Romanos 2

MPT vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Nakaia unanga ibo obianiba Naka mak unang maki amitie kukub misiamo wafu bliobo, sinanomo Gode i kukub misiam olo yang kebenamabebo ge oyemib mole kukub olo misiamobe. Ibo naka mak unang maki inangge oyemib mole ilib da ye unemomabiobe. Niminbabe, ibsa kukub misiam olo wafu binabiobe.
1 Portanto, és inescusável, ó homem, qualquer que sejas, quando julgas, porque te condenas a ti mesmo naquilo em que julgas a outro; pois tu que julgas, praticas o mesmo.
2 Nibo tekein kebuobe, Gode nakaia unangai kukub misiamo wafu blibi i kukub misiam olo yang kenamabebe. E inanamabeo e kukub olo ayamobe.
2 E bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade, contra os que tais coisas praticam.
3 Ibo wentine! Ibo obianiba Naka mak unang maki kukub misiamo nabib kesoa Gode yang kenamabebo gabib otane ibsa kukub misiam olo nabiobe. Ibo funaniba Gode nib kukub misiamo nabobo mo yang kenamabebabo gabiba? Yeye Gode ib kukub misiamo nabib osa yang kenamabebe.
3 E tu, ó homem, que julgas os que praticam tais coisas, cuidas que, fazendo-as tu, escaparás ao juízo de Deus?
4 Ibo tekein kebiobe, Gode ibo dohalim bianea daayebebe. E mo funaneta Ne i kukub misiamo nabibo hebmamsab yang kenano gabeba kesoa ibo mo funanibta Kukub olo besabo genimibe! Gode funanea I hengmino deiboniba bobol temo deskinaniba ne omnine ge fumbe kesoa e ib kukub misiamo hebmamsabo mo yang kenemebabe. E ibo waise biebe.
4 Ou desprezas tu as riquezas da sua benignidade, e paciência e longanimidade, ignorando que a benignidade de Deus te conduz ao arrependimento?
5 Ib bobol tem funino misiamobe. Ibo bobol tem misiamo amitie fumbib kesoa Gode ib alo tlihabua ibo dosuambebeo sum ano kesoa sinanomo e nakaia unangai kukubo nabibo yatenea klanea ayam yang kenang game dimo e ib alo sum tliaubanoa kukub misiamo sum yang kenamabebe. Gode nakaia unangai kukubo nabinimibo klanamabeo dimo e wengo baanea nakaia unangai wentaibo baaniba E kukubo klamin okoko molotobo genomabiobe.
5 Mas, segundo a tua dureza e teu coração impenitente, entesouras ira para ti no dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 Gode inanea nakaia unangai kukubo nabinibo elekiem olokiem yang kenea kukub ayamo nabinimibi kukub ayam omyenea eka kukub misiamo nabinimibi kukub misiam omyenanamabebe.
6 que retribuirá a cada um segundo as suas obras;
7 Naka mak unang maki kukub ayamo sbalma wafuniba i bobol temo funaniba Gode e titilo ayal inamin einobu osa eka e afen smik esa ni doyenea amit bioba e ni baabenea Ibo naka ayam unang ayam kesoa ib niniino sumobo geneko geniba amitie kukub ayamo sbalma wafu binimibo Gode nakaia unanga eli dletnea moniba e bib unaniba amit nomabiobe.
7 a saber: a vida eterna aos que, com perseverança em favor o bem, procuram glória, e honra e incorrupção;
8 Ina otane nakaia unangai wanita ili bobol tem funin misiam ota wafu bianiba kin alaak hembianiba i Gode wengo baanebio omdibiha bianiba kukub misiamo nabinimibo Gode nakaia unanga eli alo sum tliaubanoa i kukub misiamo nabinimibo molo yang kenea enin sumo omyamabebe.
8 mas ira e indignação aos que são contenciosos, e desobedientes à iniqüidade;
9 Gode nakaia unangai kukubo nabibo klanang gameo dimo nakaia unangai kukub misiamo nabibi i kukub olo alukum yang kenea enino omya i bobolo ilum omfubenamabobe. Gode Yuda nakaia unangai kukub misiamo wafu blibi enin sumo sin omyenea eka Yudaba nakaia unangai kukub misiamo wafu blib isa enino omye nanamabebe.
9 tribulação e angústia sobre a alma de todo homem que pratica o mal, primeiramente do judeu, e também do grego;
10 Otane nakaia unangai kukub ayamo wafu blib ile Gode e ayal esa e bobol tem ayam osa omyenea baanea Ibo naka ayam unang ayam kesoa ib niniino sumobo genamabebe. E Yuda nakaia unangai kukub ayamo wafu blibi kukub ayam olo sin omyenea eka Yudaba nakaia unangai kukub ayamo wafu blib isa kukub ayamo omye nanamabebe.
10 glória, porém, e honra e paz a todo aquele que pratica o bem, primeiramente ao judeu, e também ao grego;
11 Niminbabe, Gode nakaia unangai kukubo nabinimibo klanang gameo e makob kimin klanamabe kesoa e Yuda isa Yudaba isa i kukubo makob yang kenamabebe.
11 pois para com Deus não há acepção de pessoas.
12 Nakaia unangai Yudabai Gode hekmel wengo Mosese dolanebuo mo tekein kebibbai hengmino henga binib biamo Gode i dlanea aseinin bib unom gaibo e mo baabeneta Ibo Mosese hekmel wengo mo wafu binibbioba kesoa ne ibo dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenemebabe. Niminbabe, i Mosese hekmel wengo mo tekein keim blim kesoa e baabenea Ibo henga binibbio kesoa o mitmakam ota ne dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenamabebe. Eka Yuda nakaia unanga ile Mosese hekmel wengo tekein kebib otane deiboniba kukub misiamo nabib kesoa Gode baabenea Ibo ne hekmel wengo Mosese omalibuo tekein kebib otane ibo mo wafueim blim blib kesoa o mitmakam ota ne dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenea dlanea aseinin bib unomabiobe.
12 Porque todos os que sem lei pecaram, sem lei também perecerão; e todos os que sob a lei pecaram, pela lei serão julgados.
13 Nakaia unangai Gode hekmel wengo wentebib otane klao mo wafu blibba ile Gode mo baabeneta I naka molot unang molotobo genemebabe. Otane nakaia unangai Gode hekmel wengo wenteniba wafu blib ita Gode oye bianea I naka molot unang molotobo ge oyebebe.
13 Pois não são justos diante de Deus os que só ouvem a lei; mas serão justificados os que praticam a lei
14 Yudaba nakaia unangai Gode hekmel wengo mo tekein kebibba otane i imaye ili bobol tem funin ota kukub ayamo makob Gode hekmel wengo ulabo nabibo kukub olo makob i imaye Gode hekmel wengo wafu bliobe.
14 {porque, quando os gentios, que não têm lei, fazem por natureza as coisas da lei, eles, embora não tendo lei, para si mesmos são lei.
15 I inabib kesoa nibo yatenoba funanoba Bainobo, Gode hekmel wengo i bobol temo bibebiobo gabuobe. I bobol temo amit oye bianoa Ibo kukubo yole misiam nabinabiobo eka yole kukub ayam nabinabiobo gabianoa oyebo kesoa nibo yatenoba tekein kenoba Bainobo, Gode hekmel wengo i bobol temo bibebiobo gabuobe.
15 pois mostram a obra da lei escrita em seus corações, testificando juntamente a sua consciência e os seus pensamentos, quer acusando-os, quer defendendo-os},
16 Inamin kesoa sinanomo Gode Yesus Klaiste baabanea Kobo nakaia unangai kukubo klanale ge baabanemeo e nakaia unangai bobol tem ayoko fumbianiba Kukub olo ayamobe, eka kukub olo misiamobe ge fumbinabibo tekein kebe kesoa inanea i kukubo nabibo klananamabebe. Ne Yesus Klaiste dowan weng olo ibo omkayebio inang genobiobe.
16 no dia em que Deus há de julgar os segredos dos homens, por Cristo Jesus, segundo o meu evangelho.
17 Nakaia unanga ib isak temo maki baaniba Ni Yuda nakabo, ni Gode hekmel wengo wentebob kesoa Gode ni oye bianea Ibo naka ayam unang ayamobo ge oyebebo gabianiba ilib untak ngambianiba Ni Gode naka unangobo gabiobe.
17 Mas se tu és chamado judeu, e repousas na lei, e te glorias em Deus;
18 Ib aywali Gode hekmel wengo ibo aleye binibbio kesoa ibo Gode kukubo e kla gobobio tekein keniba inamin namin kukubo watemiba motomaniba Kukub ayamo olota kukub ayamo afeto gaisonobiobo gabiobe.
18 e conheces a sua vontade e aprovas as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 Ibo obianiba Ni Gode wengo kla tekein kebob kesoa ni makob nakaia unangai kino tum gebenobua maki deibo aleye binabib inanoba naka mak unang maki bobol tem funin blimi daabenoba Gode wengo aleye bianoba eka makob ayalo mililam biamo tubunoa bomat genabo inanoba nakaia unangai bobol tem funin blimi kukub ayamo aleye biam biobobo gabiobe.
19 e confias que és guia dos cegos, luz dos que estão em trevas,
20 Ibo fumbianiba Ni Gode wengo kla tekein kebob kesoa ni nakaia unangai bobol tem funin blimi daaye bianoba kukub ayamo aleye bianoba eka nakaia unangai Gode wengo mo tekein kebibbai i bobol tem funino makob meme gwabi bobol tem funino ulab isa daaye bianoba Gode wengo aleye biam biobobo gabiobe. Ibo ina bianiba funaniba Ni Gode hekmel wengo tekein kebob kesoa inamin namino Gode tekein kebeo nisa tekein kebuobo gabiobe.
20 instruidor dos néscios, mestre de crianças, que tens na lei a forma da ciência e da verdade;
21 Ibo kla funaine! Ibo ina bianiba naka mak unang mak eli aleyebib otane ibmalo kukub ayam olo mo wafu blibbabe. Eka ibo i baabeniba Ibo ayoko mo henimibe gabib otane ibmaye ayok hembinabiobe.
21 tu, pois, que ensinas a outrem, não te ensinas a ti mesmo? Tu, que pregas que não se deve furtar, furtas?
22 Ibo i baabeniba Ibo tamano mo hengamibe gabib otane ibmaye tamano hengabiobe. Eka ibo i baabeniba Ibo god dim omini niniino mo dotouleb nimibe! Ni kukub olo mo gobo biobbabo gabib otane ibo taniba am kweisam tamo inamin namino oleb unebib kesoa kukub olo makob ibo Gode niniino omabbu nahabiobe.
22 Tu, que dizes que não se deve cometer adultério, adulteras? Tu, que abominas os ídolos, roubas os templos?
23 Ibo ilib untak ngambianiba baaniba Ni Gode hekmel wengo kla tekein kebuobo gabib otane ibo Gode hekmel wengo omdibihabib kesoa nakaia unangai yateniba funaniba Gode besabo gabiobe.
23 Tu, que te glorias na lei, desonras a Deus pela transgressão da lei?
24 Ibo tekein kebiobe, ne wengo olo bainobe. Niminbabe, Gode buk tem osa baanoa Yuda naka ibo baaniba Ni Gode wengo kla wente bianoba wafubuobo gabib otane ibo Gode wengo omdibihabib kesoa Yudaba nakaia unangai yateniba Gode niniino weng dobo weng ohabiobo genobiobe.
24 Assim pois, por vossa causa, o nome de Deus é blasfemado entre os gentios, como está escrito.
25 Ibo Gode hekmel wengo wente bianiba wafu bliba i Yudai kukubo nabinabib inaniba ib aalo wetlabeib mole kukub olo ayamobe. O ibo kla daabenamabobe. Ina otane ibo Gode hekmel wengo deibonib mole aalo waketoumin kukub olo ibo mo daabenamabobabe.
25 Porque a circuncisão é, na verdade, proveitosa, se guardares a lei; mas se tu és transgressor da lei, a tua circuncisão tem-se tornado em incircuncisão.
26 Kukub mak osa inaminobe. Nakai i aalo mo waketoumin blim otane i Gode hekmel wengo wafunib mole Gode funanea Naka eli makob nakai aalo waketoubibi ulab kesoa i ne meletan motonobo genamabebe.
26 Se, pois, a incircuncisão guardar os preceitos da lei, porventura a incircuncisão não será reputada como circuncisão?
27 Nakai aalo mo wetlaim blim otane i Gode hekmel wengo wafu blibi Yuda naka ibo baabeniba Ib kukubo misiamobo gabiobe. Niminbabe, ibo aalo waketou bianiba eka Gode hekmel wengo wente biam blib otane ibo Gode hekmel weng olo klao mo wafu blibba kesoa i ibo baabeniba I kukubo misiamobo gabiobe.
27 E a incircuncisão que por natureza o é, se cumpre a lei, julgará a ti, que com a letra e a circuncisão és transgressor da lei.
28 Naka mene Yuda kamwali dofanimibo e moton Yuda naka bleka? Yeye e moton Yuda nakababe. Eka naka make e aalo watlane mole e Gode miina bleka? Yeye e Gode miinbabe.
28 Porque não é judeu o que o é exteriormente, nem é circuncisão a que o é exteriormente na carne.
29 Yuda naka ibo obianiba Ni moton Yuda nakabo, ni Gode meletanobo gabib otane ibo moton Yudababe. Nakai Gode Hobe i bobol temo bibe bianea i bobol tem funin misiamo omketouye bianea bobol tem funin ayam omkayebe ita moton Yuda nakabe. I Gode memebe. Eka nakai besa aalo waketoumin kukubo hekmel wengo dolaibbuo ota wafu bianiba bobol tem funin misiamo mo deibueim blim keib mole i moton Yuda nakaba kesoa i Gode memebabe. Gode meme ile e niniino dobtouleb bliobe. Ibo ibmalo Gode niniino mo dobtouleb blibbabe. Gode Hob eta ibo daayebeta ibo e niniino dobtouleb bliobe.
29 Mas é judeu aquele que o é interiormente, e circuncisão é a do coração, no espírito, e não na letra; cujo louvor não provém dos homens, mas de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra