Mateus 25
MPA vs NAA
1 “Chikahi hechi Ukolongwa wa kunani kumahunde anaulengana na akamwali komi, bhabhatoliki taa yabhu, na kujenda kunjopalela bambo ukwati.
1 — Então o Reino dos Céus será semelhante a dez virgens que, pegando as suas lamparinas, saíram a encontrar-se com o noivo.
2 Akamwali nhwanu pachilanda jabhu bhakabhi bhang'ang'a, na nhwanu bhakabhi bhabhabhi na malangu.
2 Cinco delas eram imprudentes, e cinco, prudentes.
3 Bhala bhabhakabhi bhang'ang'a bhakaitoliki taa yabhu, nambu ngachebhakatoliki mahuta gha kujonjukela.
3 As imprudentes, ao pegar as suas lamparinas, não levaram óleo consigo,
4 Nambu bhala bhabhabhi na malangu bhakaitoliki taa yabhu, papamu na mahuta ghangi gha kujonjukela mu makopu ghabhu.
4 mas as prudentes, além das lamparinas, levaram óleo nas vasilhas.
5 Kwa ndandi bambo ukwati akatehi kukabhakila, akamwali bhokapi bhakatitili, na kughochela lughono.
5 E, como o noivo estava demorando, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 “Nambu ikilu pamahiku, pakabhi na ngomela, ‘Njumukaje, bambo ukwati ahika, njendanya mukunjopalyaje!’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um grito: “Eis o noivo! Saiam ao encontro dele!”
7 Panihapa bhakabhokiki akamwali bhokapi, na kuibheka wichu taa yabhu.
7 — Então todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lamparinas.
8 Bhang'ang'a bhala bhakabhapwaghi bhabhabhi na malangu bhala, ‘Mutupekya mahuta ghinu machokope, ndandi taa hitu ichuchuka.’
8 E as imprudentes disseram às prudentes: “Deem a nós um pouco do óleo que vocês trouxeram, porque as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Nambu bhabhabhi na malangu bhala bhakabhayangiki, ‘Ngaghatujaghanile tepani na mwehapa. Mbanga njendanya kobhalombesa, na mkahemala ghinu.’
9 Mas as prudentes responderam: “Não! Porque então vai faltar tanto para nós como para vocês! Vão aos que o vendem e comprem óleo para vocês.”
10 Bhela, pabhakabhi bhajenda kuhemela, bambo ukwati akahikiki, na akamwali bhabhakabhi tayali bhakajingili papamu naku mu ukwati, na ndyangu ukajighaliki.
10 E, saindo elas para comprar, chegou o noivo, e as que estavam preparadas entraram com ele para a festa do casamento. E fechou-se a porta.
11 “Palongi bhakahikiki akamwali bhangi bhala, na kupwagha, ‘Bambo, Bambo, utuhoghulyaje!’
11 Mais tarde, chegaram as virgens imprudentes, dizendo: “Senhor, senhor, abra a porta para nós!”
12 Akabhayangiki, ‘Chakaka, numpwaghila, ngachenumanyi mwehapa.’ ”
12 Mas o noivo respondeu: “Em verdade lhes digo que não as conheço.”
13 Bhela Yesu akapwaghike, “Mulilingalyaje, maghambu ngachemmanyi lichobha wala lisaa leanahikaje Mwana waka Mundu.
13 Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora.
14 “Chikahi chenihechi Ukolongwa wa kunani kumahunde wibya ngati ulenganesu waka mundu joapala kutenda mwanja. Akabhalohiki bhatumika bhaki, na kubhapekeha hindu yaki.
14 — Pois será como um homem que, ausentando-se do país, chamou os seus servos e lhes confiou os seus bens.
15 Akumpeki kila jumu kulengana na uwezu waki, jumu akumpeki mbija talanta unhwanu, jongi mbija talanta ibheli, jongi mbija talanta jimu, na mweni kubhoka.
15 A um deu cinco talentos, a outro deu dois e a outro deu um, de acordo com a capacidade de cada um deles; e então partiu.
16 Jola joakapatiki mbija talanta unhwanu akapiti, akaihengi lihengu, na kupata nyonjeka mbija talanta yengi unhwanu.
16 O servo que tinha recebido cinco talentos saiu imediatamente a negociar com eles e ganhou outros cinco.
17 Jola joakapatiki mbija talanta ibeli najombi akahengiki bhelabhela, na kupata nyonjeka ibheli.
17 Do mesmo modo, o que tinha recebido dois ganhou outros dois.
18 Nambu jola joakapatiki mbija talanta jimu jola akapiti kuhyelalela pahi, na kuhiya mbija jaka nkolongwa waki.
18 Mas o servo que tinha recebido um talento, saindo, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Paghapetiki machobha ghamaheli bambo wa bhatumika jola akahikiki, na kuhenga mabhalanganilu nabhu.
19 — Depois de muito tempo, o senhor daqueles servos voltou e fez um ajuste de contas com eles.
20 Mtumika joakapatiki mbija talanta unhwanu jola akahikiki, na kuleta mbija talanta unhwanu nakanopi. Akapwaghiki, ‘Bambo, ukabhekiki kwangu mbija talanta unhwanu. Lingalya, pambani ibhi mbija talanta unhwanu nakanopi ja nyonjeka jembatike.’
20 Aproximando-se o que tinha recebido cinco talentos, entregou outros cinco, dizendo: “O senhor me confiou cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.”
21 Bambo waki akumpwaghile, ‘Uhengiki wichu namaa, mtumika wambone na undongwana. Ubhi undongwana kwa mambu machoku, ananukupekya lujiniku lwa kujemalela hindu yamaheli. Ujingalaje na uhekalya papamu na bambo waku.’
21 O senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
22 “Jola joakajopali mbija talanta ibeli najombi akahikiki, na kupwagha, ‘Bambo, ukabhekiki kwangu mbija talanta ibeli. Lingalya, pambani ibhi mbija talanta ibeli ya nyonjeka jembatike.’
22 — E, aproximando-se também o que tinha recebido dois talentos, disse: “O senhor me confiou dois talentos; eis aqui outros dois que ganhei.”
23 Bambo waki akumpwaghile, ‘Uhengiki wichu namaa, mtumika wambone na undongwana. Ubhi undongwana kwa mambu machoku, ananukupekya lujiniku lwa kujemalela hindu yamaheli. Ujingalaje na uhekalya papamu na bambo waku!’
23 Então o senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
24 “Jola joakajopalile mbija talanta jimu akahikiki, na kupwagha, ‘Bambo, nakamanyiki kubha wehapa nde wa mundu weunonwipe, uhuna panga kupanda, na ubhongana panga kupechangana imbeju.
24 — Chegando, por fim, o que tinha recebido um talento, disse: “Sabendo que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não espalhou,
25 Bhela nakajowipi, na kujihiya mbija jaku pahi ja luhombi. Utolaje, jenjenu nde mbija jaku.’
25 fiquei com medo e escondi o seu talento na terra; aqui está o que é seu.”
26 “Bambo waki akayangiki, ‘Wehapa nde wa mtumika muhakau na unkata. Umanyi kubha nepani nihuna panga kupanda, na kubhongana panga kupechangana.
26 Mas o senhor respondeu: “Servo mau e preguiçoso! Você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não espalhei?
27 Bhela ikakupaliki ubheka mbija jangu kwa bhandu bhabhabhoha nyonjeka, nanatu panakahikaje nakapata jejibhi jangu na nyonjeka jaki.
27 Então você devia ter entregado o meu dinheiro aos banqueiros, e eu, ao voltar, receberia com juros o que é meu.”
28 Henu, munyaghula mbija heji, na mumpekya jola joabhi nayu mbija komi.
28 — “Portanto, tirem dele o talento e deem ao que tem dez.
29 Kwa ndandi kila joabhi na chindu anaajonjukiwaje, na kujonjukewa nakanopi. Nambu jola jwangakubha na chindu, hata chela cheabhi nachu anaanyaghulikaje.
29 Porque a todo o que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Mtumika jola jwanga na nyonjeka, mundekala kunja mu lwihi. Konihoku anakubya chilelu na kuyagha mino.’
30 Quanto ao servo inútil, lancem-no para fora, nas trevas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
31 “Chikahi Mwana waka Mundu paanahikaje ngati nkolongwa mu lujiniku lwaki, na bhatumika bhahuhu bhokapi bha kunani kumahunde, panihapa nde paitama pachitehu cha ukolongwa cha ulumbalilu waki.
31 — Quando o Filho do Homem vier na sua majestade e todos os anjos com ele, então se assentará no trono da sua glória.
32 Bhandu bha inchi yokapi bhalibongana palongi jaki, najombi anaabhalekanisha ngati mdima moalekanashe mambelele na imbuhi yaki.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos:
33 Anaaghabheka mambelele ku chiwoku chaki cha kumalelelu, na imbuhi ku chiwoku chaki cha kumangeja.
33 porá as ovelhas à sua direita e os cabritos, à sua esquerda.
34 Panihapa Nkolongwa anaabhapwaghila bhala bhabhabhi ku chiwoku chaki cha kumalelelu, ‘Muhikaje, mwehapa mwempengaliki na Atati wangu, mpwelila ukolongwa ghombekakiwi tayale kutumbu kubhombakeka kwa ndema.
34 — Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, benditos de meu Pai! Venham herdar o Reino que está preparado para vocês desde a fundação do mundo.
35 Kwa ndandi nakabhi na injala, mkambeki chilebhe. Nakabhi na inywita, mkangengiki machi. Nakabhi nungeni, mkangalibishe.
35 Porque tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; eu era forasteiro, e vocês me hospedaram;
36 Nakabhi heu, mkanhwatiki ingobhu. Nakabhi nuntamwa, mkahikiki kunilola. Nakabhi muchifungu, mkahikite.’
36 eu estava nu, e vocês me vestiram; enfermo, e me visitaram; preso, e foram me ver.”
37 “Panihapa bhandu bhambone anabhumpwaghila, ‘Bambo, bho, lichobha bhole patukuweni ubhi na injala, tukakulehike, au ukabya na inywita, tukakukengiki machi?
37 — Então os justos perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome e lhe demos de comer? Ou com sede e lhe demos de beber?
38 Bho, kabheti lile patukuweni ukabya ungeni, tukakukalibishe, au ukabya heu, tukakuwatiki ingobhu?
38 E quando foi que vimos o senhor como forasteiro e o hospedamos? Ou nu e o vestimos?
39 Bho, lile kabheti patukuweni ukabya untamwa, au ukabya muchifungu, tukakuhikile kukubhona?’
39 E quando foi que vimos o senhor enfermo ou preso e fomos visitá-lo?”
40 Nkolongwa akayangiki, ‘Numpwaghila, chakaka, kila chindu chemukamhengi jumu wa bhalongu bhangu bhachoku abhabha, mkanihengi nepani!’
40 — O Rei, respondendo, lhes dirá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o fizeram a um destes meus pequeninos irmãos, foi a mim que o fizeram.”
41 “Bhela akabhapwaghi bhala bhabhabhi ku chiwoku chaki cha kumangeja, ‘Mbokanya kwangu mwehapa mwempatiki masolu. Njendanya mu moto wa mileli ghoabhekakiwi Shetani papamu na bhatumika bhaki.
41 — Então o Rei dirá também aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 Kwa ndandi nakabhi na injala, ngachemwambeki chilebhe. Nakabhi na inywita, ngachemwangengiki machi.
42 Porque tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e vocês não me deram de beber;
43 Nakabhi nungeni, ngachemwangalibishe. Nakabhi heu, ngachemwanhwatiki ingobhu. Nakabhi nuntamwa, na muchifungo, ngachemwahikiki kunilola.’
43 sendo forasteiro, vocês não me hospedaram; estando nu, vocês não me vestiram; achando-me enfermo e preso, vocês não foram me ver.”
44 “Panihapa na bhombi bhiyangaje, ‘Bambo, bho lichobha bhole patukuweni wehapa ukabya na injala, au ukabya na inywita, au ukabya ungeni, au ukabya heu, au ukabya umtamwa, au ukabya muchifungo, na tepanu ngachetukakujangatile?’
44 — E eles lhe perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome, com sede, forasteiro, nu, enfermo ou preso e não o socorremos?”
45 Nkolongwa akabhayangiki, ‘Chakaka numpwaghila, kila pankanika kumuhengela mambu aghagha jumu wabhu wa bhachoku abhabha, mkakaniki kunihengela nepani.’
45 — Então o Rei responderá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o deixaram de fazer a um destes mais pequeninos, foi a mim que o deixaram de fazer.”
46 Bhombi anabhajenda kujingila mu mang'ahiku gha mileli, nambu bhandu bhambone bhala anabhajenda mu womi wa mileli.”
46 E estes irão para o castigo eterno, porém os justos irão para a vida eterna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?