Rute 3
WSK vs ARIB
1 Tom bo Naomi noton Ruth iwita maonam, “Aga nanawus, ani kari bo arigek se ni kerak nauk ale nika bituok se ni terong la bagerko.
1 Depois lhe disse Noêmi, sua sogra: Minha filha, não te hei de buscar descanso, para que fiques bem?
2 Se ni ko ikisam, Boaz, ni ko ura imet kulak nongorak ura tokasam mu anananga gue suan bo. Se aitak tirom mu nu barley te nunga burangara ko kuwim mu te ura iluwokko.
2 Ora pois, não é Boaz, com cujas moças estiveste, de nossa parentela. Eis que esta noite ele vai joeirar a cevada na eira.
3 Buta se ni guru, ka guang ningo nunguning mu tugum, ale oil siring yawara mu kimik te sapar, ale kuwim te ura towoso mu te nama kapar, bare ni mu te nama kaperem mu me nimi sapar se ko ikiokko, am nimi kaluwur ale bager se nu ko yu inang no kutuwurokko.
3 Lava-te pois, unge-te, veste os teus melhores vestidos, e desce à eira; porém não te dês a conhecer ao homem, até que tenha acabado de comer e beber.
4 Ale tom nu anirokko namaruk mu, ni nu kuwim apareya te taga aniso mu ni ninguru arikko. Asele namar, ale ko guang numi te iram mu kinikan sang patawur ale kumik duap te taga anirko. Asele aguwaya mu nu nika manuk se ikiko,” mam.
4 E quando ele se deitar, notarás o lugar em que se deita; então entrarás, descobrir-lhe-ás os pés e te deitarás, e ele te dirá o que deves fazer.
5 Se Ruth mam, “Ani ni balem mu butata bitirikko,” mam.
5 Respondeu-lhe Rute: Tudo quanto me disseres, farei.
6 Asele nu ko nome balam butata kuwim mu te nama kaparam.
6 Então desceu à eira, e fez conforme tudo o que sua sogra lhe tinha ordenado.
7 Se tom Boaz na yu no kutuwuram mu nu amilmil te nama lagaram ale dun te biya, kuwim inang muguri te bolala awuman mu te taga aniram. Se Ruth kumik nirung mena kote namaram ale guang numi te iram mu dun sang patawuram ale kumik duap te taga aniram.
7 Havendo, pois, Boaz comido e bebido, e estando já o seu coração alegre, veio deitar-se ao pé de uma meda; e vindo ela de mansinho, descobriu-lhe os pés, e se deitou.
8 Se Boaz aniram nama mung lukan ta, mel bo kumik duap te iwita ko ikiam, ale numi gurugam mu imet bo kumik duap te aniwaram se arigam, ale tingam,
8 Ora, pela meia-noite, o homem estremeceu, voltou-se, e viu uma mulher deitada aos seus pés.
9 ale “Ni awiri ya?” mam.
9 E perguntou ele: Quem és tu? Ao que ela respondeu: Sou Rute, tua serva; estende a tua capa sobre a tua serva, porque tu és o remidor.
10 Se Boaz mam, “Aga nanawus, Yawe ni kerak bagoso,” mam. “Ni ka kilek ningo aitak beterem imi mu nika kilek ningo ekela uleng beterem mu kia saparam. Ni kari kulak suen biya, nungumik mel ago se nungumik mel mena bagasan, bare ni nunga kamin me tugumem.
10 Então disse ele: Bendita sejas tu do Senhor, minha filha; mostraste agora mais bondade do que dantes, visto que após nenhum mancebo foste, quer pobre quer rico.
11 Buta se aga nanawus, me nguangerko. Ni anapeya ko balu mu ani am bita saparikko. Aninga kariimet aga wonong suan alo mu suen la ko ikisan, ni imet ningo bo.
11 Agora, pois, minha filha, não temas; tudo quanto disseres te farei, pois toda a cidade do meu povo sabe que és mulher virtuosa.
12 Se mu nunguningta, ani nika kari ko gue suan bo, se nika bitua ko ura mu ani agiting te aniso tala. Bare anananga bo tala aninga ilu kia kam, nu nunguningkiri nika bituokko mu bagoso tala.
12 Ora, é bem verdade que eu sou remidor, porém há ainda outro mais chegado do que eu.
13 Bare tirom imi, imi te bager, ale turomola asele ani ko ikiek, nu nika bituokko amilmilaruk, mu terong, nika bituokko. Bare nu uwuta bitirukko me kueruk agi mu, nunguningta nunguningkiri Yawe marak bagoso se ani balsam, ani ka bituekko. Se aitak tirom imi ko mu imi te anir ale asele ko,” mam.
13 Fica-te aqui esta noite, e será que pela manhã, se ele cumprir para contigo os deveres de remidor, que o faça; mas se não os quiser cumprir, então eu o farei tão certamente como vive o Senhor; deita-te até pela manhã.
14 Se Ruth nu kumik duap te aniram nama ukiram. Bare munumuning ago, kariimet numi koma arigokko me terong la, nu barasam. Se Boaz maonam, “Kariimet bo ni imi te tairem mu me ta ko ikiokko,” mam.
14 Ficou, pois, deitada a seus pés até pela manhã, e levantou-se antes que fosse possível a uma pessoa reconhecer outra; porquanto ele disse: Não se saiba que uma mulher veio à eira.
15 Ale nu maonam, “Marir ko guang kimik te irem sowore karogo tai ulaluwurko,” mam. Se Ruth butata beteram. Se Boaz barley nunguning sang ningi waram, ko ikup mu 20 kilogram iwita, asele patawu tuam se giam ale peleram wonong te namaram.
15 Disse mais: Traze aqui a capa com que te cobres, e segura-a. Segurou-a, pois, e ele as mediu seis medidas de cevada, e lhas pôs no ombro. Então ela foi para a cidade.
16 Se Ruth peleram nama nome kote namaram, se Naomi nu isuam, “Aga nanawus, awuk? Dun awuk? Awuk aratam?” mam.
16 Quando chegou à sua sogra, esta lhe perguntou: Como te houveste, minha filha? E ela lhe contou tudo quanto aquele homem lhe fizera.
17 “Se barley nunguning ko ikup 20 kilogram imi tugu aisu se mam, ni kiting ipi piler ale ka neme kote me namarko mam.”
17 Disse mais: Estas seis medidas de cevada ele mas deu, dizendo: Não voltarás vazia para tua sogra.
18 Se Naomi mam, “Aga nanawus, ni me neger, ni am baga asele anapeya aratuk mu ko ikiko. Mu awuk, kari umu ikia am moawuruk se dun imi aitakta la nungok se ikikowo,” mam.
18 Então disse Noêmi: Espera, minha filha, até que saibas como irá terminar o caso; porque aquele homem não descansará enquanto não tiver concluído hoje este negócio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?