Marcos 4

SUA vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 To e Yesus ta kta ngae kat he kaelha kam patter o mia ko vanam a ngaenker ka ngaiting. Va a mumu alautar ta sovet kam mopet kam gun kairkleim kais ko ta ring ngaekam ekam mnam a langail langto kuo kia ngaenker. To tkar kun mnam he korsang ko tok, nang ka mnang o mia tgus ko ngata sisir ko vanam a ngaenker ogun paat.
1 Outra vez começou a ensinar à beira do mar. E reuniu-se a ele tão grande multidão que ele entrou num barco e sentou-se nele, sobre o mar; e todo o povo estava em terra junto do mar.
2 Ko tok ta patter mar mang o tgoluk kavurgem ko tgia koka ngang ngar. Ta koka ngang ngar orom karo rhek ruk endri te,
2 Então lhes ensinava muitas coisas por parábolas, e lhes dizia no seu ensino:
3 “Mu smia ngnek na! Mnam a kolkha langto a mhel tkaelha kngamngam a ho karo khek kun mnam ka loot.
3 Ouvi: Eis que o semeador saiu a semear;
4 Ta ngamngam mar kngae, va akuruk ngata vuvuut ko ekam a ngaelaut. To o iningol ruk kuon mail ngat pis kokorong ngar he krum kim mar hak.
4 e aconteceu que, quando semeava, uma parte da semente caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Va akuruk ngta vuvuut kun pgegom o krek ko a vur mmie ge. To ngta mamarer kam pagis ekam ko a mmie ta rara.
5 Outra caiu no solo pedregoso, onde não havia muita terra: e logo nasceu, porque não tinha terra profunda;
6 Ngata pagis ka vle gi nong ke laut e, ekam ko ngata viging a kolkha ka koppetmok to a koppetmok to endo tgi ktim mar to ngat her gi vuvui he kmamarer kam vuvuut ekam ko ngaro kmen ngata puung kim o krek.
6 mas, saindo o sol, queimou-se; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Va akuruk ngta vuvuut kun pgegom o ngaergot ruk o kosmur. To o kosmur ngta lalaut, hop kim mar kvuvuem mar to her gia komor kmar. He enang tok, a ho karo khek ruk endruk ngat lo kaehi e.
7 E outra caiu entre espinhos; e cresceram os espinhos, e a sufocaram; e não deu fruto.
8 Vanang akuruk ngta vuvuut ko mnam a mmie to a yar, to kpupus he klalaut to kaehi. Akuruk mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngta ngamngam va ngta ngamngam ge, va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kais tok va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kat ge.”
8 Mas outras caíram em boa terra e, vingando e crescendo, davam fruto; e um grão produzia trinta, outro sessenta, e outro cem.
9 E Yesus ta koka tok knop, to kre te, “Muk ruk muta vongnek kim dok, mgua sim kael rela ekam kuaro rhek ri kam sim kut kaikkiem mar.”
9 E disse-lhes: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 To koknaik, ko e Yesus te ka vle en tuk, o aposel va kalngunes ruk ngata ngan karo rhek ko ta koka ormar, ngata mnganang e Yesus kam halger o rhek ruk mang te, kman ko nma koka ngang o mia.
10 Quando se achou só, os que estavam ao redor dele, com os doze, interrogaram-no acerca da parábola.
11 Va ta reng ngar te, “Tennik kam ngae kais mang tete, E Nut nama tuvgom karo papat ruk mang ka tavgo ko kim o mia. Vanangko tete, ta polger o rhek mang ngang nguk kam khenam ka tavgo to endo ma mmok, ko ther mi pis ko kim mularo kerok, he ta komor muk he. Va her muk ruk arhe mut mia vokom kam mnor mang. Vanang o mia ruk E Nut ka tavgo tlo komor mar vop, her endruk kom gia koka ngang ngar arhe.
11 E ele lhes disse: A vós é confiado o mistério do reino de Deus, mas aos de fora tudo se lhes diz por parábolas;
12 Kom gia koka ngang ngar enang tok, he nang a propet langto karo rhek kmel mit ko ta ktar kpavap mang o mia ruk endruk kam havae mang ngar te,
12 para que vendo, vejam, e não percebam; e ouvindo, ouçam, e não entendam; para que não se convertam e sejam perdoados.
13 To e Yesus tle kreng kalngunes te, “Po, te mut lua mmok mang a koka to enda kat gi? Enangthe mgua lua mmok mang a koka ta, va mguera mmok mang o koka akuruk nngia e?
13 Disse-lhes ainda: Não percebeis esta parábola? como pois entendereis todas as parábolas?
14 A mhel to ta ngamngam a ho karo khek ta vle enang a mhel to nma polger E Nut karo rhek mang ka tavgo ngang o mia.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Va o mia ruk ngma ngan o rhek ruk mang E Nut ka tavgo, vanang lo sim ktua ngangam kmar mang ngar, ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuvuut ko ekam a ngaelaut. Ko ngma ngan o rhek ruk mang E Nut ka tavgo, vanang e Seten nam her gi kat pis ge, gi veveret o rhek ruk E Nut ta ktar kngam mar ngkun mnam ngaro vurkul petgim mar kam rum kim mar hak.
15 E os que estão junto do caminho são aqueles em quem a palavra é semeada; mas, tendo-a eles ouvido, vem logo Satanás e tira a palavra que neles foi semeada.
16 Va o mia ruk ngma ngan E Nut karo rhek he kmarer kam kpom mar kun mnam ngaro vurkul he ksirei mang ngar va kngatkal mang ngar ngatngae, endri ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuut kun pgegom o gi krek.
16 Do mesmo modo, aqueles que foram semeados nos lugares pedregosos são os que, ouvindo a palavra, imediatamente com alegria a recebem;
17 Ngta vle tok, ekam ko E Nut karo rhek ngat gia puung ngaro vurkul, ko ngam gi vur matnge vgum o vnek nong ke laut he kor mnam mar mang E Nut ge, orom ngaro gi pkor. Vanangko mnam o kolkhek ruk o mia ri ngta viging a koppetmok vgum E Nut karo rhek ruk endruk ko ngarlenar ngata kol a regesal mang ngar, a koppetmok to endo nam gi ktim mar he khos kim ngaro papat ruk kmor mnam mar mang E Nut to o papat ruk endruk ngam her gi kat nop hak kun mnam mar.
17 mas não têm raiz em si mesmos, antes são de pouca duração; depois, sobrevindo tribulação ou perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 — ausente —
18 Outros ainda são aqueles que foram semeados entre os espinhos; estes são os que ouvem a palavra;
19 — ausente —
19 mas os cuidados do mundo, a sedução das riquezas e a cobiça doutras coisas, entrando, sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Vanang o mia ruk ngma ngan E Nut karo rhek he sim ngangam kmar ka kpom mar lserppak kun mnam ngaro vurkul ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuut ko mnam a mmie to a yar. Ngta vle tok, ekam ko E Nut karo rhek tgus ngam mi kut kael mit kun mnam mar. He akuruk mnam mar ngaro maineik ruk ngam kaehi ngta ngamngam va ngta ngamngam ge. Va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kais tok. Va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kat ge.”
20 Aqueles outros que foram semeados em boa terra são os que ouvem a palavra e a recebem, e dão fruto, a trinta, a sessenta, e a cem, por um.
21 To e Yesus ta kta koka kat mang o papat ruk mkor E Nut ka tavgo to o mia ngma vaik ku meorom te, “Mum lua giem a paei he tuvgom ku meorom a plo e, i o ku meorom a hep kat e. Nove! Mum kle va kaendavloum a rek ko pgeik msim he kgiem, en kam mmok kim o mia ngola?
21 Disse-lhes mais: Vem porventura a candeia para se meter debaixo do alqueire, ou debaixo da cama? não é antes para se colocar no velador?
22 He kmikkiem enang tok, o papat ruk mang E Nut ka tavgo ko ngta tvok kim o mia tennik, E Nut ta kaendavloum a mmie enang tok kat he ka khenam mar ma mmok tete kat he. Ii, tesgun E Nut ta tokim o papat ruk endruk mang ka tavgo kim o mia, vanang tete ta kle khalgerik he kaelik ma mmok he.”
22 Porque nada está encoberto senão para ser manifesto; e nada foi escondido senão para vir à luz.
23 E Yesus ta koka tok knop to le kre te, “Muk ruk muta vongnek kim dok, mgua sim kael rela ekam kuaro rhek ri kam sim kut kaikkiem mar.”
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Tre tok, to ta trong orom karo rhek ruk endri te, “Mgua sim kor mnam muk mang kuaro rhek ruk muta ngannik ko E Nut ner kaekon kmen a mmok ngang nguk kmis mang mularo svil ruk muk mruo mut kor mnam muk mang ngar kais tok. Va ner kle ho gia kaen a mmok ngang nguk malpgem a mmok to endo gi.
24 Também lhes disse: Atendei ao que ouvis. Com a medida com que medis vos medirão a vós, e ainda se vos acrescentará.
25 Mare! E Nut ner kaekon kmen a mmok ngang nguk tok, ekam ko endo ta kpom E Nut karo rhek he ngat kael mit kun mnam, E Nut ner kle ho gia sovet kam kat kaen karo rhek akuruk mnam kat. Vanang endo tlo smia kpom E Nut ke re ke vur vgon ngang ko ke sie, he en kmel mit kun mnam, va si ke re ke vur vgon ko ta kpom kun mnam, va E Nut ner kle ho gia vret mkor kpetgim hak.”
25 Pois ao que tem, ser-lhe-á dado; e ao que não tem, até aquilo que tem ser-lhe-á tirado.
26 To e Yesus ta kta koka kat te, “A mhel langto tngamngam a ho karo khek kun mnam ka loot knop to kngae.
26 Disse também: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse semente à terra,
27 Nam konit mo segain va khop mo ruteik tgus nang a ho karo khek ngat mur kokohir he kpupus ngpang ngar mruo ko he. Va a mhel to enda tlua paptang ngar ko ngat kokohir he kpupus kngae nngia enang tok e.
27 e dormisse e se levantasse de noite e de dia, e a semente brotasse e crescesse, sem ele saber como.
28 Tlua paptang tok, ko a mmie mruo nam mur kaenserpgam a ho karo khek he ngta ktar kam papaam ngo kerok. To koknaik a loot ther kael hingrip to ho koknaik hak a loot tho gia tettek he.
28 A terra por si mesma produz fruto, primeiro a erva, depois a espiga, e por último o grão cheio na espiga.
29 A loot na tettek knop, to a mmie kteit na mamarer kngae kam lluol mnam ko o tgoluk ngat hera volvol he. Ii, E Nut ka tavgo to nma komor o mia ta vle her gi enang tok kat.”
29 Mas assim que o fruto amadurecer, logo lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 To e Yesus tkat koka kat te, “E Nut ka tavgo ta vle nngia? Ani koka to tkais he dok kam keknen orom mang E Nut ka tavgo?
30 Disse ainda: A que assemelharemos o reino de Deus? ou com que parábola o representaremos?
31 E Nut ka tavgo ta vle enang ko a mhel ta kol a ho to a mastat ka khek ko ke ho mi laut hak mang o tgoluk tgus ngo khek ruk ngma kap kun mo luteik.
31 É como um grão de mostarda que, quando se semeia, é a menor de todas as sementes que há na terra;
32 Ta pus he klaut kngae kael en a ho orom karo khator ruk laol he khop kir kim klenar tgus kun mnam a loot kais mang o iningol ruk kuo kia gan kmaol kpis kngam ngainirik ko vgum ka ngoumi.”
32 mas, tendo sido semeado, cresce e faz-se a maior de todas as hortaliças e cria grandes ramos, de tal modo que as aves do céu podem aninhar-se à sua sombra.
33 — ausente —
33 E com muitas parábolas tais lhes dirigia a palavra, conforme podiam compreender.
34 — ausente —
34 E sem parábola não lhes falava; mas em particular explicava tudo a seus discípulos.
35 — ausente —
35 Naquele dia, quando já era tarde, disse-lhes: Passemos para o outro lado.
36 — ausente —
36 E eles, deixando a multidão, o levaram consigo, assim como estava, no barco; e havia com ele também outros barcos.
37 Ngta poe kngae, va vgum a kalivurvur ko tpis he kaenpgam a ngaenker. Va o vlung ngta sovet kam klung engnang a langail he karir nkun mnam va ta re kam vallum hak.
37 E se levantou grande tempestade de vento, e as ondas batiam dentro do barco, de modo que já se enchia.
38 Nangko e Yesus tonit kuo ma klui kun ma langail ka plangail, nang lua paptang. To kalngunes ngata votgem he ka mnganang te, “Pattermia, yi lua papat mang ngor gi, ko ngot re kam vvuo?”
38 Ele, porém, estava na popa dormindo sobre a almofada; e despertaram-no, e lhe perguntaram: Mestre, não se te dá que pereçamos?
39 To e Yesus thop to her gia re lserppak kam kser a ngausgi to khagam o vlung kam re te, “Rurruom he vur vle!” Tgia re tok, to a kalivurvur ther mi nop hak va o vlung ngat ngae her gi rurruom ngatngae.
39 E ele, levantando-se, repreendeu o vento, e disse ao mar: Cala-te, aquieta-te. E cessou o vento, e fez-se grande bonança.
40 — ausente —
40 Então lhes perguntou: Por que sois assim tímidos? Ainda não tendes fé?
41 — ausente —
41 Encheram-se de grande temor, e diziam uns aos outros: Quem, porventura, é este, que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra