3 To ĩ yijare, Jordán vãme cʉtiya riaga tʉjʉ ñacõari, ĩre ajirã ejarãre ado bajiro gotirʉ̃jacudirũgũñuju:
4 Ado bajiro Juan ĩ bajirotire ucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i:
5 Goje ti ñajama, sita rãca biberãma. Buri cʉti maa ti ñajaquẽne, coaquẽnocũrãma. To bajiro yʉ yijama, “Jediro rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, mani ʉjʉre yurã” yigʉ yaja yʉ.
6 To bajiro mʉa yiro bero, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõagʉ̃re ĩajedirʉarãja mʉa’ yigoticudirũgũrʉcʉmi, yucʉ́ manojʉ ñacõari”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
7 To bajiri oco rãca Juanre bautizarotirã, ejayujarã jãjarã masa. Ĩna bautizarotirone, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan:
8 Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnaro yirã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa. Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
9 —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
10 To ĩ yigotisere ajicõari, —¿No bajirojʉa yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
11 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Juan:
12 Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa quẽne ejayujarã, Juanre oco rãca bautizarotirã. Ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna quẽne:
13 To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan:
14 Surara quẽne ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna:
15 Masajʉama, Juan ĩ gotimasiosere ajicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre bʉto tʉoĩayucõa ñarã ñari, “¿Ĩne ñaruyuatique?”, Juanre ĩre yitʉoĩañujarã, ĩna ʉsʉrijʉma.
16 To bajiro ĩna yitʉoĩase ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan:
17 Gajeye ado bajiro masare gotiyuju Juan:
18 Masare gotimasiogʉ̃, cojo vãme me gotirũgũñuju, Cristo quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃.
19 To bajiro ĩnare gotirũgũgʉ̃ ñari, Ʉjʉ Herodes, ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ĩ manajo cʉtijare, to yicõari, rojose yijaigʉ ĩ ñajare, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, ĩre yiyuju Juan.
20 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, rẽtoro rojose yigʉ, tubiberiavijʉ Juanre ĩre tubibecũñuju.
21 Ĩ tubibe ecoroto rĩjoro, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju Juan. To bajiri, Jesús quẽne, rojose yibecʉ ñaboarine, oco rãca Juanre bautizarotigʉ ejayuju. To ĩ yiecoro bero, Diore, ĩ jacʉre sẽniñuju. Ĩre ĩ sẽniñarone, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti.
22 Ti jãnarone, bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoyuju Esp'iritu Santo. Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:
23 Treinta cʉ̃mari cõro cʉotʉsacʉ, masare gotimasiosʉoyuju Jesús.
24 El'i jacʉ ñamasiñuju Matat.
25 José jacʉ ñamasiñuju Matat'ias.
26 Nagai jacʉ ñamasiñuju Maat.
27 Judá jacʉ ñamasiñuju Joanán.
28 Neri jacʉ ñamasiñuju Melqui.
29 Er jacʉ ñamasiñuju Jesús.
30 Lev'i jacʉ ñamasiñuju Simeón.
31 Eliaquim jacʉ ñamasiñuju Melea.
32 David jacʉ ñamasiñuju Isa'i.
33 Naasón jacʉ ñamasiñuju Aminadab.
34 Judá jacʉ ñamasiñuju Jacob.
35 Nacor jacʉ ñamasiñuju Serug.
36 Sala jacʉ ñamasiñuju Cainán.
37 Lamec jacʉ ñamasiñuju Matusalén.
38 Cainán jacʉ ñamasiñuju Enós.