Mateus 7
SUA vs ARIB
1 “Va mguak or kam tutut kam mon o mia orom ngaro kerkeknen, matok E Nut nera mon muk gi enang tok kat orom mutaro kerkeknen kat.
1 Não julgueis, para que não sejais julgados.
2 Ko kmikkiem enang a vnek to mut kael kam mon mulenar orom ngaro kerkeknen tok, E Nut ner sim kut koripang nguk kmikkiem a vnek to endo kais tok kat arhe.
2 Porque com o juízo com que julgais, sereis julgados; e com a medida com que medis vos medirão a vós.
3 Ngola, im smia kellu mang kam vokom a kvak to kun mnam inopia ka keik, nang lua paptang a ho kla vgon ko pita keik mruo?
3 E por que vês o argueiro no olho do teu irmão, e não reparas na trave que está no teu olho?
4 Hai-e, to yi kais kam smia nho nngia he kmon inopia orom ka kerkeknen to ta vle enang a gi kvak kun mnam ka keik, vgum ita kerkeknen tok kat ko ta vle enang a ho kla vgon kun mnam itang?
4 Ou como dirás a teu irmão: Deixa-me tirar o argueiro do teu olho, quando tens a trave no teu?
5 O-o mularo naprai alomin hak! Ngiaka ktar khong a ho kla vgon ko pila keik mruo na, yek yin kam le smia nho kam le kpet a kvak to ko pum inopia kta keik vat.”
5 Hipócrita! tira primeiro a trave do teu olho; e então verás bem para tirar o argueiro do olho do teu irmão.
6 To e Yesus ta koka ngang o mia kat te, “E Nut tel a totu mang ka tavgo ko tkaenang a gol ka pun, he ekam tok mguak or kam koham E Nut ka gol ka pun to endo kmenik ngang o mia ruk ngat kaenang o pendol, matok nga kaesik he kle kaeknik kaelat muk kirpapaam muk ka ngmeang. Ii, mguak or kam koham E Nut ka gol ka pun to endo kmen ngang o mia ruk ngat kaenang o morek kat e, matok nga karkar mang he kenekerik.”
6 Não deis aos cães o que é santo, nem lanceis aos porcos as vossas pérolas, para não acontecer que as calquem aos pés e, voltando-se, vos despedacem.
7 “Vanang mguak kaurur kim E Nut mekam mekam mang o papat ruk mang ka tavgo to endo he En ner kaen ngang nguk. Ii, mguak riring ngar ge ko vgum E Nut kat he En ner mrua khenam mar ngang nguk. Va mguak vae ngok kim E Nut mekam mekam, muk kam vaik ku meorom ka tavgo he En nera koregot kim muk kam vaik.
7 Pedí, e dar-se-vos-á; buscai, e achareis; batei e abrir-se-vos-á.
8 Ii, ta vle tok arhe ko ani mhel to nam kaurur kim E Nut mekam mekam mang ka tavgo, en nma kol ko mkor. Va ani mhel to nma riring o papat vgum E Nut mekam mekam mang ka tavgo kat, en nma pis mang ngar ko kim En kat. Ii, va ani mhel to nma vae ngok kim E Nut mang mekam mekam kat, E Nut nma koregot kim en, en kam vaik ku meorom ka tavgo.
8 Pois todo o que pede, recebe; e quem busca, acha; e ao que bate, abrir-se-lhe-á.
9 Ii, mu vokom na, erieto mnam muk tkais kmen a kre ngang kalyie kmem enangthe npa mnganang mang a bret.
9 Ou qual dentre vós é o homem que, se seu filho lhe pedir pão, lhe dará uma pedra?
10 I o nap kais kmen a vim tang ngang kmem enangthe npa mnganang mang a slang tang?
10 Ou, se lhe pedir peixe, lhe dará uma serpente?
11 He ekam tok, si muk ruk mularo kerkeknen ngat ho mi kut kernonho hak, vanangko mum kle sim ktua klang mu les ge orom o tgoluk ruk lyar, gi ekam ko ngat gia mnganang nguk mang ngar. Vanang muta pat nngia mang mu Teit to tkuon ma volkha? En tho lo kais ge kam ho ksovet kam klang kles ruk muk tok kat orom o tgoluk ruk lyar, gi ekam ko muma mnganang En mang ngar enang tok kat?
11 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas dádivas a vossos filhos, quanto mais vosso Pai, que está nos céus, dará boas coisas aos que lhas pedirem?
12 Yu! He ekam tok, oni keknen ruk muma svil mulenar kam sim kaeharom mar ngang nguk, va muk kat mguak sim kaeharom mar ngang mulenar kmikkiem gi enang tok kat. Mguak kaeharom gi enang tok ekam ko a papat to endo ta vle te, mor o Yuda nguaro pos va nguaro propet ngaro rhek nga pun msim to ngata sir kuo malpgem.”
12 Portanto, tudo o que vós quereis que os homens vos façam, fazei-lho também vós a eles; porque esta é a lei e os profetas.
13 — ausente —
13 Entrai pela porta estreita; porque larga é a porta, e espaçoso o caminho que conduz à perdição, e muitos são os que entram por ela;
14 — ausente —
14 e porque estreita é a porta, e apertado o caminho que conduz à vida, e poucos são os que a encontram.
15 “Va mguak ngangreal ngang nguk mang o propet ruk la ppiagar ko ngaro keknen ngat kaenang o pendol. Ii, ko mar ngam pe gia ngam mang ngar kam mur kael mar mruo enang o hip he kpis ko kmuk enang tok kam kering mularo papat. Ngata nho lya kuo mang ngaro pkor, vanangko ngaro keknen ngat ho mi ktua kernonho hak.
15 Guardai-vos dos falsos profetas, que vêm a vós disfarçados em ovelhas, mas interiormente são lobos devoradores.
16 Vanangko mut kais kam vokom ngaro keknen he kam mnor mang ngar, gi enang ko muma vokom o hi ngaro miel he ka mnor mang ngar tok kat. Ko o mia ngam ngae lua tamar o paslura ko vgum o kosmur e. Nove. Va o mia ngam ngae lua tamar o gaenip ko vgum o gigi kat e. Nove.
16 Pelos seus frutos os conhecereis. Colhem-se, porventura, uvas dos espinheiros, ou figos dos abrolhos?
17 He kmikkiem enang tok, o hi tgus ruk lyar ngam kaehi orom ngaro miel ruk ngta ya kat. Ii, nang o hi tgus ruk nong lyar ngam kle kaehi orom ngaro miel ruk nong lyar kat.
17 Assim, toda árvore boa produz bons frutos; porém a árvore má produz frutos maus.
18 Enang tok, a ho to a yar tho lo mi kais hak kmehi orom karo miel ruk nong lyar e. Va a ho to nong a yar tok kat tlo is kmehi orom karo miel ruk lyar kat e.
18 Uma árvore boa não pode dar maus frutos; nem uma árvore má dar frutos bons.
19 He ekam tok, o hi ruk ngam lo kaehi orom ngo miel ruk lyar, o mia ngam kovverik he kngam mar oguo kia paei.
19 Toda árvore que não produz bom fruto é cortada e lançada no fogo.
20 Ii, va mguer kais kam mia vokom o propet ruk la ppiagar ngaro kerkeknen he kam mnor mang ngar tok kat, gi enang ko muma mnor mang o hi ruk nong lyar ko ngam kaehi orom ngaro miel ruk nong lyar kat.”
20 Portanto, pelos seus frutos os conhecereis.
21 “Ii, kua mien tok arhe ko mguak or kam pat te, o mia tgus ruk ngam gia kvam dok te, ‘Ngoldaip, Ngoldaip,’ ngara vaik ku meorom E Nut ka tavgo e. Nop hak! Gi o mia ruk ngam sim kut kaikkiem E Titou to tkuon ma volkha ka svil, her gi mar ruk arhe ngara vaik ku meorom ka tavgo.
21 Nem todo o que me diz: Senhor, Senhor! entrará no reino dos céus, mas aquele que faz a vontade de meu Pai, que está nos céus.
22 Enang tok, ko mnam a kolkha to a kser kim, o mia kavurgem ngar kaur kim dok te, ‘Koldaip-o, te kom lua havaeng o mia mang yin orom ila serppak gi? Va kom lua kerer o kool orom ila serppak kat gi? Va kom lo kaeharom o reha kavurgem ruk lserpgue hak orom ila serppak kat gi?’ Ngar kaur kim dok tok
22 Muitos me dirão naquele dia: Senhor, Senhor, não profetizamos nós em teu nome? e em teu nome não expulsamos demônios? e em teu nome não fizemos muitos milagres?
23 vanangko ngora likim mar lsir pum ngaro kerok he ka klai mang ngar te, ‘Ko ngae ho lo ktua mnor mang nguk hak! He mu ehenok petgim dok, muk ruk mum kael mularo yaik ngang E Nut he kaeharom o keknen ruk ngat ho mi kut kernonho hak.’”
23 Então lhes direi claramente: Nunca vos conheci; apartai-vos de mim, vós que praticais a iniqüidade.
24 “He kmikkiem enang tok, endruk ngma lol kuaro rhek ruk endri he kaikkiem mar mekam mekam ngat kaenang a mhel to te smia ngangam kim ko tsim kaeharom ka rek to tvua serppak ko thong a nho ngku hak he kvat o ngtek ko engnang a kre to klalaut kun mnam a mmie.
24 Todo aquele, pois, que ouve estas minhas palavras e as põe em prática, será comparado a um homem prudente, que edificou a casa sobre a rocha.
25 Ta hover krum, to a ngausgi tsi kaol he ka spom ka rek klik va a kus tsi kaerik he a ye tkottek to ka lel ta klung engnang ka rek he kaegom kam kol, vanangko tlo kais kam lget e, ekam ko karo ngtek ngat gi serppak ngae gi ringring hak ku engnang a kre kun mnam a mmie ko tsim kut papuntom hak.
25 E desceu a chuva, correram as torrentes, sopraram os ventos, e bateram com ímpeto contra aquela casa; contudo não caiu, porque estava fundada sobre a rocha.
26 Vanang endruk ngma vongnek kim kuaro rhek ruk endri, nang kle gi kaengnam mar, mar ngat kle kaenang a mhel to tlo smia ngangam kim en ko tlo sim kaeharom ka rek ko tgi ngam kuon ma vui.
26 Mas todo aquele que ouve estas minhas palavras, e não as põe em prática, será comparado a um homem insensato, que edificou a sua casa sobre a areia.
27 Thover krum to a ngausgi tkaol he ka spom ka rek klik va a kus tkaerik he a ye tkottek to ka lel ta klung engnang ka rek to her gia kvet kol kngorom ngatngae.”
27 E desceu a chuva, correram as torrentes, sopraram os ventos, e bateram com ímpeto contra aquela casa, e ela caiu; e grande foi a sua queda.
28 A mumu ta vle kvongnek kim E Yesus karo rhek ko ta patter mar ormar tok knop, to ngate sei kmit ngaongtok kim karo rhek
28 Ao concluir Jesus este discurso, as multidões se maravilhavam da sua doutrina;
29 ko en tle ktua patter mar orom kta serppak mruo to yok gi, nang nong orom ke serppak to mkor o pattermia kmo pos e.
29 porque as ensinava como tendo autoridade, e não como os escribas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?