Marcos 4

NOAH vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Deeu hũmaai Jesuu Galilea t'ʌrrdö higaau Hẽwandam hiek hõrag jaaubaadëjim haajem. Mag hirua jaau sim hũurwai, sĩi hõor pöoma hich bigaau pos p'ʌʌrbaadeewai, haig bote sĩerr hee waaidʌwia, dö jãrraapai hoo jöisijim haajem, jũrr mammua jawaag. Magbaawai hõor pöm mag t'ʌnarrau durrpaimuata hi hiek hũr naajim haajem.
1 Outra vez começou a ensinar à beira do mar. E reuniu-se a ele tão grande multidão que ele entrou num barco e sentou-se nele, sobre o mar; e todo o povo estava em terra junto do mar.
2 Mag mos higaau hõor pos t'ʌnʌmʌg ejemplodampa jaaumamua, —Mua pãrag nem hĩgk'aadam jaauk'im; wajap'a mʌ hiek hũrbat hajim hanʌm.
2 Então lhes ensinava muitas coisas por parábolas, e lhes dizia no seu ensino:
3 Maimua magjim haajem:
3 Ouvi: Eis que o semeador saiu a semear;
4 Mag mawi chi nemjĩir dau hirua p'ötarr, hãaurag bʌ̈ diichjem hee burrjim haajem. Magbaa nemchaain bëewia sĩi t'umaa k'ök'ʌʌipʌ̈ijim haajem.
4 e aconteceu que, quando semeava, uma parte da semente caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Maimua hãaur k'ʌʌn sĩi mokpör jojoodög heeta burrjim haajem, hajappai jẽb chuk'u sĩerr hee. Mak'ʌʌnan chi t'arrp'ëen hʌ̈u jöpcha t'arrp'ëjim haajem.
5 Outra caiu no solo pedregoso, onde não havia muita terra: e logo nasceu, porque não tinha terra profunda;
6 Mamʌ mag durrk'u hʌ̃rʌʌ sim hiek'au pöd hierr k'aar jẽrk'aba hʌ̃rʌʌta k'aark'a k'ëk'ëd harr haawai, hed pechag wʌʌbaadeeu, sĩi hë nanauk haadëmua p'uabaadëjim haajem.
6 mas, saindo o sol, queimou-se; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Maigmua hĩchab tagam p'ötarr, miudö harr hee burrwia, chi miiuta nemjĩir k'ãaijã bãau k'ap'í bãauwi, sĩi chi nemjĩirdam hichdëuta pör pʌrëu hich magpai dau hap'ʌʌ nʌisijim haajem, sirp'ʌg hee hag gaai jopjã jopba.
7 E outra caiu entre espinhos; e cresceram os espinhos, e a sufocaram; e não deu fruto.
8 Mamʌ tagam hʌ̈u jẽb wajaug hee burrtarran wajaug höbërwia hʌ̈u nem hajaug sĩi p'ur jopjim haajem, nem bich dapag maimuajã bich t'ʌʌ, maimua pogk'a bich daii; mamʌ mag sĩsidʌm chan bʌ̃ʌrjã chi vano chuk'u.
8 Mas outras caíram em boa terra e, vingando e crescendo, davam fruto; e um grão produzia trinta, outro sessenta, e outro cem.
9 Mag hĩgk'a höbaadeewai haig hich hiek hũr narr k'ʌʌnag, ’Keena, jʌ̃g hʌ̃rʌʌnaa chamʌg nem hĩgk'aadam mua jaaubarm wajap'a hũrbat hajim hanʌm hamag.
9 E disse-lhes: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Mag Jesús haig hõor pos t'ʌnaawia ya hõor jigdʌdʌ k'abaadëm hee, hõordam hagt'a hi dak'apai hi k'apeen dʌ̈i hãba hohoodö narr k'ʌʌnau k'ap haag hirig jëeujierram haajem:
10 Quando se achou só, os que estavam ao redor dele, com os doze, interrogaram-no acerca da parábola.
11 Magbaa Jesuu hamag magjim haajem:
11 E ele lhes disse: A vós é confiado o mistério do reino de Deus, mas aos de fora tudo se lhes diz por parábolas;
12 maagwai mag sĩi k'ajap'am nem hĩgk'aadamjöpai hũurwai par hamau hamach jʌ̃gʌucha hũrnaa hamach dak'ĩir nem wau nʌm hoo nʌmjã hoobamjö hamk'ĩir; mag nʌm gaaimua Hẽwandamagjã hamach k'aibag chugpaapi jëeuba haawai Hẽwandamau ham k'aibagjã chugpaaba hamk'ĩir.
12 para que vendo, vejam, e não percebam; e ouvindo, ouçam, e não entendam; para que não se convertam e sejam perdoados.
13 Maimua hamag, ’¿Mʌg nem hĩgk'aadam merag chuk'u k'itʌmjã pãrau k'augbata nʌ? hajim hanʌm. Mʌg p'it'ur k'aba simjã k'augba nʌm chan magan deeum nem jaauk'iinjã ¿pãrau jãga k'augjuma? hajim hanʌm.
13 Disse-lhes ainda: Não percebeis esta parábola? como pois entendereis todas as parábolas?
14 Cha mua nem hĩgk'aadam pãrag jaaubarmʌn mʌga simgui hajim hanʌm: Chi nemjĩir dau p'ö nʌrrarr woun, woun hãb Hẽwandam hiek hõor hee jaau nʌrrʌmjöta sim.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Maagwai mag chi nemjĩir dau hõor bʌ̈ diichjem hee burrtarr, sĩi har Hẽwandam hiek jaau nʌm hũurjem k'ʌʌnta jaau simgui hajim hanʌm. Mag hũrnaa bʌchk'un k'augtarrdam meperau bëewia pör heem warre k'ĩir hak'oopibapäaiwai hũrba harrjöo t'ʌba nʌmgui hajim hanʌm.
15 E os que estão junto do caminho são aqueles em quem a palavra é semeada; mas, tendo-a eles ouvido, vem logo Satanás e tira a palavra que neles foi semeada.
16 Maagwai hãaur k'ʌʌn, chi nemjĩir dau har mokpör jojoodög hee burrtarrjöta naabahab hajim hanʌm. Hẽwandam hiek hõrau jaau nʌm hamach jʌ̃gʌucha hũurwai warrpemʌn hamau k'õchag hʌ̈k'a nʌm.
16 Do mesmo modo, aqueles que foram semeados nos lugares pedregosos são os que, ouvindo a palavra, imediatamente com alegria a recebem;
17 Pari mag chi nemjĩir wajap k'aar k'aba harrjö hagt'a Hẽwandam hiek gaai hubʌ k'aba naawai, mag Hẽwandam hiek hamachdëu hʌ̈k'a nʌm gaaimua hamach p'it'urg haunaa, bigaaum k'ʌʌnaujã hamach dʌ̈i k'aigbajujö haadeewai, sĩi warag hagʌg hoobamjö höbërwi weetjemgui hajim haajem.
17 mas não têm raiz em si mesmos, antes são de pouca duração; depois, sobrevindo tribulação ou perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Maagwai hãaur k'ʌʌn sĩi nemjĩir dau miudö harr hee burrtarrjöta nʌmgui hajim hanʌm. Hamau hĩchab Hẽwandam hiek hũrm k'õsi hũr nʌm,
18 Outros ainda são aqueles que foram semeados entre os espinhos; estes são os que ouvem a palavra;
19 pari hãsie deeu hewag k'ĩirjuajerram. Ham k'ĩirjugan hãba riknaan k'ajuuta k'ĩirju sĩsidʌm, nem t'um paraa haag. Mag k'ĩirju sĩsidʌm gaaimuata hĩchab, mag nemjĩir sirp'ʌg hee haadeewai sĩi dau hap'ʌʌ chëba nʌisierrjö, Hẽwandam hiekjã t'ãraucha hʌ̈k'awi hi hit'ee nem wajap'a wawaagjã serbiiba t'ʌnaabahab hajim hanʌm.
19 mas os cuidados do mundo, a sedução das riquezas e a cobiça doutras coisas, entrando, sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Pari hãaur k'ʌʌn t'ʌnʌmgui hajim hanʌm, har Hẽwandam hiek t'ãraucha hʌ̈k'awi, hi dau na hagchanaa, nem wajap'a waaujem k'ʌʌn. Magʌm k'ʌʌnau har Hẽwandamau nem wajap'a waupi jaauwaijã nem par daúa hooba haajem. Mag waum k'õsi wau naawai hamachdëu nem wauju hayagpierr waaujem: hãaur k'ʌʌnau nemjĩir chi chëmiejö dʌ̈rrcha, hãaur k'ʌʌnau hagpierrpai, maimua hãaur k'ʌʌnau bʌchk'unpai. Mamʌ t'umaam k'ʌʌnau hichiita hichdëu k'õsimjö haajem ha jaaumajim haajem.
20 Aqueles outros que foram semeados em boa terra são os que ouvem a palavra e a recebem, e dão fruto, a trinta, a sessenta, e a cem, por um.
21 Mag jaautarr k'ur hamag magjim haajem: ’Pãrau hoowai, ¿k'aíu hõtdau paanaa sĩi bat'ẽe heegar wa nem bʌ̈ hee k'ãijã hausĩiujẽ? Hõrau mag hausĩuba haajemgui hajim hanʌm. Hõtdaun paanaa dau garta hausĩiujemgui hajim hanʌm, dau hararaa hoog.
21 Disse-lhes mais: Vem porventura a candeia para se meter debaixo do alqueire, ou debaixo da cama? não é antes para se colocar no velador?
22 Hich jãgta sĩebahab hajim hanʌm hagjö Hẽwandam hiekjã. Hĩswe chan hõrau hagt'a wajappai k'augba nʌm, jãga Hẽwandamau hõor peerdʌ hauju. Mamʌ jãg hõt bʌ̈ʌg nem hoowai dawaa hoojemjö, mʌg hatagta hamau wajapcha k'ap'ʌ nʌisijugui hajim hanʌm. Chi mag k'augba nʌm k'ʌʌnan hagt'a k'ĩchag hee nem hoo nʌmjöta nʌmgui hajim hanʌm, bʌ̃ʌrjã k'augba.
22 Porque nada está encoberto senão para ser manifesto; e nada foi escondido senão para vir à luz.
23 Magwi hich Jesuupai, ’Jʌ̃g hʌ̃rʌʌnaa cha mua jaau chirʌmjö habat hajim hanʌm hamag.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Maimua magjim haajem: Pãrau mua nem jaau chirʌmta pãach t'ãraucha hʌ̈k'am k'õsinaa, pör hee haunaa warag k'augam k'õsi hamʌn, hich Hẽwandamau hagjö pãar pör höp'ër hapiju, hich hiek hajapcha k'ap'ʌ hamk'ĩir.
24 Também lhes disse: Atendei ao que ouvis. Com a medida com que medis vos medirão a vós, e ainda se vos acrescentará.
25 Har chi t'ãar honee hũrm k'õsi hũr nʌm k'ʌʌnag Hẽwandamau warag k'ĩirjug deejugui hajim hanʌm, hich hiek k'apcha hamk'ĩir. Mamʌ har hũrmap'apai hũr nʌm k'ʌʌn k'ĩirjug heemʌn, cha mua jaau chirʌmjö deeu hich hiek sĩepiba, k'echeu haumajugui ha jaaumajim haajem.
25 Pois ao que tem, ser-lhe-á dado; e ao que não tem, até aquilo que tem ser-lhe-á tirado.
26 Mag jajawagmamua hĩchab hich Jesuupai, ’Pãrag deeum ejemplodam jaauk'imgui hajim hanʌm, jãga haajẽ hõrau mag mʌ hiek hʌ̈k'am k'õsi hʌ̈k'awi hamach t'ãar hee haauwai. Mag mʌ hiek hamach t'ãar hee hau nʌmʌn, woun hãbmua nemjĩir daudam jĩir sĩubarmjöta simgui hajim hanʌm.
26 Disse também: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse semente à terra,
27 Mag jĩir sĩubaawai t'arrp'ëwia hedaram magwe bãau hëhëek'am. Mamʌ mag bãau hëhëek'am chan chi jĩirtarraujã bʌ̃ʌrjã k'augba sim, jãga mag hich happai bãaumamua hʌ̃gt'aa papagmá.
27 e dormisse e se levantasse de noite e de dia, e a semente brotasse e crescesse, sem ele saber como.
28 Maan mag simʌn, ya jẽb hee sĩewai chi jẽbëuta hich happaimua mag bãaupi sim k'abahab. Nacha t'arrp'ëwi bãau sim, maimua dʌ̈rrcha haadeewai bi p'ũp'ũid haadëwi hũhũi jöisim.
28 A terra por si mesma produz fruto, primeiro a erva, depois a espiga, e por último o grão cheio na espiga.
29 Maimua mag t'ʌnʌʌ hawi ya p'ur haadëm. Mag p'ur haadeewai t'umaam k'ʌʌnau ya k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, t'ʌʌju haai haadëm. Magbaawai t'ʌʌwi deg paa t'ʌnʌʌujem. Hich hagjöta simgui hajim hanʌm hĩchab mʌ hiekjã: Hõrau k'augmampierr bãbãwagmamjöta sim, warag hich Hẽwandamau k'õsimjö wënʌrraa k'ap'ʌ paauk'amaawai.
29 Mas assim que o fruto amadurecer, logo lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Jesuu mag jaaumamua, ’¿Pãrau k'ap'ʌ nʌ, jãga sim habarí Hẽwandam hiek mua jaau chitʌm, maimua k'anjöta sim ha mua pãrag jaaubark'iin? hajim hanʌm.
30 Disse ainda: A que assemelharemos o reino de Deus? ou com que parábola o representaremos?
31 Mʌg mua jaau chitʌm hiek'an, mostaza daudam woun hãbmua hich dik'u gaau jĩir sĩubarmjöta simgui hajim hanʌm. Hichta nemjĩir daudam t'umaam k'ʌʌn k'ãaijã bʌ̃rʌʌcha k'itʌm.
31 É como um grão de mostarda que, quando se semeia, é a menor de todas as sementes que há na terra;
32 Pari mag bʌ̃rʌʌ k'itʌmta jẽb hee jĩir k'ërbarmʌn sĩi pabʌ̈ pöm hãdëe bãaujem. Magbaawai nemchaain bëewi chi piu gaai hamach di hëeujem. Hich hagjöta simgui hajim hanʌm hĩchab mʌg Hẽwandam hiek mua pãrag jaau chitʌmjã: Mʌʌgwaiwe chan k'apan k'abata hʌ̈k'a durrum; pari mag durrumuata warag nem pöm haaidʌbapäaiwai hõor k'apank'am k'ʌʌnauta hʌ̈k'aju ha jaaumajim haajem.
32 mas, tendo sido semeado, cresce e faz-se a maior de todas as hortaliças e cria grandes ramos, de tal modo que as aves do céu podem aninhar-se à sua sombra.
33 Mag ejemplodampa jaaumamuata Hẽwandamau maach peerdʌ haaujem hiek Jesuu jaaujeejim haajem, magʌm gaaimua wajapcha k'ap hamk'ĩir.
33 E com muitas parábolas tais lhes dirigia a palavra, conforme podiam compreender.
34 Mamʌ ejemplo chuk chan mag hõor pöm wëjömʌg bʌ̃ʌrjã nem jaauba haajeejim hanaabá. Mag ejemplodamaupa nem jaaumatarrta hich k'apeen dʌ̈i hamach happai haadeewain deeu wajap'a hamag jaaujeejim haajem, wajapcha k'ap hamk'ĩir.
34 E sem parábola não lhes falava; mas em particular explicava tudo a seus discípulos.
35 Hich hag hedpai ya k'eeuraa haadëm hee, Jesuu hich k'apeenag, —Wëttarrau hajim haajem, dö k'ĩijãr t'ʌrrdö higaau.
35 Naquele dia, quando já era tarde, disse-lhes: Passemos para o outro lado.
36 Maimua chadcha hõor haig narr k'ʌʌn p'ëpʌawi, ya hich Jesús bote hee waaidʌwia hoo wëjorr haawai, chi k'apeenau hi joo harrjim haajem. Mag ham wëtum dʌ̈i deeum bote haig narrjã hagjö ham dʌ̈i wëtjim haajem.
36 E eles, deixando a multidão, o levaram consigo, assim como estava, no barco; e havia com ele também outros barcos.
37 Mag ham döjãrr paauk'a p'öbaaderr hagt'a pöm k'aba nʌm hee, p'ũ t'eeg wëbaadëmua sĩi p'ũasdau baupa jöisijim hanʌm. Mag p'ũas baupa haadëmua bote hee p'ũasdau sog bëbëek'amua ya chi boteeu hãwatbajujö hierrpamaa hajim hanaabá.
37 E se levantou grande tempestade de vento, e as ondas batiam dentro do barco, de modo que já se enchia.
38 Mamʌ mag nʌm hee hich Jesús bote k'ua pörk'au gaai sĩiuba k'ãi jörrajim haajem. Magbaawai hi k'apeenau jãp'ierr nʌm hiek'au hi p'iriupʌ̈iwia hirig, —¡Maestro, p'iidʌbá! Pua chan mʌg maach k'öomamjã k'augbahab hajim hanʌm hirig.
38 Ele, porém, estava na popa dormindo sobre a almofada; e despertaram-no, e lhe perguntaram: Mestre, não se te dá que pereçamos?
39 Magbaa Jesús p'iidʌwia mag p'ũ t'eeg t'ʌnʌmʌg meeurrau sĩunaa hĩchab p'ũas meeuk'a t'ʌnʌmʌgjã “T'umbabaad” habaawai, warre döjã meuu sĩsijim hanaabá.
39 E ele, levantando-se, repreendeu o vento, e disse ao mar: Cala-te, aquieta-te. E cessou o vento, e fez-se grande bonança.
40 Magwi hich k'apeenagta, —¿K'an jãgwi pãar jãg hatcha jãp'ierr nʌma? ¿Pãrau mʌ mʌg pãach dʌ̈i mʌ chitʌmjã k'augbata nʌ hajim hanʌm, jãgcha jãp'ierraag?
40 Então lhes perguntou: Por que sois assim tímidos? Ainda não tendes fé?
41 Jesuu hamach dak'ĩir mag p'ũas dʌ̈i p'ũpa meeuk'a t'ʌnarr t'umba hat'am hoowia dauderraa nʌm hiek'au, “Keena, ¿mʌʌn k'anim wounta jãg p'ũujã p'ũas dʌ̈imua hi hipierraa nʌma?” ha jëjëeu haajeejim hanaabá hamach wir haigpai.
41 Encheram-se de grande temor, e diziam uns aos outros: Quem, porventura, é este, que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra