Marcos 6

MPA vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesu akabhokiki panihapa na kujenda ku chijiji chaki, koni bhabhulwa bhaki bhakunjengalyaje.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Palahika Lichobha la Sabato Yesu akajingi mu nyumba ja kuhimangani Bhayahude na kutumbu kubhola. Bhandu bhamahele bhabhunjowini bhakakangachi, bhakapwaghaje, “Bho, aghapatiki kwaku mambu hagha ghalongela? Lingalyaje, nde mbulau bholi ajeji jeapekiwi mundu ajojo? Kabheti ahenga bholi ngangachu ayeyi ikolongwa kwa mabhoku ghake?
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 Bho, hajo le nga selemala jola, mwana waka Malia, na ndongu wabhu aka Yakobo, Yusufu, Yuda na Simoni? Akalombu bhaki si bhatamani papitu pane?” Bhela bhakatehi kunkana.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 Yesu akabhapwaghile, “Mlota waka Chapanga ajetakalewa pandu pokapi, nambu nga mu inchi jaki mweni, kwa bhalongu bhaki na bhandu bha munyumba jaki.”
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Yesu ngacheaweziki kutenda ngangachu panihapa, nambu akabhabheki mabhoku bhatamwa bhachokopi, na kubhalamiha.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 Yesu akakangichi namaa, kwa kulepalela kuhobhale kwabho.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Akabhalohiki bhabhulwa bhaki komi na bhabheli, na kutumbula kubhatuma bhabheli bhabheli. Akabhapeki amuli ja kutopo majobhi.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Akabhalaghalaki, “Ngamwitogho chindu chokapi kwa ndandi ja mwanja winu nambu nyamula imbeu pela. Ngamwitogho chilebhi, wala nkoba, wala mbija mu chibhuno.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Muwata magubasi, nambu ngamwitogho ingobhu ja kung'anambula.”
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 Kabheti akabhapwaghi, “Pandu pokapi bhandu pabhanjopalya panyumba, mwakatamanya pandu panihapa mbaka pamwibhokaje.
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 Pandu pokapi pabhikana kunjopalela au kunjowanela, mkabhokanyaje na kukung'unda luhombi mu magholu ghinu, nahuli kubhalangi kubha bhakaniki ubholu waka Chapanga!”
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Bhela bhakabhokiki, na kubhatangazi bhandu bhang'anambukaje na kughaleka mahoku.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Bhakaghatopwi majobhi ghamaheli. Na bhakabhapakiki mahuta bhatamwa bhamaheli, na bhatamwa bhakalamike.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Panihapa Nkolongwa Helode akajowini malobhi ghanihagha, ndandi bhandu bhamahele bhalongalya ngangachu yaka Yesu pandu pokapi. Bhandu bhangi bhakapwaghiki, “Ajoju Yohana Mbatizaji ahyokiki kuhuma kwa bhakuwa! Nde ndandi abhi na makili gha kuhenga hindu ya kukangacha.”
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 Bhangi bhakapwaghiki, “Mundu ajoju nde Eliya.”
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Nambu Helode paakajowini malobhi ghanihagha akapwaghiki, “Jonihoju nde Yohana. Nakunhekiti mmutu, nambu ahyokike!”
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 Akaholali bhenibhela ndandi pa machobha gha kunyuma Helode akabhohiki amuli Yohana Mbatizaji akamulikaje, na kunkonga muchifungo. Helode akahengiki bhenibhela kwa ndandi jaka Helodia joakabhi nhwanu waka Filipo ndongu waki. Papamu na ghanihagha Helode akaamwi kuntoghola Helodia.
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 Yohana akabhi ampwaghi Helode, “Ngacheutahi wichu kuntogho nhwanu waka ndongu wako.”
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Bhela Helodia, nhwanu waka nkolongwa akunhakali namaa Yohana, akapaliki kunkoma, nambu ngacheawezike.
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 Helode akunjowipi Yohana ndandi akamanyiki kubha Yohana mundu wamboni na mhuhu, na bhela akundendiki. Helode akapaliki kunjowane Yohana, na hata baada ja kujomo kunjowanela, ngacheakamanyi cha kutenda.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Lichobha limu Helodia akapatiki mbekenyu, palahika lichobha la uwangalalu wa kubhelekeka kwaka Helode. Lichobha leniheli Helode akabhakokiki, ihongozi bhakolongwa bha pa inchi jaki na manjolinjoli na ihongozi bhakolongwa bhokapi bha ku Galilaya.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Bhela kamwali waka Helodia akajingi na kukina, akabhahekihi namaa bhagheni bhaka Helode. Nkolongwa akumpwaghi mwali jola, “Unyopa chokapi cheuchipala nanatu ananukupekyaje.”
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Kabheti na kundapila, “Chokapi chewinyopaje ananukupekyaje, hata anajibhi nusu ja ukolongwa wango.”
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Panihapa kamwali jola akapitiki, na kundaluki mabhu waki, “Bho, nyopa kike?” Na jombi akayangike,
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Kamwali akakelawiki kabheti kwaka nkolongwa koni akakembala imbelu na kunjopa, “Mbala sajenu, umbekya mmutu waka Yohana Mbatizaji mu chipalo.”
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 Nkolongwa akayomiki namaa, nambu kwa ndandi ja kulapa kwaki, na kwa ndandi ja bhagheni bhaakakokiki, ngacheapaliki kunkanila.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Bhela Nkolongwa akuntumiki linjolinjoli akaleta mmutu waka Yohana. Linjolinjoli, akapiti na kucheku mmutu waka Yohana muchifungo,
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 akaletiki mmutu ghola mu chipalo na kumpeke kamwali jola, najombi mwali akumpeki mabhu waki.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 Bhabhulwa bhaka Yohana pabhakajowini malobhi ghanihagha, bhakapiti kujitola hyegha jaki na kujenda kujitagha mulitengeli.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Mitumi bhaki bhala bhakakelawiki kuhuma ku mwanja wabhu, bhakalibhongini palongi jaka Yesu, na kumpwaghila mambu ghokapi ghabhahengiki na kubhola.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 Yesu akabhapwaghile, “Tambokanya tujenda kanjika jitu pandu pangakubha na bhandu mwakapomulya pachokope.” Akapwaghiki bhenibhela ndandi bhakabhi bhandu bhamaheli namaa bhakahika na kubhoka, hata Yesu na bhabhulwa bhaki ngachebhaweziki kupata mbekenyu ja kula chilebhe.
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Bhela bhakabhokani kanjika jabhu mu ngalawa bhakajendanya pandu pangakubha na bhandu.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Nambu bhandu bhamahele bhakabhaweni bhakajendaje, na bhakamanyike. Bhela bhandu bhangi bhakahumiki ku kila muchi, bhakakembalya koapita Yesu na bhabhulwa bhaki, na bhakabhalonguli kuhika.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 Yesu paakabhi ahuluka mu ngalawa, akaliweni lipogha la bhandu, na akabhabhoni chiha mumtima waki, maghambu bhakabhi ngati mambelele ghangakubha na ndima. Akatumbwi kubhabhola malobhi ghamahele.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 Pakamihi pakwahikaje, bhabhulwa bhakunjendi Yesu, na kumpwaghila, “Pandu pani pachingwenje, na sajeno kupilile.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Mbanga ubhatabhukaje bhandu habha bhajenda ku mighonda jabhu na kwijiji yabhu ya pambipe, bhakahemala chilebhi.”
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 Nambu Yesu akabhapwaghi, “Mwapekya mabhanganya chilebhi.”
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 Yesu akabhalalukile, “Bho, mbi naghu mabumunda ghalenga? Njendanya mkalingaje.”
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 Bhela Yesu akabhalaghalaki bhabhulwa bhaki bhabhatamika bhandu mu mapogha mapogha pa manyonyoli mabhei.
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Na bhombi bhakatemi mapogha gha bhandu mia jimu na pangi hamsini.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Bhela Yesu akatoliki mabumunda nhwanu na homba ibheli yela, akalingali kunani kumahunde, akunchengwi Chapanga, na kuheketa mabumunda, akabhapeki bhabhulwa bhaki bhaghabhila bhandu. Na homba yela bhakabhaghabhi bhandu bhokapi.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Bhandu bhokapi bhakakuliki na kutupila.
42 Todos comeram à vontade,
43 Bhakatondwi mahighalilu gha mabumunda na homba, na kutwelakela itonga komi na ibheli.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Na bhombi bhabhakuliki mabumunda ghala bhakabhi ngati akanalomi elufu nhwano.
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 Palapala Yesu akabhapwaghi bhabhulwa bhaki bhakwela mu ngalawa, bhalongulya kujenda ku Betisaida kwihi ja bahali. Jombi chikahi chenihechi akabhi ajendalela kubhatabhuka lipogha la bhandu.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Pajomula kubhatabhuka akapiti ku chitombi kundobha Chapanga.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Pakwahika pakamihi, ngalawa jela jakabhi pachilanda ja bahali, najombi akabhi kanjika jaki kuluwanga.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Yesu akabhaweni bhabhulwa bhaki bhang'ahika kuhugha ingaye, maghambu mpongu ukabhi wahibhalakilka. Pakwahiki pachibombu, Yesu akabhajendi bhabhulwa bhaki, koni akajendaje panani ja machi, akapala ngati kubhapeta.
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 Nambu pabhumbweni ajenda panani ja machi, bhaambukya lihoka, bhakajamalile.
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 Kwa ndandi bhokapi pabhumbweni bhakajowipi namaa.
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Na jombi akakweliki mu ngalawa mobhakabhile, na mpongu ukakotwiki. Panihapa bhakakangichi namaa mumitima jabhu,
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 ndandi bhakabhi bhakona ngakumanya cheakahengiki Yesu panani ja mabumunda ghala. Nambu mitima jabhu jakabhi jinonwipe.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Bhakalombwiki bahali na kuhika ku inchi ja ku Genesaleti, bhakajemiki ngimo ngalawa jabhu.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Pabhahuluka mu ngalawa jela, palapala bhandu bhakamanyiki kubha jolajo Yesu.
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 Bhela, kwa kujombateka bhakayongalwiti inchi jokapi, bhakatumbwi kwatotola bhatamwa bhabhaghoni panani ja mileli jabhu, bhakabhapeliki kila pandu pabhajowana kubha Yesu abhile.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Kila pandu Yesu paakapiti, mwijiji, mu mbwane au mu mighonda, bhandu bhabhekika bhatamwa panja, bhakunjopiki bhajetakya bhatamwa bhunkamula pe hata nkungi wa ingobhu jake. Na bhokapi bhabhunkamwili bhakalamike.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra