Lucas 4

BSNNT

1 Jordán ĩna yirisajʉ Juan oco rãca ĩre ĩ bautizaro bero, Esp'iritu Santo bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoejagʉne, ĩre ejarẽmosʉoyuju, Dios ĩ bojarore bajiro Jesús ĩ yicõa ñarũgũrotire yigʉ. To bajivagʉre yucʉ́ manojʉ ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo.

2 Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro vacudiyuju Jesús. To ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. To bajiro ĩ bajicudirirʉ̃mʉrire babesuju Jesús. To bajigʉ ñari, bʉto ñiorijayuju.

3 To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yirotiboayuju Satanás:

4 To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne,

5 To bajiro ĩ yiro bero, gʉ̃taʉ joejʉ Jesúre ũmato vasuju Satanás. Tojʉ ũmato ejacõari, adi macarʉcʉro ñarimacari jediro guaro ĩre ĩojeocõañuju.

8 To bajiro ĩre ĩ yigotiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:

12 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju:

13 Rojose ĩre yirotijeoboa, vacoasuju Satanás, “Bero ĩre yirotiĩagʉ̃sa” yigʉ.

14 Satanás ĩ vato bero, quẽna Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. Tudiejacõari, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca disejʉa rʉyariaro mano quẽnaro yiyuju Jesús, tojʉre. To bajiro ĩ yijare, ĩ bajise quetire gotibatoyujarã masa, toana jediro, gajeroana quẽne.

15 Dios ocare ĩna buerivirijʉ masare gotimasiocudirũgũñuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiyujarã ĩna, ĩre ajirã jediro.

16 Nazaretjʉ, ĩ bʉcʉariarojʉ tudiejayuju Jesús. Daquegʉ ñagʉ̃jʉne jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Dios ocare ĩna buerivire sãjarũgũr'i ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro sãjasuju. Sãjacõari, ejarũju ejayuju. To bajiñaboa, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju, Dios ocare ĩagotigʉagʉ.

17 Ĩ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃rone, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasire ñaritutire ĩre ĩsiñuju ti viagʉ. To bajiro ĩ yirone, titutire jãnacõari, ĩ ĩagotirotijʉre ĩabʉjayuju. Ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩnare ĩagotiyuju Jesús:

18 —“Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, mʉare gotiaja yʉ. ‘Maioro bajirãre quẽnaro yʉ yiroti quetire ĩnare gotirʉcʉja mʉ’ yigʉ, ‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, yʉre cõacami. Sĩgʉ̃ri yʉre masimena, ĩamenare bajiro bajirã, ‘Yʉre masiato ĩna’ yigʉ, yʉre cõacami. Gãjerãma, tubibe ecoriarãre bajiro bajirãre, rojose yisejariarãre, ‘Rojose ĩna yisere yitʉjato’ yigʉ, yʉre cõacami.

19 ‘“Adirodone ñaja Ʉjʉ Dios, masare rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotirodo”, ĩnare yigotiaya mʉ’ yigʉ, yʉre cõacami”.

20 To bajiro yiĩagoti gajanocõari, ĩ ĩaritutire bʉacõari, ti viagʉre tʉoyuju. To yicõa, ejarũjucoasuju yuja, ĩnare buegʉagʉ. To ĩ bajirone bʉto ĩre ĩañujarã ĩna jediro, ĩnare ĩ gotisere ajirʉarã ñari.

21 To bajiro ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:

22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna:

23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:

24 To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna:

25 —To bajirone bajimasiñuju ti, mani ñicʉare quẽne. Diore gotirẽtobosamasir'i, El'ias vãme cʉtigʉre, ĩ yarã ñamasiriarã, ĩre ajitemasiñujarã ĩna. El'ias ĩ ñarirodori yoaro oco quedibetimasiñuju. Idia cʉ̃ma jediro gaje cʉ̃ma gʉdareco oco quedibetimasiñuju. To bajiro bajica yiro, bare manimasiñuju. Manajʉa rijaveomasiriarã, tirodori jãjarã ñamasiñujarã ĩna.

26 To bajiri El'ias ĩ ejarẽmorotire bojarã, jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩna tʉjʉare cõabecʉne, “Sidón vãme cʉti maca tʉ ñarimaca, Sarepta vãme cʉti maca ñagõjʉare sore ejarẽmoaya” yigʉ, ĩre cõamasiñuju Dios.

27 Eliseo vãme cʉtigʉ, Diore gotirẽtobosamasir'ire quẽne, to bajirone bajimasiñuju. Ĩ ñarirodori, mani ñicʉa ñamasiriarã, gase boarã jãjarã ñamasiñujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare catiobetimasiñuju ĩ. Ĩnare catiobetiboarine, gãjerã masʉjʉare, Siria sitagʉre Naamán vãme cʉtigʉre catiomasiñuju Eliseo —ĩnare yigotiyuju Jesús, Dios ocare ĩna buerivi rẽjarãre.

28 To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩna jedirone bʉto jũnisiniñujarã.

29 To bajiro bajirã ñari, Jesúre ñiacoasujarã ĩna. Gʉ̃taʉ ñañuju ti, ĩna ñarimaca tʉjʉ. “Tiʉ gʉ̃taʉ joejʉ ĩre turocaqueoto mani” yirã, Jesúre ñia vaboayujarã ĩna.

30 Ĩre ĩna ñia vaboajaquẽne, no yimasiña manone ĩna vatoane vacoasuju Jesús.

33 Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Ĩ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre avasãñuju vãti:

34 —Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.

35 To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:

36 To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:

37 To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, Galilea sitana tire ajijedicõañujarã ĩna.

38 Dios ocare ĩna buerivijʉ ñar'i, budiasuju Jesús, Simón Pedro ya vijʉ vacʉ. Ti vijʉ sãjaejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju so. To bajiro so bajijare, Jesús sore ĩ catiosere bojayujarã ĩna.

39 To bajiro ĩna yirone, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari,

40 Tijʉ bero, rãiorijʉ Jesús tʉjʉ juaejayujarã, rijaye cʉtirãre. To ĩna bajisere ĩacõari, tocãrãcʉre ĩ ãmori ñujeocõari, ĩnare catioyuju Jesús.

41 Vãti sãñarãre quẽne juaejayujarã. Ĩnare quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús. To ĩ yirone, “Dios macʉne ñaami” yimasirã ñari,

42 Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. To ĩ bajiboajaquẽne, ti macana, ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. Tojʉ ĩre ĩabʉjacõari,

43 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdiyuju Jesús:

44 To bajiri, gaje macariana jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjacõari, quẽnase quetire gotimasiocudirũgũñuju Jesús.

Ler em outra tradução

Comparar lado a lado