Mateus 26

SPP vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ɲyɛ Yesu à kwɔ̀ puru jwumpe puni na, maa jwo u cyelempyiibil'á:
1 E havendo Jesus concluído todas estas palavras, disse aos seus discípulos:
2 «Yii à li cè na cyi sanŋkii ɲyɛ canmpyaa shuunni bilereŋkwoŋi kataanni sí nɔ, pi sí Supyaŋi Jyaŋi le cye e, si u kwòro cige na si mbò.»
2 Sabeis que de hoje a dois dias celebrar-se-á a páscoa, e o Filho do homem será entregue para ser crucificado.
3 Ɲyɛ ka Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii si sà piye bínni Kile sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe Kayifu pyɛnge e,
3 Depois se reuniram os principais sacerdotes e os anciãos do povo no pátio da casa do sumo sacerdote, chamado Caifás;
4 maa bɛ̂ li na si Yesu cya ɲcû ná cwɔ̀ɔre e, si u bò.
4 e deliberaram prender a Jesus à traição e tirar-lhe a vida.
5 Pi mpyi na yi yu piy'á: «Li ɲyɛ a yaa li pyi kataanni tooy'e mɛ, lire baare e sùpyire sí n‑cânra.»
5 Mas diziam: Durante a festa, não; para que não haja tumulto entre o povo.
6 Yesu na mpyi Bɛtani kànhe e tògofooŋi Simɔ bage e.
6 Estando Jesus em Betânia, em casa de Simão, o leproso,
7 Mà pi yaha talyige e, ceeŋi wà à file u na ná loŋgaracwol'e, li mpyi a ɲî sìnmpe nùguntanga wumpe loŋgara wumpe pà na, maa puru sìnmpe wu Yesu ɲùŋke na.
7 chegou-se a ele uma mulher que trazia um vaso de alabastro com precioso perfume, e lho derramou sobre a cabeça, quando ele estava à mesa.
8 Ɲyɛ u cyelempyiibil'à lire ɲya ke, ka li i mpɛn pi e fo pi na ŋko: «Ŋge ŋkɛ̀ɛgɛŋi ɲùŋke ku ɲyɛ ɲaha yɛ?
8 Vendo isto, seus discípulos indignaram-se e disseram:
9 Mpe sìnmpe mpyi na sí n‑jà n‑pɛ́rɛ wyɛ́rɛɲyahaga na, si ntaha fòŋɔfeebii tɛ̀gɛ.»
9 Para que este desperdício? Pois o perfume podia ser vendido por muito dinheiro, e ser este dado aos pobres.
10 Ɲyɛ mpe pi mpyi na yu ke, ka Yesu si mpa puru cè, maa pi pyi: «Ɲaha na yii ɲyɛ na ŋge ceeŋi cɛ̂ɛge yɛ? Kacɛnnɛ u à pyi mii na.
10 Mas Jesus, percebendo isto, disse-lhes: Por que molestais essa mulher? ela me fez uma boa obra.
11 Fòŋɔfeebii ɲyɛ naha ná yii e tèrigii puni i, ŋka mii wi ke, mii sì n‑pyi ná yii e tèrigii puni i mà dɛ!
11 Pois os pobres sempre os tendes convosco, mas a mim nem sempre me tendes;
12 U à mpe sìnmpe wu mii na, si mii cyeere bégele ɲjaha fanŋke mɛɛ na.
12 derramando ela este perfume sobre o meu corpo, fê-lo para a minha sepultura.
13 Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, Jwumpe Nintanmpe ká nɔ cyaga maha cyag'e ke, nde ŋge ceeŋ'à pyi niɲjaa ke, lire sí n‑jwo wani bà li si mpyi si ŋkwôro sùpyire funŋ'i mɛ.»
13 Em verdade vos digo que onde quer que for pregado em todo o mundo este Evangelho, será também contado para memória sua o que ela fez.
14 Ɲyɛ wà na mpyi cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi i, pi mpyi maha uru pyi Zhudasi Isikariyoti, ka uru si ŋkàre Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii yyére,
14 Então um dos doze, chamado Judas Iscariotes, foi ter com os principais sacerdotes,
15 maa pi pyi: «Mii aha yii tɛ̀gɛ, ka yii i Yesu cû, ɲaha yii sí n‑kan mii á yɛ?» Ka pire si wyɛ́rɛfyinŋi beɲjaaga ná kɛ kan u á.
15 e lhes disse: Que me quereis dar e eu vo-lo entregarei? Eles lhe pesaram trinta moedas de prata.
16 Mà lwɔ́ lire tèni na, ka Zhudasi si wá na pyiŋkanna caa si Yesu le pi cye e.
16 Desde então Judas buscava oportunidade para o entregar.
17 Ɲyɛ bwúuruŋi niɲjirigembaaŋi kataanni canɲcyiige, ka Yesu cyelempyiibii si mpa u pyi: «Taa mu la ɲyɛ wuu u sà bilereŋkwoŋi kataanni ɲjyìŋi karigii cwɔɔnrɔ ke?»
17 Ora, no primeiro dia dos pães ázimos, vieram os discípulos a Jesus, e perguntaram: Onde queres que façamos os preparativos para comeres a páscoa?
18 Ka u u pi pyi: «Yii shà mucyinn'á kànhe funŋke e, na cyelentuŋ'à jwo na uru tèn'à byanhara, na uru la ɲyɛ si mpa kataanni ɲjyìŋi lyî ná u cyelempyiibil'e u yyére.»
18 Respondeu-lhes: Ide à cidade ter com certo homem, e dizei-lhe que o Mestre diz: O meu tempo está próximo; em tua casa celebrarei a páscoa com meus discípulos.
19 Ɲyɛ ka cyelempyiibii si li pyi bà Yesu mpyi a yi jwo mɛ, maa kataanni ɲjyìŋi karigii cwɔɔnrɔ wani.
19 Eles fizeram como Jesus lhes havia ordenado, e prepararam a páscoa.
20 Ɲyɛ yàkoŋk'à pa nɔ ke, ka Yesu si mpa ntɛ̀ɛn na lyî ná u cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi i.
20 À tarde estava ele sentado à mesa com os doze discípulos.
21 Mà pi yaha ɲjyìŋi na, ka u u pi pyi: «Sèeŋi na mii sí yi jwo yii á, shin niŋkin na naha yii shwɔhɔl'e, ŋge u sí n‑pa mii le cye e ke.»
21 Enquanto comiam, declarou Jesus: Em verdade vos digo que um de vós me trairá.
22 Ka puru jwumpe si cyelempyiibii yyahayi tanha sèl'e fo pi shin maha shin na u yíbili: «Mii la, Kafooŋi?» «Mii la, Kafooŋi?»
22 Eles, muitíssimo contristados, começaram um por um a perguntar-lhe: Porventura sou eu, Senhor?
23 Ka u u pi pyi: «Ŋgemu cyɛge ku naha ná mii woge e yalyire yaage e ke, urufoo kyaa li.
23 Ele respondeu: O que põe comigo a mão no prato, esse é o que me trairá.
24 Supyaŋi Jyaŋi ŋkwùmbaa ɲyɛ mɛ, bà l'à sémɛ u kyaa na Kile Jwumpe Semɛŋi i mɛ. Ŋka ŋgemu u sí n‑pa u le cye e ke, urufoo wuun'à kɛ̀ɛge! Urufoo zimbaaŋi mpyi na sí n‑pwɔ́rɔ u ziŋi na.»
24 O Filho do homem vai-se, segundo está escrito a seu respeito, mas ai daquele por quem o Filho do homem é traído! melhor fora para esse homem se não houvesse nascido.
25 Zhudasi u mpyi na sí n‑pa u le cye e ke, ka uru si u yíbe: «Cyelentuŋi, mii wi la?» Ka Yesu si u pyi: «Mu yabiliŋi u à yi jwo!»
25 Judas, que o traiu, perguntou: Porventura sou eu, Mestre? Respondeu-lhe Jesus: Tu o disseste.
26 Mà pi yaha pi i lyî, Yesu à bwúuruŋi lwɔ́, maa fwù kan Kile á u kyaa na, maa u kwɔ̀n kwɔ̀n a kan u cyelempyiibil'á maa jwo: «Yii ŋge shwɔ a lyî, mii cyeere ti.»
26 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e, abençoando-o, o partiu e o deu aos discípulos, dizendo: Tomai, comei; isto é o meu corpo.
27 Lire kàntugo maa fùnɲcwokwuuni lwɔ́, ɛrɛzɛn sinmɛ mpyi l'e, maa fwù kan Kile á pu kyaa na, maa pu kan pi á maa jwo: «Yii puni pi pà bya.
27 Tomando o cálice, rendeu graças e deu-lho, dizendo: Bebei dele todos;
28 Ɲaha na yɛ puru pu ɲyɛ mii sìshange, tunmbyaare nivɔnnte Kile à le ke, tire sìshange ki, k'à wu shinɲyahara kapegigii yàfaŋi kurugo.
28 porque este é o meu sangue, o sangue da aliança, que é derramado por muitos para remissão de pecados.
29 Mii sí yi jwo yii á, mii saha sì ɛrɛzɛn sinmɛ bya mɛ, fo canŋke mii sí núru pu bya ná yii e mii Tuŋi Saanre e ke.»
29 Mas digo-vos que desta hora em diante não beberei deste fruto da videira, até aquele dia em que o hei de beber novo convosco no reino de meu Pai.
30 Ɲyɛ ka pi i Kile pèente myahigii cêe maa nta a fworo bage e, maa ŋkàre Olivye cire ɲaŋke ɲuŋ'i.
30 E tendo cantado um hino, saíram para o Monte das Oliveiras.
31 Pi à nɔ wani ke, ka Yesu si pi pyi: «Niɲjaa numpilage yabiliŋi i, yii puni sí n‑fê si mii kanni yaha, ɲaha na yɛ y'à sémɛ Kile Jwumpe Semɛŋi i: “Mii sí mpànahaŋi bò, mpàkuruŋke puni sí n‑caala.”»
31 Então Jesus lhes disse: Todos vós esta noite vos escandalizareis de mim; pois está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho se dispersarão.
32 Ka Yesu si núr'a pi pyi: «Ŋka mii aha ɲɛ̀ a fworo kwùŋi i tèni ndemu i ke, mii sí n‑sà yii sige Galile kùluni i.»
32 Todavia, depois que eu ressurgir, irei adiante de vós para a Galiléia.
33 Ka Pyɛri si u pyi: «Pi sanmpii puni mɛ́ɛ ká fê, maa mu yaha, mii kyaa bà mɛ!»
33 Mas Pedro, respondendo, disse-lhe: Ainda que todos se escandalizem de ti, eu nunca me escandalizarei.
34 Ka Yesu si u pyi: «Sèeŋi na mii sí yi jwo mu á, niɲjaa numpilage yabiliŋi i, ŋkùpecyiini sí mu ta mu à jwo a nɔ tooyo taanre na mu ɲyɛ a mii cè mɛ.»
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo que esta noite, antes que o galo cante três vezes me negarás.
35 Ka Pyɛri si jwo: «Pi mɛ́ɛ ká mpyi na sí mii bò ná mu i, mii sì n‑sìi n‑jwo na mii ɲyɛ a mu cè mɛ.» Ka cyelempyiibii sanmpii puni si yire ninuyi taha.
35 Respondeu-lhe Pedro: Ainda que me seja necessário morrer contigo, de modo algum te negarei. E o mesmo disseram todos os discípulos.
36 Ɲyɛ ka Yesu ná u cyelempyiibii si ŋkàr'a sà nɔ cyage k'e, kuru mɛge na ɲyɛ Zhetisemani, ka u u pi pyi: «Yii tɛ̀ɛn naha mà jwo mii u sà Kile ɲáare mɛyyere ke.»
36 Então foi Jesus com eles a um lugar chamado Getsêmani, e disse aos discípulos: Sentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ka u niŋkareŋi si ŋkàre ná Pyɛri ná Zebede jyaabii shuunniŋi i. Ka yyetanhare ná funmpɛɛnre si sìi u á.
37 E levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ka u u pi pyi: «Mii funŋke naha a pɛn fo na ŋko si mii bò. Yii tɛ̀ɛn naha, yii i ŋkwôro ɲyii na ná mii i.»
38 Então lhes disse: A minha alma está triste até a morte; ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ka u u ŋkàre yyaha yyére, maa uye wà ɲìŋke na, maa yyaha cyígile, maa Kile ɲáare na: «Tufooŋi, kampyi mu sí ɲɛɛ, na shwɔ ŋke kyaage lwɔhe mbyaŋi na. Ŋka ma hà na ɲyii wuuni pyi mɛ, ma ɲyii wuuni pyi.»
39 E adiantando-se um pouco, prostrou-se com o rosto em terra e orou, dizendo: Meu Pai, se é possível, passa de mim este cálice; todavia, não seja como eu quero, mas como tu queres.
40 Lire kàntugo maa núr'a pa u cyelempyiibii yyére, mà sà pi ta pi i ŋwúuni. Ka u u Pyɛri ɲɛ̀, maa u pyi: «Yii ɲyɛ a jà a nde tèni niŋkinŋi pyi ɲyii na ná mii i mà?
40 Voltando para os discípulos, achou-os dormindo; e disse a Pedro: Assim nem uma hora pudestes vigiar comigo?
41 Yii tɛ̀ɛn ɲyii na, yii raa Kile ɲáare, bà yii si mpyi si fànha ta Sitaanniŋi na, u àha ŋkwɔ̀ yii sɔ̀n ŋgà kapii na mɛ. Nàkaana baa, sùpyaŋ'à bégel'a yaha kacɛnŋkii mɛɛ na, ŋka u fành'à cyɛ́rɛ.»
41 Vigiai e orai, para que não entreis em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
42 Lire kàntugo ka u u núr'a yîri pi taan tozhɔnwogo mà sà Kile ɲáare na: «Mii Tuŋi, kampyi mii sì n‑jà n‑shwɔ ŋke kyaage na mɛ, mu ɲyii wuuni li pyi.»
42 Retirando-se mais uma vez, orou, dizendo: Pai meu, se este cálice não pode passar sem que eu o beba, faça-se a tua vontade.
43 Ka u u núr'a pa u cyelempyiibii yyére mà pa pi ta pi à ŋɔ́ɔ, pi mpyi na sì n‑jà ɲyiigii múgo n‑yaha mɛ.
43 E, voltando outra vez, achou-os dormindo, porque seus olhos estavam carregados.
44 Ka Yesu si núr'a yîri pi taan mà kàre Kile taɲarege e tontanrewogo, maa núru jwumpe ninumpe kurugo.
44 Deixando-os novamente, foi orar terceira vez, repetindo as mesmas palavras.
45 U à kwɔ̀ ke, maa núr'a pa u cyelempyiibii cyage e maa pi pyi: «Yii saha na ŋwúuni la? Yii yîri, tèn'à nɔ, Supyaŋi Jyaŋi sí n‑le kapimpyiibii cye e.
45 Então voltou para os discípulos e disse-lhes: Dormi agora e descansai. Eis que é chegada a hora, e o Filho do homem está sendo entregue nas mãos dos pecadores.
46 Yii yîri, wuu a sì, ŋge u sí mii le cye e ke, uru naha a nɔ naha.»
46 Levantai-vos, vamo-nos; eis que é chegado aquele que me trai.
47 Ɲyɛ mà Yesu yaha puru jwumpe na, ka Zhudasi si nɔ wani, uru na ɲyɛ cyelempyiibii kɛ ná shuunniŋi wà. U mpyi a pa ná shinɲyahar'e, kàshikwɔnŋwɔɔyi ná kàbiiyi mpyi pire cye e. Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná Yahutuubii kacwɔnribii pi mpyi a pi tun.
47 E estando ele ainda a falar, eis que veio Judas, um dos doze, e com ele grande multidão com espadas e varapaus, vinda da parte dos principais sacerdotes e dos anciãos do povo.
48 Zhudasi u mpyi na sí Yesu le cye e ke, uru mpyi a jwo a kan u cùveebil'á na: «Yii aha mii ɲya mii à sùpyaŋi ŋgemu pûr'a cû maa u shɛ́ɛre ke, uru wi. Yii i u cû.»
48 Ora, o que o traía lhes havia dado um sinal, dizendo: Aquele que eu beijar, esse é: prendei-o.
49 Pi à nɔ ke, ka Zhudasi si file Yesu na, maa jwo: «Fwù pìlaga na, wuu cyelentuŋi» maa u pûr'a cû.
49 E logo, aproximando-se de Jesus disse: Salve, Rabi. E o beijou.
50 Ka Yesu si u pyi: «Na cevoo, ndemu tapyige e mu à pa ke, lire pyi.» Ɲyɛ ka sùpyire sannte si file maa Yesu cû.
50 Jesus, porém, lhe disse: Amigo, a que vieste? Nisto, aproximando-se eles, lançaram mão de Jesus, e o prenderam.
51 Ka Yesu cyelempyaŋi wà si u kàshikwɔnŋwɔɔge dìr'a wwû mà taha a sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe báarapyiŋi niŋgeŋke kà kwɔ̀n a cyán.
51 E eis que um dos que estavam com Jesus, estendendo a mão, puxou da espada e, ferindo o servo do sumo sacerdote, cortou-lhe uma orelha.
52 Ka Yesu si cyelempyaŋi pyi: «Ma ŋwɔɔni le li fwuuni i, ɲaha na yɛ ŋgemu u ɲyɛ na kàshige kwùun ná ŋwɔɔni i ke, ŋwɔɔni li sí n‑tɛ̀gɛ urufoo bò mú.
52 Então Jesus lhe disse: Mete a tua espada no seu lugar; porque todos os que lançarem mão da espada, à espada morrerão.
53 Taha mu na sɔ̂nŋi na mii sì n‑jà na Tuŋi pyi u mɛ̀lɛkɛɛ kàshicyeye kɛ ná shuunni tùugo naha mii á numɛ, pi i nte sùpyire tun mɛ?
53 Ou pensas tu que eu não poderia rogar a meu Pai, e que ele não me mandaria agora mesmo mais de doze legiões de anjos?
54 Ŋka lire ká mpyi, ɲje y'à jwo Kile Jwumpe Semɛŋi i ke, di yire sí n‑fûnŋɔ n‑jwo yɛ?»
54 Como, pois, se cumpririam as Escrituras, que dizem que assim convém que aconteça?
55 Ka Yesu si jwo sùpyir'á: «Yii à pa mii fye e ná kàshikwɔnŋwɔɔyi ná kàbiiyi i mpa ɲcû, mu à jwo kakuumpyi u ɲyɛ mii. Mii mpyi maha sùpyire kâlali Kileɲaarebage e canŋa maha canŋa, yii sí ɲyɛ a mii cû mɛ.
55 Disse Jesus à multidão naquela hora: Saístes com espadas e varapaus para me prender, como a um salteador? Todos os dias estava eu sentado no templo ensinando, e não me prendestes.
56 Ŋka nde mpyiŋi sí Kile tùnntunmpii jwumpe fûnŋɔ.»
56 Mas tudo isso aconteceu para que se cumprissem as Escrituras dos profetas. Então todos os discípulos, deixando-o fugiram.
57 Mpii pi à Yesu cû ke, ka pire si ŋkàre ná u e Kile sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe Kayifu yyére. Kile Saliyaŋi cyelentiibii ná Yahutuubii kacwɔnribii mpyi a bínni wani.
57 Aqueles que prenderam a Jesus levaram-no à presença do sumo sacerdote Caifás, onde os escribas e os anciãos estavam reunidos.
58 Mà pi yaha pi i ŋkɛ̀ɛge ná Yesu i, Pyɛri à tɛ̀ɛn laage e, marii sì pi fye e fo mà sà jyè sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe pyɛnge e, maa sà ntɛ̀ɛn pyɛnge saɲcwɔnsigibii shwɔhɔl'e, si karigii sanŋkii toroŋkanni ɲya.
58 E Pedro o seguia de longe até o pátio do sumo sacerdote; e entrando, sentou-se entre os guardas, para ver o fim.
59 Kile sáragawwuubii ɲùŋufeebii ná yukyaala kuruŋke shiinbii puni mpyi na pyiŋkanna caa si Yesu cɛ̂ɛgɛ ná kafinare e, si u ta mbò.
59 Ora, os principais sacerdotes e todo o sinédrio buscavam falso testemunho contra Jesus, para poderem entregá-lo à morte;
60 Ali mà li ta shinɲyahara mpyi a yà jwo, ŋka pi ɲyɛ a ɲùŋɔ sèe wogo ta ŋkemu ku sí mpa ná l'e u bò mɛ. Ka shiin shuunni si ŋkwɔ̀ a pa jwo:
60 e não achavam, apesar de se apresentarem muitas testemunhas falsas. Mas por fim compareceram duas,
61 «Ŋge nàŋ'à jwo na uru sí n‑jà Kileɲaarebage jya, si núru ku faanra canmpyaa taanre funŋ'i.»
61 e disseram: Este disse: Posso destruir o santuário de Deus, e reedificá-lo em três dias.
62 Ka sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe si yîri maa Yesu pyi: «Mpe jwumpe puni p'à jwo mà yyaha tíi ná mu i ke, ɲaha mu u à cè p'e yɛ?»
62 Levantou-se então o sumo sacerdote e perguntou-lhe: Nada respondes? Que é que estes depõem contra ti?
63 Ka Yesu si fyâha. Ka sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe si u pyi: «Kile ɲyii wuŋi mɛge na, kâa wuu á, maa yi jwo wuu á kampyi mu u ɲyɛ Kile Niɲcwɔnrɔŋi, maa mpyi Kile Jyaŋi?»
63 Jesus, porém, guardava silêncio. E o sumo sacerdote disse-lhe: Conjuro-te pelo Deus vivo que nos digas se tu és o Cristo, o Filho do Deus.
64 Ka Yesu si u pyi: «Ɲje mu à jwo ke, yire yi. Ŋka mii sí yi jwo yii á, mà lwɔ́ numɛ na, yii sí Supyaŋi Jyaŋi nintɛɛnŋi ɲya Kile Siŋi Punifoo kàniŋɛ cyɛge na. Yii mú sí u nimpaŋi ɲya ɲahaɲyi i mà yîri nìɲyiŋi na.»
64 Respondeu-lhe Jesus: É como disseste; contudo vos digo que vereis em breve o Filho do homem assentado à direita do Poder, e vindo sobre as nuvens do céu.
65 Yesu à puru jwo ke, ka sáragawwuubii ɲùŋufembwɔhe lùyiri wuŋi si u yabiliŋi vàanntinŋke cwɔn, maa jwo: «U à Kile mɛge kɛ̀ɛge, wuu saha ɲyɛ a tîge wà ɲwɔjwumɔ kurugo mɛ. Yii à u Kile mɛkɛɛgɛ jwumpe lógo.
65 Então o sumo sacerdote rasgou as suas vestes, dizendo: Blasfemou; para que precisamos ainda de testemunhas? Eis que agora acabais de ouvir a sua blasfêmia.
66 Ɲaha yii ɲyɛ na sɔ̂nŋi yɛ?» Ka pi i u pyi: «U à yaa u bò.»
66 Que vos parece? Responderam eles: É réu de morte.
67 Lire kàntugo ka pi i ntilwɔhe wà u yyahe e, maa kaŋkuruyo cyán u e, ka pìi si kantawahii bwɔ̀n u e,
67 Então uns lhe cuspiram no rosto e lhe deram socos;
68 maa jwo: «Kile Niɲcwɔnrɔŋi, mu ɲyɛ a jwo na mu na ɲyɛ Kile tùnntunŋi mà? Ŋge u à mu bwɔ̀n ke, uru mɛge yyere wuu á!»
68 e outros o esbofetearam, dizendo: Profetiza-nos, ó Cristo, quem foi que te bateu?
69 Pyɛri nintɛɛnŋi mpyi pyɛnge e ntàani na, ka báarapyicwoŋi wà si file u na maa jwo: «Mu mú mpyi ná Galile kùluni shinŋi Yesu e!»
69 Ora, Pedro estava sentado fora, no pátio; e aproximou-se dele uma criada, que disse: Tu também estavas com Jesus, o galileu.
70 Ka Pyɛri si yi kyáala sùpyire puni ɲyii na, na: «Mii nàha à mu jwumpe yyaha cè mɛ.»
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: Não sei o que dizes.
71 Lire kàntugo ka Pyɛri si yîr'a kàre pyɛnge tajyiɲwɔge yyére. Ka báarapyicwoŋi wabɛrɛ si u ɲya, mpii pi mpyi wani ke, maa jwo pir'á: «Ŋge nàŋi mpyi ná Nazarɛti kànhe shinŋi Yesu e.»
71 E saindo ele para o vestíbulo, outra criada o viu, e disse aos que ali estavam: Este também estava com Jesus, o nazareno.
72 Ka Pyɛri si núr'a yi kyáala na: «Mii à kâa na mii ɲyɛ a ŋge nàŋi cè mɛ!»
72 E ele negou outra vez, e com juramento: Não conheço tal homem.
73 Tère nimbiler'à tòro ke, mpii pi mpyi wani ke, ka pire si file Pyɛri na, maa jwo: «Nàkaana baa, mu na ɲyɛ pi wà, mu ɲjini lwɔ́ŋkanni naha a li cyêe.»
73 E daí a pouco, aproximando-se os que ali estavam, disseram a Pedro: Certamente tu também és um deles pois a tua fala te denuncia.
74 Ɲyɛ ka Pyɛri si jwo: «Kampyi mii à ŋge nàŋi cè, Kile kà na yaha mɛ!» Ka ŋkùpooŋi si ntíl'a mɛɛ sú.Ŋkùpooŋi|src="BK00062b.tif" size="col" ref="Macwo 26.74"
74 Então começou ele a praguejar e a jurar, dizendo: Não conheço esse homem. E imediatamente o galo cantou.
75 Ka Pyɛri funŋke si ɲcwo Yesu jwumpe niɲjwumpe na na: «Ŋkùpecyiini sí mu ta mu à jwo a nɔ tooyo taanre na mu ɲyɛ a mii cè mɛ.»
75 E Pedro lembrou-se do que dissera Jesus: Antes que o galo cante, três vezes me negarás. E, saindo dali, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra