Mateus 8
MCA vs ARIB
1 In tepilik'uiju' pa'aj ha' Jesús ke' utek qa olootsija pa'aj pe' nijayan.
1 Quando Jesus desceu do monte, grandes multidões o seguiam.
2 Qa nekets pa'aj pa' ewi'ƚ qi wanqaats'e' i'nij kakha' witja'me't ƚii lepra, ƚoq'oqkii pa' ƚ'ajik'i, qa wonokok'eni'ju' pa'aj ƚ'ejuyi'jii ha' Jesús, qa yit'ij: —Yatsat'axyij, qu' isu'un qa' ƚeke'ye' qu' etsiƚin wat'ij.—
2 E eis que veio um leproso e o adorava, dizendo: Senhor, se quiseres, podes tornar-me limpo.
3 Qa ha' Jesús qa t'eku'mets pa'aj, qa yit'ijets: —Ehe, hisu'un qa' k'eƚin hane'ej.— In yit'ijets aka'an pa' wanqaats'e' qa aje'eƚ naxpa'lij pa' ƚaja'me'ttax.
3 Jesus, pois, estendendo a mão, tocou-o, dizendo: Quero; sê limpo. No mesmo instante ficou purificado da sua lepra.
4 Ha' Jesús qa yit'ijets iye pa'aj: —Menikfelitetsha aka' qu' hit'ij ewets, hasu'uj enfel eku'ni'm pe'ye' in hats ƚanaxpa'l. Maƚe qa' me'nethinii hakha' pa'i ne' witlijtsitjii qa' eyijii pa'qu' eqisit'i'ij na' Dios (ofrenda), in ƚ'anye'jek ka' inaqyaji'ij ka' Moises'ik'i, hats'inha qu' week nenikfe'lets in hats ƚanaxpa'lij ka' aja'me'ttax.—
4 Disse-lhe então Jesus: Olha, não contes isto a ninguém; mas vai, mostra-te ao sacerdote, e apresenta a oferta que Moisés determinou, para lhes servir de testemunho.
5 In uiji'teje'm pa'aj ha' Jesús ha' witset Capernaum qa pa' ewi'ƚ centurión qa nekets pa'aj qa iyinijets,
5 Tendo Jesus entrado em Cafarnaum, chegou-se a ele um centurião que lhe rogava, dizendo:
6 qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ha' yeqejkunene'k ke' yitsi'ii qi in wanqaats'e', nite' p'e's iye.—
6 Senhor, o meu criado jaz em casa paralítico, e horrivelmente atormentado.
7 Ha' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Tsamƚi'iyek qa' hiƚin.—
7 Respondeu-lhe Jesus: Eu irei, e o curarei.
8 Qa pa' centurión qa yeku'ƚ: —Yatsat'axyij, nite' ye'weju'ƚ eju'ƚ qu' uyifi ke' yitsi' qe ewi'ƚƚe yijat'ij pa'qu' it'ij ma' qa' hats nit'unhet ha' yeqejkunenek.
8 O centurião, porém, replicou-lhe: Senhor, não sou digno de que entres debaixo do meu telhado; mas somente dize uma palavra, e o meu criado há de sarar.
9 Qe yakha' iye na'l pe' te'weiyik'uipha'm qa yakha' iye na'l ye'm iye ne' oq'opheƚinetsilets in heinek'enhe'yipji'. Qe hiyaji'ets na'aj ewi'ƚ nekhewe'en qu' nak, qa ik. Qa nikhapij qe hiyaji'ets qu' nenekmet, qa nekmet. Qa ha' yeqejkunene'k qe hiyaji'ijets na'aj wekwek qu' nithayiki qa yithayiki.—
9 Pois também eu sou homem sujeito à autoridade, e tenho soldados às minhas ordens; e digo a este: Vai, e ele vai; e a outro: Vem, e ele vem; e ao meu servo: Faze isto, e ele o faz.
10 In yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an ha' Jesús qa qi in yitjuƚaxijpha'm pa'aj. Qa yit'ijji'ju' pekhewe' yijayanik'ikii: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, week enewe' Israel ƚeiƚets ham pa'qu' hi'wen qu' hik ƚunye'je' in nite' inqeku' ha'ne jukhew.
10 Jesus, ouvindo isso, admirou-se, e disse aos que o seguiam: Em verdade vos digo que a ninguém encontrei em Israel com tamanha fé.
11 Yakha' hit'iƚij ewets in olots hatse' pe'qu' nata'ƚji' na' neƚu'uju'ƚ qa pe'qu' tefe nata'ƚji' iye qa' na'nijupju'kii qa' ƚekufeye ka' Abraham'ik'i qa ka' Isaac'ik'i qa ka' Jacob'ik'i iye ha'ne wa'sji'pha'm tenek'enheiji' na' Intata.
11 Também vos digo que muitos virão do oriente e do ocidente, e reclinar-se-ão à mesa de Abraão, Isaque e Jacó, no reino dos céus;
12 Qa nekhewe'ƚe te'nekumhiitaxiiji' qu' nuiji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Intata qa' netwu'mhitii ji'teje'mkii na' i'nfik'i qi in noo'kiiha qa' hikna' qu' qi qu' napi'ju'kii qa' qi qu' nat'aiji' ƚek'unhetii.—
12 mas os filhos do reino serão lançados nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
13 Ma' qa ha' Jesús qa yit'ijets pa'aj pa' centurión: —Yape mapilii pe' etsi', qa aka' hats ƚunye'j in nite' ƚeqeku'uk'i qa' hik aka' qu' ƚunye'je'.— Qa pa' witqejkunenek qa hik pakhaa'ijha in hamiikii pa' ƚaatshektax.
13 Então disse Jesus ao centurião: Vai-te, e te seja feito assim como creste. E naquela mesma hora o seu criado sarou.
14 Ha' Jesús qa yamii pa'aj ke' ƚetsi' ha' Pedro qa yi'wen pa'aj ke' ƚeqewketi' in nite' niipha'm qe qi in iwilhan.
14 Ora, tendo Jesus entrado na casa de Pedro, viu a sogra deste de cama; e com febre.
15 Qa t'eku'mi' pa'aj pa' ƚokoi qa hik pakhaa'ijha pa'aj qa ikik'uifik'i pa' witwilhat. Ma' qa niipha'm qa t'unkii, ma' qa yejeƚets qa yithayiki'im iye pe' wekwek.
15 E tocou-lhe a mão, e a febre a deixou; então ela se levantou, e o servia.
16 Qa in hats uiju' pa'aj pe' junu' ha' Jesús qa tetka'xii pe' olots jukhew qa efutsji'kii i'nji' pe' inwo'metets. Ma' qa ƚe'lijeiƚe pe' yitjiijets in yukinfik'ikii pe' inwo'metets. Qa niƚinju' iye pe' week wanqaats'etaxju'.
16 Caída a tarde, trouxeram-lhe muitos endemoninhados; e ele com a sua palavra expulsou os espíritos, e curou todos os enfermos;
17 Aka'an in hats yaqsiijkii pa'aj, qe qa' nasiinik'iha pa' hats nifel pa'aj tooxik'i pa' profeta'ik'i Isaías in yit'ij: —Ƚakha' t'eku'mi' pe' inawtshei qa yeka'x iye pe' inja'metets.—(Is 53:4)
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías: Ele tomou sobre si as nossas enfermidades, e levou as nossas doenças.
18 Ha' Jesús in yi'wen pa'aj in olots pe' namii yeqewuk'un, qa yiyaji'ijets pa'aj he' ƚ'ijatshenhei qu' naki'ƚii ƚajaika' ke' kaƚi'.
18 Vendo Jesus uma multidão ao redor de si, deu ordem de partir para o outro lado do mar.
19 Qa ewi'ƚ pa'aj pa' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei qa nekets ha' Jesús qa yit'ijets: —Maestro, tsaqjayankeyu'tax ej week pa'qu' maji'ijji'.—
19 E, aproximando-se um escriba, disse-lhe: Mestre, seguir-te-ei para onde quer que fores.
20 Ha' Jesús qa yit'ijets: —Ne' ejenelits na'l ne' ƚewjets qa ne' junatai qa na'l iye ne' ƚupits, qa ha'neƚe Ƚa's na' Jukhew qa ham pa'qu' na'wi'ju' ha'ne ƚeiƚa'.—
20 Respondeu-lhe Jesus: As raposas têm covis, e as aves do céu têm ninhos; mas o Filho do homem não tem onde reclinar a cabeça.
21 Qa pakhap iye pe' yijayanik'i qa yit'ijets iye: —Yatsat'axyij, ¿me ƚeke' qu' etswejinƚe eku'n qu' natsamii ha' tata qa heti'j eku'uk'ui hatse'?—
21 E outro de seus discípulos lhe disse: Senhor, permite-me ir primeiro sepultar meu pai.
22 Qa yeku'ƚ pa'aj ha' Jesús qa yit'ij: —Atsjayan yijat'ij. Iwejinƚi'ij pekhewe' hik ƚunyejei qu' nawa'm qu' netijik'ui pe' naxju'.—
22 Jesus, porém, respondeu-lhe: Segue-me, e deixa os mortos sepultar os seus próprios mortos.
23 Ma' qa ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei iye qa t'ilitji'ju'kii pa'aj pe' qi'ik'i witinhitjii qa ikijteje'mkii.
23 E, entrando ele no barco, seus discípulos o seguiram.
24 Qa yamji'ju' pa'aj ƚeqewuk'u ke' kaƚi' qa aje'eƚ nam pa' qi t'unik'i iftsaxji' qa qitsik'i iye pe' ƚeqe t'uyuyuyits qa tsxiƚtsxiƚji'ju'kii pe' witinhitjii. Qa hakha'ƚe Jesús qa ima' pa'aj.
24 E eis que se levantou no mar tão grande tempestade que o barco era coberto pelas ondas; ele, porém, estava dormindo.
25 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa nijt'otshenii pa'aj, qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, ¡etsi'fen qeku'ni'ƚ wat'ij! ¡Hats ji'nuihiyu'!—
25 Os discípulos, pois, aproximando-se, o despertaram, dizendo: Salva-nos, Senhor, que estamos perecendo.
26 Qa yeku'ƚ pa'aj: —¿Inhats'ek in qi in ƚe'nijiwe'yi'ƚ? Hayits qa'nte' qitsi'ƚ e'm pa'nte' witqekuye'j.— In yit'ij aka'an ma' qa niipha'm pa'aj qa yaq'ayinij pa' t'unik'i qa pa' iweli' iye, ma' qa yili'ij aje'eƚ qa week ikesimen iye pa'aj.
26 Ele lhes respondeu: Por que temeis, homens de pouca fé? Então, levantando-se repreendeu os ventos e o mar, e seguiu-se grande bonança.
27 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii pa'aj, qa yit'ijju': —¿Pa'n qu' ƚunyeeji'ija ha'ne jukhew in tek'enets iye aka' t'unik'i qa ha'ne iweli' iye?—
27 E aqueles homens se maravilharam, dizendo: Que homem é este, que até os ventos e o mar lhe obedecem?
28 In yamiiteje'm pa'aj ha' Jesús ha' ƚajaika' ke' kaƚi' ha' sehe' ƚii Gadara, ma' qa te'nilitfik'ikii pa'aj pe' wetsjuk jukhew i'nji' pe' inwo'metets ta'ƚets pa' nimeƚkuket qa nekets pa'aj pa' i'ni'. Pekhewe'en qi in iftsitsiju'ƚha pa'aj pa' ƚunyejei, ma' qa ham pa'qu' neneki'kii pakha' i'ni' pekhewe'en.
28 Tendo ele chegado ao outro lado, à terra dos gadarenos, saíram-lhe ao encontro dois endemoninhados, vindos dos sepulcros; tão ferozes eram que ninguém podia passar por aquele caminho.
29 Qa tayai wetju'ƚ pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚanami'ƚyii Ƚaa'sija pa' Dios? ¿Me ƚanami'ƚyii qu' atsawtsheteni'ƚ in mexente' yamtaxets pa' ƚahats'ij?—
29 E eis que gritaram, dizendo: Que temos nós contigo, Filho de Deus? Vieste aqui atormentar-nos antes do tempo?
30 Ipƚulii pa'aj pa' i'ni' pe' olots tafitets taqakiyi'ju' pa' jup'elket.
30 Ora, a alguma distância deles, andava pastando uma grande manada de porcos.
31 Qa pe' inwo'metets qa iyinijets pa'aj ha' Jesús: —Qu' etswu'mi'ƚfik'i, qa etswejinƚi'iƚij qu' nek'uyiƚik'i ne' tafitets.—
31 E os demônios rogavam-lhe, dizendo: Se nos expulsas, manda-nos entrar naquela manada de porcos.
32 Ha' Jesús qa yit'ijiju'ƚ pa'aj: —¡Ma'aƚfik'ikii!— Qa pe' inwo'metets qa ikik'uifik'ikii pa'aj pe' jukhew qa uijiteje'mkii pe' tafitets. Qa aje'eƚ pe' tafitetsik'i qa week wekuma'xik'iju'kii pa' koomojo' qa t'ilitji'ju'kii pa' iweli' qa naq'axijju'.
32 Disse-lhes Jesus: Ide. Então saíram, e entraram nos porcos; e eis que toda a manada se precipitou pelo despenhadeiro no mar, perecendo nas águas.
33 Pekhewe' yejeƚtax pa'aj pe' tafitetsik'i qa wekuma'xii pa'aj pa' witset qa nifelkii week pakha' ƚunye'jkii. Qa pa' ƚunyejeikii iye pekhewe' jukhew i'ntaxji' pe' inwo'metets.
33 Os pastores fugiram e, chegando à cidade, divulgaram todas estas coisas, e o que acontecera aos endemoninhados.
34 Ma' qa week pa' witset qa nekii pa'aj pa' i'ni' ha' Jesús. Qa in yi'wen pa'aj qa iyinijets qu' nakik'ui iye pa' ƚeqe sehe' pekhewe'en.
34 E eis que toda a cidade saiu ao encontro de Jesus; e vendo-o, rogaram-lhe que se retirasse dos seus termos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?