13 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,
14 To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
15 To bajiro ĩ yisere masa ĩna masisere ĩ bojabetiboajaquẽne, Jesús ĩ yiñase quetire ajijedicõañujarã. To bajiri, jãjarãbʉsa masa ejarũgũñujarã, Jesús tʉjʉre, ĩ gotisere ajirã, to yicõari, ĩna rijaye cʉtisere ĩre catiorotirã.
16 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, masa manojʉ ĩnare cãmotadiveocoarũgũñuju Jesús, Diore ĩre sẽnigʉ̃ vacʉ.
17 Cojorʉ̃mʉ Jesús masare ĩ gotimasio ñarore, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ajirujiyujarã ĩna. Ĩna ñañujarã Galilea sita ñarimacariana, to bajicõari, Judea sita ñarimacariana. Gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. To ĩna ajirujirone, Dios ĩ masise rãca rijaye cʉtirãre ĩnare catioĩoñuju Jesús.
18 To bajiro ĩ yiñarone, micagʉ̃re ãmiayujarã. Ĩre ãmiadicõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna.
19 To ĩna yirʉaboarore jãjarã masa ñabibecõañujarã. To bajiri, vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ.
20 “Micagʉ̃re ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi Jesús” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju:
21 To ĩ yisere ajicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna:
22 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
23 “Rojose mʉ yirere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa.
24 To bajiri, “‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
25 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ.
26 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
27 Micagʉ̃re catiocõari bero vacoasuju Jesús. To bajivacʉ, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩañuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ bajiro, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ yere juabecʉne, Jesúre sʉyacoasuju ĩ yuja.
29 Bero, ĩ ya vijʉ ejacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ, jairo bare quẽnorotiyuju Lev'i. To yicõari, Jesúre, ĩ buerimasare quẽne jiyuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, gãjerãre quẽne jirẽoñuju ĩ. Ĩna ñañujarã “Rojose yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã. To bajiri, jãjarã ñañujarã ĩ jirẽoriarã.
30 To bajiri, Jesúrãca ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. To bajiri, ĩna bañarojʉ ejacõari, ado bajiro Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:
31 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
32 To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa” yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnase yirãre jigʉagʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojosere yirã, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
33 To ĩ yiro bero, Jesúre sẽniĩañujarã sĩgʉ̃ri:
34 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
35 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirũgũrʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
36 To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ado bajise ĩnare gotirẽmoñuju Jesús:
37 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani.
38 “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
39 To bajiro mʉare yaja yʉ, ado bajiro ti bajijare: Mani gotise queti ado bajiro bajiaja: “Ʉye oco tirʉ̃mʉjʉ ĩna quẽnorere idirũgũrãma, ʉye oco mame ĩna quẽnose idirʉamenama, ‘Tirʉ̃mʉaye ĩna quẽnorejʉa quẽnaja’ yirã”, yigotiaja mani gotise. To bajirone bajiaja mame oca yʉ gotimasiose quẽne. Jãjarã tirʉ̃mʉaye ocare ajirʉ̃cʉbʉosejarãma, mame oca yʉ gotimasiosere ajiterãma, “Tirʉ̃mʉaye ocajʉa quẽnaja” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.