1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo oteriavese cʉtore vasujarã, Jesúrãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩna.
2 Tire ĩna basere ĩacõari, sĩgʉ̃ri fariseo masa ado bajiro ĩnare yiyujarã:
3 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
4 Ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios.
5 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.
6 Gaje semana gaja, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ tudivasuju Jesús quẽna. Sãjacõari, toanare gotimasioñuju. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, riojojacatʉa ãmo ñujobecʉ.
7 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne ñañujarã. “‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre ĩre yigotiyirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã.
8 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõañuju Jesús. To bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare:
9 To bajiro ĩre yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare, to yicõari, fariseo masare quẽne ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
10 Ĩ sẽniĩasere ĩna cʉdisere ajirʉ, tocãrãcʉrene ĩnare ĩaboayuju. Ĩna cʉdibeto ĩaboacʉ, ado bajiro ĩre yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare:
11 To bajiro ĩre ĩ yijare, Jesúre bʉto jũnisiniñujarã ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
12 Cojorʉ̃mʉ burojʉ majasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. Tojʉ Diore sẽni ñamicʉtibusuocoasuju ĩ.
13 Ĩ sẽni busuorirʉ̃mʉre, ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩnare beseyuju, ĩ ocare goticudibosaronare.
16 Santiago macʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.
17 Ĩ beseriaro bero, ĩna rãca rojaejayuju ĩ, rujatũcurorijʉ. Tojʉ gãjerã Jesús buerimasa ĩre ñayuyujarã ĩna. Judea sita ñarimacariana, gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. Gãjerã moa riaga tʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna. Ĩ gotimasiosere ajirʉarã, to yicõari, ĩ catiosere bojarã, ĩre ñayuyujarã ĩna.
18 Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã ñari, rojose tãmʉorã quẽne ñañujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús.
19 To yicõari, tocãrãcʉ rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju. To bajiro ĩ yisere ĩacõari, masa jediro ĩre moaĩarʉayujarã, “Manire quẽne catioato” yirã.
20 Ĩnare catiogajano, ĩ buerimasare ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
21 Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.
22 Dios ĩ roticõacacʉre, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, “Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa.
23 To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa.
24 Gãjerãma, gajeyeũni jairo cʉovariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉ variquẽnarã ñaboarine, berojʉma sʉtiritirʉarãja.
25 Gãjerãma, “Disejʉa yʉare rʉyabeaja” yivariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉre variquẽnarã ñaboarine, berojʉma variquẽnabetirʉarãja mʉa.
26 Masa, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉare ĩna yisere ajicõari, variquẽnaboaja mʉa. To bajirone bajimasiñuju tirʉ̃mʉjʉ. “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitomasiriarãre, “Quẽnaro yirã ñama” ĩnare yirʉ̃cʉbʉomasiboayujarã mʉa ñicʉa.
27 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajise mʉare rotiaja yʉ: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro yiya.
28 Rojose mʉare yirãre quẽne quẽnaro ĩna ñarotire, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa.
29 Cojojacatʉa, mʉa vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya. Sĩgʉ̃, mʉa sudirore joeagarore ĩ veaãmijama, jubeagarore quẽne ĩre veaĩsicõaña.
30 No bojarã mʉa gajeyeũnire ĩna sẽnijama, ĩsiña. Mʉa gajeyeũnire juarudigʉre, “Yʉre tʉoya”, ĩre yibesa mʉa.
31 Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. To bajiri quẽnaro mʉare ĩna yisere bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa quẽne.
32 Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, ĩnare mairã rĩrene ĩnare ĩamairũgũrãma ĩna.
33 Quẽnaro mʉare yirã rĩrene quẽnaro mʉa yijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, quẽnaro ĩnare yirã rĩrene quẽnaro yirũgũrãma ĩna.
34 Mʉare tʉomasirã rĩrene no bojasere mʉa vasoajama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã, ĩnare tʉomasirã rĩrene ĩna sẽnisere ĩnare ĩsirãma ĩna quẽne.
35 To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare rojose yirãre quẽne, ĩnare maiña mʉa. Ĩnare quẽne quẽnaro yiya. “Mani ĩsisere manire tʉorʉarãma” yitʉoĩamenane, ĩnare ĩsiña. To bajiro ĩnare mʉa yijama, quẽnamasusere mʉare ʉjorʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yimenarene, to yicõari, rojose yirãre Dios ĩ mairore bajirone mʉa maijama, “Dios rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa.
36 Mani jacʉ Dios ĩ ĩamairore bajirone mʉa quẽne, masare ĩamaiña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
37 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús:
38 No bojase ĩna cʉobetijama, ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, ĩnare mʉa ĩsirere ĩacõĩacõari, mʉa ĩsise rẽtobʉsaro mʉare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩre ajitirʉ̃nʉrãre yigotiyuju Jesús.
39 To yigʉne, adi gotimasiore quetire ĩnare gotiyuju:
40 Gajeyerema, ĩnare buegʉ rẽtobʉsaro masirã me ñaama ĩ buerã. To bajiboarine quẽnaro ĩna buejeocõajama, ĩnare buerimasʉre bajirone masirãma ĩna quẽne.
43 —Gajeyerema, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja.
44 Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtiʉ ricare juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. To yicõari, ʉye juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani.
45 To bajirone bajiaja masare quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase tʉoĩarã ñari, quẽnase yirãma. Gãjerã, rojose tʉoĩarã ñari, rojose yirãma. To bajiro bajiaja mʉa ñagõse quẽne. Masa ĩna ñagõsere ajicõari, “Rojose tʉoĩarã ñaama. Quẽnase tʉoĩarã ñaama”, yimasiaja mʉa. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉ ĩna tʉoĩabʉjʉoñaserene, ĩna riserijʉ ñagõburũgũama ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
46 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
47 Yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉma, ado bajiro yigʉ ũgʉ̃re bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi:
48 Ĩ ũgʉ̃ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi.
49 Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩnare yigotiyuju Jesús.