Números 11
MKW vs NVT
1 Kilumbu mosi, bana ya Isayeli vwandaka yawula mingi na ntadisi ya Yave. Ntangu Yave kuwaka kuyawula yina, yandi dasukaka. Tiya ya Yave lemaka na kati ya bawu mpe yokaka mwa ndambu ya nsuka ya kivwandu.
1 O povo começou a reclamar de sua situação ao S enhor , que ouviu tudo que diziam. Então a ira do S enhor se acendeu, e ele enviou fogo que ardeu entre o povo, devorando alguns que viviam nas extremidades do acampamento.
2 Bantu lookaka na sika ya Moyize. Moyize sambilaka Yave mpe tiya kufwaka.
2 O povo gritou, pedindo ajuda a Moisés, e quando ele orou ao S enhor , o fogo se apagou.
3 Ba pesaka kisika yina nkumbu Tabela, yina zola kutuba «tiya ya nene», samu ti tiya ya Yave lemaka na kati ya bawu.
3 Depois disso, aquele lugar foi chamado de Taberá, pois o fogo do S enhor ardeu ali entre eles.
4 Na kati ya bana ya Isayeli, ya vwandaka na nkonga ya bantu yina vwandaka zyeta na bawu. Bawu vwandaka ya kufuluka na bansatu ya mutindu na mutindu. Na yina, bawu mosi bana ya Isayeli bandaka dyaka na kudila. Bawu vwandaka tuba: «Aa! Nani ke pesa kwandi beto mbisi ya kudya?
4 Então o bando de estrangeiros que viajava com os israelitas começou a desejar intensamente a comida do Egito. E o povo de Israel também começou a se queixar: “Ah, se tivéssemos carne para comer!
5 Beto ke na kubambuka moyo na bambisi ya maza yina beto vwandaka kudya na Ngipiti ya pamba, na bakonkombe, bapaseteke, bapwalo, ba-onyon mpe ba-aye.
5 Que saudade dos peixes que comíamos de graça no Egito! Também tínhamos pepinos, melões, alhos-porós, cebolas e alhos à vontade.
6 Kasi na ntangu yayi, beto ke na kufwa nsatu, ata kima mosi ke dyaka ve. Kaka ni mane ke na kutalana na meso ya beto.»
6 Mas, agora, perdemos o apetite. Não vemos outra coisa além desse maná!”.
7 Mane kele mutindu bambuma ya yinti yina ba ke bokilaka koleyande. Yawu kele na kifwani ya mwa yinti ya bedelyume.
7 O maná era como semente de coentro e tinha aparência de resina.
8 Bana ya Isayeli vwandaka mwangana na kwendaka lokota yawu. Ba vwandaka nika yawu na matadi to kututa yawu na bitutulu. Ba vwandaka lamba yawu na banzungu to kusadila yawu bagalete. Na kati ya yinwa, yawu vwandaka mutindu biskwi yina ba me lamba na mafuta.
8 O povo saía e o recolhia do chão. Usava-o para fazer farinha, triturando-o em moinhos manuais ou socando-o em pilões. Depois, cozinhava o maná numa panela e fazia bolos achatados, que tinham gosto de massa folheada assada com azeite.
9 Na mpimpa, ntangu kinoko vwandaka kubwa na kivwandu, mane mpe vwandaka kubwa.
9 O maná caía sobre o acampamento durante a noite, com o orvalho.
10 Moyize kuwaka bantu vwandaka dila, muntu-muntu na dikanda ya yandi, na mwelo ya yinzo ya yandi. Na yina, Yave dasukaka mingi, mpe Moyize talaka yawu yimbi.
10 Moisés ouviu todas as famílias reclamando à entrada de suas tendas, e a ira do S enhor se acendeu. Com isso, Moisés se revoltou
11 Yandi tubaka na Yave: «Samu na yinki nge ke na kutalisa munu mpasi, munu kisadi ya nge? Samu na yinki mu me kuzwa ve bumbote na meso ya nge? Samu na yinki nge me pesa kwandi munu kiyeko ya bantu nyonso yayi?
11 e disse ao S enhor : “Por que tratas a mim, teu servo, com tanta crueldade? Tem misericórdia de mim! O que fiz para merecer o peso de todo este povo?
12 Ni munu muntu nataka kivumu ya bantu yayi nyonso? Ni munu muntu butaka bawu samu ti nge tuba na munu ti: “Nata bawu na ntulu mutindu mama ke natinaka mwana yina ke ntete na mabene”? Mu nata bawu tii na yinsi yina nge salaka nsilulu ya kupesa na bankooko ya bawu?
12 Por acaso gerei ou dei à luz este povo? Por que me pedes para carregá-lo nos braços como a mãe carrega o bebê que mama? Como o levarei à terra que juraste dar a seus antepassados?
13 Wapi kisika mu ke kuzwa mbisi ya kupesa na bantu nyonso yayi? Samu ti bawu ke na kwizaka dila na sika ya munu na kutubaka: “Pesa beto mbisi yina beto ke kudya!”
13 Onde conseguirei carne para todo este povo? Eles vêm a mim reclamando dizendo: ‘Dê-nos carne para comer!’.
14 Munu mosi, mu ke lenda ve na kunata bantu nyonso yayi. Bawu me lutila dema samu na munu.
14 Sozinho, não sou capaz de carregar todo este povo! O peso é grande demais!
15 Samu ti nge ke na kubakila munu mutindu yayi, mulemvo ya nge, kufwa kwandi munu. Kana nge me lakisa munu bumbote ya nge, kubika ve ti mpasi ya mutindu yayi kukwamisa dyaka munu.»
15 Se é assim que pretendes me tratar, mata-me de uma vez; para mim seria um favor, pois eu não veria esta calamidade!”.
16 Yave tubaka na Moyize: «Kutikisa samu na munu makumi ya babakala na kati ya bakuluntu ya Isayeli. Ya fwana kuvwanda bayina nge me zaba ti ba kele bakuluntu, mpe bisoniki. Nata bawu na Yinzo ya Mbwabanu. Bawu kutelama kuna kintwadi na nge.
16 Então o S enhor disse a Moisés: “Reúna diante de mim setenta homens reconhecidos como autoridades e líderes de Israel. Leve-os à tenda do encontro, para que permaneçam ali com você.
17 Mu ke kulumuka kuna mpe mu ke mokana na nge. Mu ke baka mwa ndambu ya mpeve yina kele na zulu ya nge mpe mu ke tula yawu na zulu ya bawu, samu ti bawu kunata kintwadi na nge kiyeko ya bantu. Na yina, nge ke vwanda dyaka ve nge mosi na kunata yawu.
17 Eu descerei e falarei com você. Tomarei um pouco do Espírito que está sobre você e o colocarei sobre eles. Assim, dividirão com você o peso do povo, para que não precise carregá-lo sozinho.
18 Zonza na bantu mutindu yayi: beno vwanda ya kuvedila samu na kilumbu ya mbasi. Beno ke kudya mbisi, samu ti beno me dila na ntadisi ya Yave ntangu beno vwandaka tuba: “Nani ke pesa beto mbisi ya kudya? Beto vwandaka ya beto mbote na Ngipiti!” Yave ke pesa beno mbisi mpe beno ke kudya yawu.»
18 “Diga ao povo: ‘Consagrem-se, pois amanhã terão carne para comer. Vocês reclamaram e o S enhor os ouviu quando disseram: ‘Ah, se tivéssemos carne para comer! Estávamos melhor no Egito!’. Agora o S enhor lhes dará carne, e vocês terão de comê-la.
19 «Beno ke kudya yawu kaka na kilumbu mosi ve, to na bilumbu zole, bilumbu tanu, bilumbu kumi, to bilumbu makumi zole.
19 E não será apenas um dia, ou dois, ou cinco, ou dez ou mesmo vinte.
20 Kasi beno ke kudya yawu ngonda ya muvimba, tii ntangu yawu ke basika beno na bambombo, tii ntangu yina beno ke yina yawu. Samu ti beno mangaka Yave yina kele na kati-kati ya beno mpe beno me dila na ntadisi ya yandi ntangu beno vwandaka tuba: “Samu na yinki beto me basika kwandi na yinsi ya Ngipiti?”»
20 Comerão carne por um mês inteiro, até lhes sair pelo nariz e vocês enjoarem dela, pois rejeitaram o S enhor que está aqui entre vocês e reclamaram contra ele, dizendo: ‘Por que saímos do Egito?’’”.
21 Moyize vutulaka: «Bantu yayi me zungidila munu kele mafunda bankama sambanu (600 000) ya binwani yina ke nwanaka na kwendaka tambula na makulu. Mpe nge ke na kutuba ti nge ke pesa bawu mbisi yina bawu ke kudya ngonda ya muvimba!
21 Moisés, porém, respondeu ao S enhor : “Tenho comigo um exército de seiscentos mil soldados e, no entanto, dizes: ‘Eu lhes darei carne durante um mês inteiro!’.
22 Ba ke kufwa samu na bawu mameme, bankombo na bangombe samu ti yawu kulungila bawu? Ba ke kutikisa samu na bawu bambisi nyonso ya mubu samu ti yawu kulungila bawu?»
22 Mesmo que abatêssemos todos os nossos rebanhos, bastaria para satisfazê-los? Mesmo que pegássemos todos os peixes do mar, seria suficiente?”.
23 Yave vutulaka na Moyize: «Nge ke na kubanza ti diboko ya Yave kele nkufi? Ntangu yayi, nge ke tala kana mambu yayi mu ke na kutubila nge ke salama, to yawu ke salama ve.»
23 Então o S enhor disse a Moisés: “Você duvida do meu poder? Agora você verá se minha palavra se cumprirá ou não!”.
24 Moyize basikaka mpe kwendaka zonza na bantu mambu yina Yave tubaka. Yandi kutikisaka makumi ya bakuluntu ya Isayeli. Yandi telemisaka bawu na balweka nyonso ya Yinzo.
24 Moisés saiu e transmitiu as palavras do S enhor ao povo. Reuniu os setenta líderes e os colocou ao redor da tenda da reunião.
25 Yave kulumukaka na kati ya dituti mpe zonzaka na Moyize. Yandi bakaka mwa ndambu ya mpeve yina vwandaka na zulu ya Moyize, mpe yandi tulaka yawu na zulu ya makumi ya bakuluntu yango. Kaka na ntangu yina mpeve bwidilaka bawu, bawu bandaka na kututuka. Kasi bawu tatamanaka ve.
25 O S enhor desceu na nuvem e falou com ele. Depois, deu aos setenta líderes o mesmo Espírito que estava sobre Moisés. E, quando o Espírito pousou sobre eles, os líderes profetizaram, algo que nunca mais aconteceu.
26 Ya vwandaka na bantu zole yina bikanaka na kivwandu. Mosi, nkumbu ya yandi vwandaka Eledade mpe ya nkaka, Medade. Mpeve kwendaka bwidila bawu. Samu ti bawu mpe ba vwandaka na lutangu ya bayina ba sonikaka, kasi bawu kwendaka ve na Yinzo ya longo. Bawu bandaka na kututuka kuna na kivwandu.
26 Dois homens, Eldade e Medade, haviam permanecido no acampamento. Faziam parte da lista de autoridades, mas não tinham ido à tenda da reunião. E, no entanto, o Espírito também pousou sobre eles, de modo que profetizaram ali no acampamento.
27 Ditoko mosi kimaka mbangu na kwenda zabisa na Moyize ti: «Eledade na Medade ke na kututuka kuna na kivwandu.»
27 Um rapaz correu e contou a Moisés: “Eldade e Medade estão profetizando no acampamento!”.
28 Yeswa mwana ya Nune, yina vwandaka kilandi ya Moyize kubanda buntwenya, yandi lookaka: «Moyize, mfumu ya munu, kabikisa bawu!»
28 Josué, filho de Num, que desde jovem era auxiliar de Moisés, protestou: “Moisés, meu senhor, faça-os parar!”.
29 Moyize vutulaka: «Nge ke na kusala kimbanda samu na munu? Ya zolaka vwanda mbote kana bantu nyonso ya Yave vwandaka mimbikudi, kana Yave tulaka mpeve ya yandi na zulu ya bawu nyonso!»
29 Moisés, porém, respondeu: “Você está com ciúmes por mim? Que bom seria se todos do povo do S enhor fossem profetas e se o S enhor colocasse seu Espírito sobre todos eles!”.
30 Na manima, Moyize vutukaka na kivwandu, yandi na bakuluntu ya Isayeli.
30 Então Moisés voltou ao acampamento com as autoridades de Israel.
31 Yave fidisaka mupepe yina nataka bandeke katuka na mubu. Yawu kwizaka bwisa yawu na kivwandu nyonso mpe na balweka nyonso ya yawu. Na balweka nyonso, nge fwana kutambula kilumbu ya muvimba samu na kukuma tii na ndilu ya kisika yina kubwaka bandeke yango. Bandeke vwandaka ya kutentasana na kitezo ya Bakude zole.
31 O S enhor mandou um vento que trouxe codornas do lado do mar e as fez voar baixo por todo o acampamento. Numa área de vários quilômetros em todas as direções, voavam a uma altura de quase um metro do chão.
32 Na kilumbu ya muvimba yina, na mpimpa mpe na kilumbu yina landaka, bantu vwandaka lokota bandeke. Kitezo ya kulutila fyoti yina muntu lendaka lokota vwandaka ya Ba Omele kumi. Bawu tandaka bandeke yango na ngaanda ya kivwandu, na balweka nyonso.
32 O povo saiu e pegou codornas durante todo aquele dia, toda aquela noite e todo o dia seguinte. Ninguém recolheu menos de dez cestos grandes. Em seguida, espalharam as codornas por todo o acampamento para secá-las.
33 Mbisi vwandaka ntete na bayinwa, bawu vwandaka nabunu ba mina yawu, Yave dasukilaka bawu. Yave pesaka bantu kiyoolo ya ngolo.
33 Mas, enquanto ainda se empanturravam, com a boca cheia de carne, a ira do S enhor se acendeu contra o povo, e ele os feriu com uma praga terrível.
34 Ba pesaka kisika yina nkumbu Kibelote-Atava, yina zola kutuba «Mpyema ya bizola-zola». Samu ti ni na kisika yina ba kundaka bantu yina vwandaka bizola-zola mingi.
34 Por isso, aquele lugar foi chamado de Quibrote-Hataavá, pois ali sepultaram o povo que cobiçou a carne do Egito.
35 Bantu ya Isayeli bikaka Kibelote-Atava samu na kukwenda na Aselote. Bawu kwendaka pema na Aselote.
35 De Quibrote-Hataavá o povo viajou para Hazerote, onde ficou algum tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?