Mateus 10

XON vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Yesu nan yin waakpambalb kipiik ni bilee ke bi dan u chee, le ki nan tii bi mpɔɔn ke bi ti nyan tiyayaar binib ni, ki cha bibum bi kpa iween aabɔŋ mɔmɔk na, ni binib bimɔk kaa pɔɔ na pɔɔk.
1 E, chamando os seus doze discípulos, deu-lhes poder sobre os espíritos imundos, para os expulsarem e para curarem toda enfermidade e todo mal.
2 Waakpambalb kipiik ni bilee ngbaan aayimbil sɔ: njan, Simonn u bi yin u ke Piita na, ni Andru u ye Simonn aanaal na; Jems u ye Sebedee aajapɔɔn na, ni Jɔnn u ye Jems aanaal na;
2 Ora, os nomes dos doze apóstolos são estes: O primeiro, Simão, chamado Pedro, e André, seu irmão; Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão;
3 Filip, ni Batolomiu; Tomas, ni Matiu u nan gaal lampoo na; Jems u ye Alfeus aajapɔɔn na, ni Tadeus;
3 Filipe e Bartolomeu; Tomé e Mateus, o publicano; Tiago, filho de Alfeu, e Lebeu, apelidado Tadeu;
4 ni Simonn u nan ban u kuln waatiŋ aadim na, ni Judas Iskariot u ga nan kooh Yesu na.
4 Simão, o Zelote, e Judas Iscariotes, aquele que o traiu.
5 Yesu nan tun waakpambalb kipiik ni bilee ngbaan bi ti moon Uwumbɔr aabɔr ki bui bi, “Ni taa buen binib bi kaa ye Juu yaab na aatiŋ ni, ki taa buen Samaria yaab aatiŋ kibaa ni.
5 Jesus enviou estes doze e lhes ordenou, dizendo: Não ireis pelo caminho das gentes, nem entrareis em cidade de samaritanos;
6 Li cha man Israel yaab bi yenn Uwumbɔr aasan ni na aatim ni,
6 mas ide, antes, às ovelhas perdidas da casa de Israel;
7 ki ti li mooni Uwumbɔr aabɔr ke waanaan peen ni a,
7 e, indo, pregai, dizendo: É chegado o Reino dos céus.
8 ki cha bibum pɔɔk, ki li fikr binib bi kpo na, ki cha bikɔndam pɔɔk, ki nyan tiyayaar ni bipɔnib binib ni. Ni kan mpɔɔn, kaa pan nibaa. Ni mu li tii bibum laafee, ki taa li ban tipar.
8 Curai os enfermos, limpai os leprosos, ressuscitai os mortos, expulsai os demônios; de graça recebestes, de graça dai.
9 Ni taa li joo ŋimombil tikpalɔnn ni,
9 Não possuais ouro, nem prata, nem cobre, em vossos cintos;
10 ki taa li tu lituln, ki taa li joo libɔkul ki kpee naah pee li na pu, ki taa li joo ŋinaatak, ki taa li joo tijaangbar; ba pu? ni ŋan ke ututunn mɔmɔk ji waatuln pu la.
10 nem alforjes para o caminho, nem duas túnicas, nem sandálias, nem bordão, porque digno é o operário do seu alimento.
11 “Ni yaa fuu kitiŋ kibaa ni kan, ni li ban uninyaan u ga gaa nimi waadiik ni na, ki li bi nima ki ti saa buyoonn ni ga nan nya nima na.
11 E, em qualquer cidade ou aldeia em que entrardes, procurai saber quem nela seja digno e hospedai-vos aí até que vos retireis.
12 Ni yaa koo lidichal libaa ni kan, ni doon bi ki bui bi ke Uwumbɔr aanyoor bi bi pu.
12 E, quando entrardes nalguma casa, saudai-a;
13 Lidichal ngbaan aanib yaa gaa nimi kan, Uwumbɔr aanyoor ga li bi bi pu. Bi yaa kaa gaa nimi kan, waanyoor aan li bi bi pu.
13 e, se a casa for digna, desça sobre ela a vossa paz; mas, se não for digna, torne para vós a vossa paz.
14 Lidichal libaa aanib, bee kitiŋ kibaa aanib yaa kaa gaa nimi, ki yaa kaa kii nimi aabɔr kan, ni nyan nima ki kpaar nitaa aatatan ki lii nima.
14 E, se ninguém vos receber, nem escutar as vossas palavras, saindo daquela casa ou cidade, sacudi o pó dos vossos pés.
15 M tuk nimi mbamɔn la, bundaln Uwumbɔr ga nan ji binib tibɔr na, binib ngbaan aatafadaan ga jer Sodom ni Gomora aatim aanib aatafadaan.”
15 Em verdade vos digo que, no Dia do Juízo, haverá menos rigor para o país de Sodoma e Gomorra do que para aquela cidade.
16 “M ga tun nimi, ni ti moon Uwumbɔr aabɔr. Ni ga li bi ke ipiih i bi ŋisapol aakaasisik ni na la. Ni li kpa nlan ke iwaa aah kpa nlan pu na, ki li bi suuna ke ŋinanjel aah bi pu na.
16 Eis que vos envio como ovelhas ao meio de lobos; portanto, sede prudentes como as serpentes e símplices como as pombas.
17 Ni li nyi man. Bi ga nan chuu nimi ki ji nimi tibɔr, ki gbaa nimi ŋinaalab mmeen aadir ni.
17 Acautelai-vos, porém, dos homens, porque eles vos entregarão aos sinédrios e vos açoitarão nas suas sinagogas;
18 M pu, le ntim aaninkpiib ni bibɔrb ga ji nimi tibɔr. Le ni ga tuk Juu yaab, ni bi kaa ye Juu yaab na tibɔnyaan tee.
18 e sereis até conduzidos à presença dos governadores e dos reis, por causa de mim, para
19 Bi yaa chuu nimi kan, ni taa baa nisui ni ke ni ga len kinye; n‑yoonn ngbaan yaa nan fuu ni kan, Uwumbɔr Aafuur Nyaan le ga tuk nimi naah ga len pu na;
19 Mas, quando vos entregarem, não vos dê cuidado como ou o que haveis de falar, porque, naquela
20 naa ye nimi le ga len, Nite Uwumbɔr Aafuur Nyaan le ga cha ni len.
20 Porque não sois vós quem falará, mas o Espírito de vosso Pai é que fala em vós.
21 “Binib ga di binaabitiib ŋa binib aaŋaal ni, ke bi ti ku bi. Tetiib mu ga di baabim ŋa binib aaŋaal ni, ke bi ti ku bi. Binib mu ga yii bitetiib ni binatiib, ki cha binib ku bi.
21 E o irmão entregará à morte o irmão, e o pai, o filho; e os filhos se levantarão contra os pais e os matarão.
22 Le binib mɔmɔk ga li nan nimi m pu. Unii umɔk jin limɔr ki dii mi ki ti saa limɔfal aadoon na, uma le ga ŋmar.
22 E odiados de todos sereis por causa do meu nome; mas aquele que perseverar até ao fim será salvo.
23 Bi yaa ŋa nimi falaa kitiŋ kibaa ni kan, ni san buen kitiŋ kiken ni. M tuk nimi mbamɔn la, buyoonn min Unibɔn Aabo ga nan gir ni na, naan kee bɔ dii Israel yaab aatim mɔmɔk ni, ki doo.
23 Quando, pois, vos perseguirem nesta cidade, fugi para outra; porque em verdade vos digo que não acabareis de sem que venha o Filho do Homem.
24 “Unii u bae mbaem na aa jer waamɔmɔkr. Unaagbiija ubaa mu aa jer udindaan.
24 Não é o discípulo mais do que o mestre, nem é o servo mais do que o seu senhor.
25 Unii u bae mbaem na yaa bi ke waamɔmɔkr aah bi pu na kan, cha unimbil gbiin kina. Unaagbiija yaa bi ke udindaan na kan, cha unimbil gbiin kina. Bi yaa yin udichadaan kinimbɔŋdaan kan, baan yin waachiln ni aanib mu kinimbɔŋdam aa?”
25 Basta ao discípulo ser como seu mestre, e ao servo ser como seu senhor. Se chamaram Belzebu ao pai de família, quanto mais aos seus domésticos?
26 “Ni taa san binib ijawaan man. Tibɔbɔrkaan mɔmɔk ga kpiir. Tibɔr timɔk bɔɔ na, ti ga nyan mpaan pu.
26 Portanto, não os temais, porque nada há encoberto que não haja de revelar-se, nem oculto que não haja de saber-se.
27 Maah tuk nimi tibɔr ti libɔɔl ni na, ni li mooni ti binib ni. Maah loon tibɔr ti nitafal ni na, ni li mooni ti lipaal.
27 O que vos digo em trevas, dizei-o em luz; e o que escutais ao ouvido, pregai-
28 Ni taa san binib ijawaan man. Bi ga ŋmaa ku nimi aawon baanja la. Baan ŋmaa ku nimi aawiin. Ni li san Uwumbɔr u ga ŋmaa bii tiwon ni nwiin mɔmɔk mmii mu kaan junn na ponn ni na.
28 E não temais os que matam o corpo e não podem matar a alma; temei, antes, aquele que pode fazer perecer no inferno a alma e o corpo.
29 Bi kooh iyaar ilee janjan ubaa la. Nite Uwumbɔr yaa kaa kii kan, uyaar ubaa aan lir ni kitiŋ.
29 Não se vendem dois passarinhos por um ceitil? E nenhum deles cairá em terra sem
30 Uwumbɔr nyi nimi aayikpir aakahm.
30 E até mesmo os cabelos da vossa cabeça estão todos contados.
31 Nima pu na, ni taa san ijawaan man. Ni jer iyaar pam.”
31 Não temais, pois; mais valeis vós do que muitos passarinhos.
32 “Unii umɔk len binib aanimbil ni ke u ye miyoo na, m mu ga len Nte Uwumbɔr u bi paacham na aanimbil ni ke udaan ngbaan le ye miyoo.
32 Portanto, qualquer que me confessar diante dos homens, eu o confessarei diante de meu Pai, que
33 Unii umɔk len binib aanimbil ni ke waa ye miyoo na, m mu ga len Nte Uwumbɔr u bi paacham na aanimbil ni ke udaan ngbaan aa ye miyoo.”
33 Mas qualquer que me negar diante dos homens, eu o negarei também diante de meu Pai, que
34 “Maah dan dulnyaa wee ni na, ni taa dak ke nima le ga cha binib mɔmɔk li kpaa kimɔbaan. M pu, le butɔb ga li bi.
34 Não cuideis que vim trazer a paz à terra; não vim trazer paz, mas espada;
35 M pu, uja ga kpak ute kinikpakpak, usapɔɔn mu ga kpak una, upii mu ga kpak uchapii.
35 porque eu vim pôr em dissensão o homem contra seu pai, e a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Unii aadim ga li ye waachiln ni aanib la.
36 E, assim, os inimigos do homem serão os seus familiares.
37 “Unii umɔk gee ute, bee una ki jer mi na, waa ŋeer u le ye maadidiir. Unii umɔk gee ujapɔɔn, bee ubisal ki jer mi na, u mu aa ŋeer u le ye maadidiir.
37 Quem ama o pai ou a mãe mais do que a mim não é digno de mim; e quem ama o filho ou a filha mais do que a mim não é digno de mim.
38 Unii umɔk kaan yoor waadɔpuinkoo ki dii mi na kan, waa ŋeer u le ye maadidiir.
38 E quem não toma a sua cruz e não segue após mim não é digno de mim.
39 “Unii yaa kaa kii ke u kpo m pu kan, waamɔfal ga bee yɔli la. Unii yaa kpo m pu kan, u ga kan limɔfal li kaa kpa ndoon na.”
39 Quem achar a sua vida perdê-la-á; e quem perder a sua vida por amor de mim achá-la-á.
40 “Unii yaa gaa nimi maanib kan, u gaa mi le na. Unii yaa gaa mi kan, u gaa Uwumbɔr u tun ni mi na le na.
40 Quem vos recebe a mim me recebe; e quem me recebe a mim, recebe aquele que me enviou.
41 Unii yaa gaa Uwumbɔr aabɔnabr kan, waah ye Uwumbɔr aabɔnabr na pu le cha u gaa u, nima na, u ga kan Uwumbɔr aabɔnabr aapal. Unii yaa gaa uninyaan kan, waah ye uninyaan na pu le cha u gaa u, nima na, u ga kan uninyaan aapal.
41 Quem recebe
42 M tuk nimi mbamɔn la, unii umɔk tii maadidiir waatiir ubaa nnyunyunkoo baanja na kan, waah ye maadidiir pu na le cha u tii u, nima na, u ga kan tiyaapar.”
42 E qualquer que tiver dado só que seja um copo de

Ler em outra tradução

Comparar com outra