Marcos 12
MPA vs ACF
1 Yesu akatumbwi kulonge nabhu kwa malenganesu akapwaghaje, “Mundu jumu akalemiki ngonda wa mizabibu, akauyongalwi lumatu, na pachilanda jaki akalenganaki libhomba la kuminyi divai, na kuchenga mnala. Akabhajahiki bhalemi ngonda ghola, na akatumbwi mwanja wa kujenda ku inchi ja kutali.Bhandu bhabheli bhaminya divai mu libhomba la kuminyi divai|alt="Two people pressing grapes in a winepress" src="04 Winepress.jpg" size="col" ref="12:1"
1 E começou a falar-lhes por parábolas: Um homem plantou uma vinha, e cercou-a de um valado, e fundou nela um lagar, e edificou uma torre, e arrendou-a a uns lavradores, e partiu para fora da terra.
2 Chikahi cha kuhuna mapambiku pachahikiki, akuntumiki ntumika waki kwa bhalemi bhala nahuli akundetila pandu pa mapambiku gha ngonda waki wa mizabibu.
2 E, chegado o tempo, mandou um servo aos lavradores para que recebesse, dos lavradores, do fruto da vinha.
3 Bhalemi bhala bhakunkamwi ntumika jola, bhakundapwili, na kunkelebhu mabhoku matopu.
3 Mas estes, apoderando-se dele, o feriram e o mandaram embora vazio.
4 Akuntumiki kabheti ntumika jongi. Jonihoju kabheti bhakundapwi kumutu na kumpoa lihamo.
4 E tornou a enviar-lhes outro servo; e eles, apedrejando-o, o feriram na cabeça, e o mandaram embora, tendo-o afrontado.
5 Mweni ngonda jola akuntumiki kabheti ntumika jongi. Na bhombi bhalemi bhala bhakunkomiki. Bhakalapuliki kabheti bhangi bhamahele bhabhakatumakiki na bhangi kubhakoma.
5 E tornou a enviar-lhes outro, e a este mataram; e a outros muitos, dos quais a uns feriram e a outros mataram.
6 Bhela akahighali na mundu jumu, yani mwana waki mpalu. Pakujomukela akuntumiki jonihoju akapwaghaje, ‘Anabhuntopilaje mwana wango.’
6 Tendo ele, pois, ainda um seu filho amado, enviou-o também a estes por derradeiro, dizendo: Ao menos terão respeito ao meu filho.
7 Nambu bhalemi bhala bhakapwaghanile, ‘Jonjo nde mpwelelu, bhela tunkomaje, nahuli upwelelu waki ubya wito!’
7 Mas aqueles lavradores disseram entre si: Este é o herdeiro; vamos, matemo-lo, e a herança será nossa.
8 Bhela bhakunkamwili na kunkoma, na kujenda kujileke hyegha jaki kunja ja ngonda wa mizabibu ghola.”
8 E, pegando dele, o mataram, e o lançaram fora da vinha.
9 Yesu akabhalalukile, “Bho, mweni ngonda wa mizabibu anahenga kike?” “Anahikaje kubhakoma bhalemi habha, na kubhajahika ngonda hoghu bhandu bhangi.
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá, e destruirá os lavradores, e dará a vinha a outros.
10 Bho, ngachensomiki Malembu aghagha?
10 Ainda não lestes esta Escritura:A pedra, que os edificadores rejeitaram,Esta foi posta por cabeça de esquina;
11 Bambo nde joatehi lijambu lenihele,
11 Isto foi feito pelo Senhor E é coisa maravilhosa aos nossos olhos?
12 Bhapenganyambiku bhakolongwa, bhabhola bha Shelia na akahokolu bhakamanyiki kubha ulenganesu hoghu ubhapwagha bhombe. Bhela bhakalengiki kunkamu Yesu, nambu bhakajowipi lipogha la bhandu. Panihapa bhakundehili na bhakabhokike.
12 E buscavam prendê-lo, mas temiam a multidão; porque entendiam que contra eles dizia esta parábola; e, deixando-o, foram-se.
13 Bhela Mafalisayo bhangi na bhahemba bha lipogha laka Helode, bhakatumakiki kwaka Yesu nahuli bhajenda bhakundalukyaje kwa kundenga.
13 E enviaram-lhe alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem nalguma palavra.
14 Bhakunjendili na kumpwaghila, “Mbola, tumanyi kubha wehapa ulonge chakaka, panga kujoghopa maholalelu gha bhandu. Wala ngacheulingali sula jaka mundu, nambu ubhola chakaka kubhokana na indela jaka Chapanga. Tupwaghilaje, bho, wichu le kwitu tepani kulepa kodi kwaka Kaisali?
14 E, chegando eles, disseram-lhe: Mestre, sabemos que és homem de verdade, e de ninguém se te dá, porque não olhas à aparência dos homens, antes com verdade ensinas o caminho de Deus; é lícito dar o tributo a César, ou não? Daremos, ou não daremos?
15 Bho, tulepaji au ngatwilepa?”
15 Então ele, conhecendo a sua hipocrisia, disse-lhes: Por que me tentais? Trazei-me uma moeda, para que a veja.
16 Bhakundeti mbija, najombi akabhalalukile, “Bho, sula na lihina lendenu yaka nane?”
16 E eles lha trouxeram. E disse-lhes: De quem é esta imagem e inscrição? E eles lhe disseram: De César.
17 Yesu akabhapwaghile, “Mumpekya Kaisali yeibhi yaki Kaisali, na yeibhi yaka Chapanga mumpekya Chapanga.”
17 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Dai pois a César o que é de César, e a Deus o que é de Deus. E maravilharam-se dele.
18 Bhela, Masadukayo bhabhapwagha kubha ngachekubhi kuhyoka bhakunjendi Yesu, na kundalukila,
18 Então os saduceus, que dizem que não há ressurreição, aproximaram-se dele, e perguntaram-lhe, dizendo:
19 “Mbola, Musa akatulaghalakili, ‘Ngati mwanalomi anapotili na kundeka nhwanu waki panga mwana, ndongu waki apalika antola mbomba joaweliwi na ndomi jola nahuli ambelakya bhana ndongu waki joapoti jola.’
19 Mestre, Moisés nos escreveu que, se morresse o irmão de alguém, e deixasse a mulher e não deixasse filhos, seu irmão tomasse a mulher dele, e suscitasse descendência a seu irmão.
20 Kwa ulenganesu, kukabhi na bhalongu saba, wa kutumbula akatowili na kupotela panga kupata bhana.
20 Ora, havia sete irmãos, e o primeiro tomou a mulher, e morreu sem deixar descendência;
21 Ndongu wa kabheli akuntowili joaweliwi na ndomi jola, najombi akapotili panga kupata bhana, na ndongu wa katatu najombi bhelabhela,
21 E o segundo também a tomou e morreu, e nem este deixou descendência; e o terceiro da mesma maneira.
22 na bhalongu bhokapi saba bhabhuntowili mbomba jola bhakapotili panga kubhaleka bhana. Machobha paghapetiki, najombi mbomba jola akapotile.
22 E tomaram-na os sete, sem, contudo, terem deixado descendência. Finalmente, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Bhela, lichobha la kuhyoka bhandu, bho, mabhu hoju ayibya nhwanu waka nane? Maghambu akanalomi bhokapi saba bhakuntowile.”
23 Na ressurreição, pois, quando ressuscitarem, de qual destes será a mulher? porque os sete a tiveram por mulher.
24 Yesu akabhayangike, “Bho, mwanganya ngachemuhokiye, maghambu ngachemughamanyi Malembu Mahuhu na uweza waka Chapanga?
24 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Porventura não errais vós em razão de não saberdes as Escrituras nem o poder de Deus?
25 Kwa ndandi bhabhawili pabhiyokaje ngabhitoghuleki, bhibya ngati bhatumika bha kunani kwaka Chapanga.
25 Porquanto, quando ressuscitarem dentre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento, mas serão como os anjos que estão nos céus.
26 Bhela, kuhyoka kwa bhabhawili, bho, ngachensomiki mu Chitabu chaka Musa pandu papalongale chitutu chechibhelala moto? Chapanga akumpwaghi Musa, ‘Nepani Chapanga waka Ibulahimu, Chapanga waka Isaka na Chapanga waka Yakobo.’
26 E, acerca dos mortos que houverem de ressuscitar, não tendes lido no livro de Moisés como Deus lhe falou na sarça, dizendo: Eu sou o Deus de Abraão, e o Deus de Isaque, e o Deus de Jacó?
27 Bhela jombi nde Chapanga wa bhandu bhabhabhi bhomi, nambu nga wa bhandu bhabhawile. Mwanganya muhobhiki namaa!”
27 Ora, Deus não é de mortos, mas sim, é Deus de vivos. Por isso vós errais muito.
28 Mbola jumu wa Shelia akahikiki na kujowane kulochana kwabho. Paakaweni kubha Yesu akabhayangiki Masadukayo wichu, akunjendi Yesu na kundalukila, “Bho, mu amuli yokapi, nde jaleko jejibhi ngolongwa kupeta yokape?”
28 Aproximou-se dele um dos escribas que os tinha ouvido disputar, e sabendo que lhes tinha respondido bem, perguntou-lhe: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 Yesu akamuyangike, “Amuli nkolongwa nde jenjenu, ‘Njowanyaje, mabhandu bha Izilaeli! Bambo Chapanga witu nde Bambo jumu.
29 E Jesus respondeu-lhe: O primeiro de todos os mandamentos é: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor.
30 Umpalaje Bambo Chapanga waku kwa mtima waku wokapi, kwa roho jaku jokapi, kwa malangu ghaku ghokapi na kwa makili ghaku ghokapi.’
30 Amarás, pois, ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, e de toda a tua alma, e de todo o teu entendimento, e de todas as tuas forças; este é o primeiro mandamento.
31 Amuli ngolongwa ja kabheli nde jenjenu, ‘Umpalaje njaku ngati moulipali wamwete.’ Nga amuli jengi ngolongwa ja kuipeta ibheli heye.”
31 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás o teu próximo como a ti mesmo. Não há outro mandamento maior do que estes.
32 Mbola wa Shelia jola akumpwaghi Yesu, “Mbola ulongi wichu! Ulongi chakaka kubha, Chapanga nde jumu pela, wala njeta jongi nambu jombi.
32 E o escriba lhe disse: Muito bem, Mestre, e com verdade disseste que há um só Deus, e que não há outro além dele;
33 Impalika mundu kumpala Chapanga kwa mtima wokapi, kwa malangu ghokapi, kwa makili ghokapi na kumpala njaki ngati moalipali mwene, kupalika nakanopi kuliku kubhoha hinyama ya kujochakeka na nyambiku yokapi.”
33 E que amá-lo de todo o coração, e de todo o entendimento, e de toda a alma, e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Yesu paakaweni kubha mundu hoju akayangiki kwa malangu, akumpwaghile, “Wehapa ngacheubhi kutali na Ukolongwa waka Chapanga.”
34 E Jesus, vendo que havia respondido sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do reino de Deus. E já ninguém ousava perguntar-lhe mais nada.
35 Chikahi Yesu paakabhi abhola mu Nyumba jaka Chapanga, akalalukile, “Bho, mbona bhabhola bha Shelia bhapwagha kubha Kristo nde mwana Daude?
35 E, falando Jesus, dizia, ensinando no templo: Como dizem os escribas que o Cristo é filho de Davi?
36 Roho Mhuhu akundongwi Daude kupwagha,
36 O próprio Davi disse pelo Espírito Santo:O Senhor disse ao meu Senhor:Assenta-te à minha direita Até que eu ponha os teus inimigos por escabelo dos teus pés.
37 Daude mweni andoha Kristo ‘Bambo,’ henu Kristo ayibya bho mwana waka Daude?”
37 Pois, se Davi mesmo lhe chama Senhor, como é logo seu filho? E a grande multidão o ouvia de boa vontade.
38 Mu mabholu ghaki, Yesu akapwaghike, “Mulilingalyaje na bhabhola bha Shelia, bhabhapala kupetapeta bhawati ingobhu ilachu na bhandu kubhalamuki kwa kutopela paligulio.
38 E, ensinando-os, dizia-lhes: Guardai-vos dos escribas, que gostam de andar com vestes compridas, e das saudações nas praças,
39 Kabheti bhahaghu itehu ya kulongolu munyumba ja kuhimangani Bhayahude na pandu pa kutopela pa uwangalalu wa chilebhe.
39 E das primeiras cadeiras nas sinagogas, e dos primeiros assentos nas ceias;
40 Kwa kubhakolowa bhabhatole bhabhaweliwi na bhalomi bhabhu nyumba yabhu na hindu yabhu koni bhakoponganela kulobha malobhu malachu! Bhanihabha utemuliku wabhu anaukubhaje ukolongwa namaa!”
40 Que devoram as casas das viúvas, e isso com pretexto de largas orações. Estes receberão mais grave condenação.
41 Yesu akabhi atami pambipi na lisanduku la chikoku cha mbija, akabhalingali bhandu bhamaheli mobhajeghale mbija yabho. Bhanahindu bhamaheli bhabhohiki mbija yamahele,
41 E, estando Jesus assentado defronte da arca do tesouro, observava a maneira como a multidão lançava o dinheiro na arca do tesouro; e muitos ricos deitavam muito.
42 panihapa akahikiki mabhu jumu kahochu, akajeghi sendi ibheli ya mbija.
42 Vindo, porém, uma pobre viúva, deitou duas pequenas moedas, que valiam meio centavo.
43 Yesu akabhalohiki bhabhulwa bhaki papamu na kubhapwaghila, “Chakaka numpwaghila, mabhu ajoju kahochu ajeghi mu lisanduku la chikoku mbija yamaheli kupeta chebhajeghi bhandu bhangi bhokape.
43 E, chamando os seus discípulos, disse-lhes: Em verdade vos digo que esta pobre viúva deitou mais do que todos os que deitaram na arca do tesouro;
44 Ndandi bhangi bhokape bhakabhohiki kubhokana na kujoloka kwa hindu yabhu, nambu mabhu ajoju, koni abhi kahochu, abhohiki yokapi yeakabhi naku, abhohiki hindu yokapi yeyunjangatyaje kwa matamu ghaki.”
44 Porque todos ali deitaram do que lhes sobejava, mas esta, da sua pobreza, deitou tudo o que tinha, todo o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?