Mateus 24

MCA vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ha' Jesús in hats ikik'uifik'i ke' witlijtsitjii, qa hats iktax, qa he' ƚ'ijatshenhei qa we'tmetinheti'm qa yit'ijets: —Jeƚ qeku'nju' ene' witlijtsitjii, ¡hayits qa ƚe'wis!—
1 E, quando Jesus ia saindo do templo, aproximaram-se dele os seus discípulos para lhe mostrarem a estrutura do templo.
2 Ha' Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ijets: —¿Me hats ƚi'weni'ƚ ene'en? Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets in ham pe'qu' ewii'ƚe' qu' amane'pha'm hatse' ene' utel ene' witlijtsitjii. Week qu' jaƚaq'eju'kii hatse'.—
2 Jesus, porém, lhes disse: Não vedes tudo isto? Em verdade vos digo que não ficará aqui pedra sobre pedra que não seja derrubada.
3 Qa ha' Jesús qa i'niju' ke' utek ƚii Olivos, ma' qa nekets he' ƚ'ijatshenhei qa uja'xƚi'iƚkii, qa nifaakan: —Hisu'untaxi'ƚ qu' enfeli'ƚ ye'm ¿pa'n ipƚu'uk'ui qu' namets qu' ƚunye'je' kakha' ƚit'ij qu' jaƚaq'eju' ne' witlijtsitjii? ¿Qa pa'n ƚunye'j iye pa'qu' jutsiqaxi'ij qu' etpiltaxju' iye, qa pa'qu' jutsiqaxi'ij iye qu' nanaxtaxijik'i hatse' pakha' hane'ej ƚahats'ij?—
3 E, estando assentado no Monte das Oliveiras, chegaram-se a ele os seus discípulos em particular, dizendo: Dize-nos, quando serão essas coisas, e que sinal haverá da tua vinda e do fim do mundo?
4 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Jeƚi'ƚiju'ƚha, hasu'uj pa'qu' nawitji'iƚ ma' qa' naqani'ƚkii.
4 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Acautelai-vos, que ninguém vos engane;
5 Qe olots hatse' pe'qu' nanam qa' netyinenyij qa' nit'ij: “Yakha' ye' Cristo.” Ma' qa' olots pe'qu' naqankii.
5 Porque muitos virão em meu nome, dizendo: Eu sou o Cristo; e enganarão a muitos.
6 Ekheweli'ƚ qa' impi'ye'jiiƚij pe'qu' hats nawatlaanija, qa' impi'ye'jiiƚij iye pe'qu' nanwatlanheyu'ji'ijtax. Qa hasu'ujƚe e'nijiwe'yi'ƚ, qe les ƚe'wis qu' ƚunyejeye'kii week ekewe'en, qa mexeƚe nite' yamets pa' ƚ'aka'the'ju' hatse'.
6 E ouvireis de guerras e de rumores de guerras; olhai, não vos assusteis, porque é mister que isso tudo aconteça, mas ainda não é o fim.
7 Qe ewi'ƚ pa'qu' witset'e qa' nawatlani'ƚ pakhape' iye witsetiika'ye', qa ewi'ƚ pa'qu' wittataye' qa' nawatlani'ƚ pakhape' iye wittataye'. Qa' nana'l iye pe'qu' witsetitse' qu' qi qu' niyipkunju', qa pe'qu' me'le'le' iye sehel.
7 Porquanto se levantará nação contra nação, e reino contra reino, e haverá fomes, e pestes, e terremotos, em vários lugares.
8 Qa hikƚe ƚunyejei ekewe'en ne'ej iwkajitshen in i'nk'a yoksi'wen pa'qu' ƚaqati'yi'ij hatse'.
8 Mas todas estas coisas são o princípio de dores.
9 Ma' qa' yapeye'ƚek qu' namets qu' ekekiti'yi'ƚiikii qu' awitjaxti'yi'ƚju', qa qu' alanheti'yi'ƚju'ha iye qa' qi iye qu' na'napjaxi'ƚ e'm ene' week witsetits qe ta'ƚets qu' atsjayani'ƚ.—
9 Então vos hão de entregar para serdes atormentados, e matar-vosão; e sereis odiados de todas as nações por causa do meu nome.
10 —Ma' qa olots pe'qu' niliyij hatse', pekhewe'en qa' nowotk'onijkii qa qi iye qu' na'napjaxi'm pekhewep.
10 Nesse tempo muitos serão escandalizados, e trair-se-ão uns aos outros, e uns aos outros se odiarào.
11 Qa olots iye hatse' pe'qu' nanam ejtitsits qu' nit'ij ƚetets qu' profetaye', ma' qa olots iye pe'qu' naqankii.
11 E surgirão muitos falsos profetas, e enganarão a muitos.
12 Qa qu' hats qi qu' net'ijayijfik'i hatse' pa' uƚ'ax, ma' qa pa' ƚeqsu'unka'xtaxyij pe'qu' olootse' qa' net'ijayik'iju'.
12 E, por se multiplicar a iniqüidade, o amor de muitos esfriará.
13 Qa pa' qu'nte' niliye'yij qu' namijii pa' ƚ'aka'the'ju' pa' ƚahats'ij qa hikpa' qu' iƚa'xe'.
13 Mas aquele que perseverar até ao fim, esse será salvo.
14 Qa eke' ƚe'sits wi'tlijei nifel pa' ƚunye'j qu' jina'nji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios, qa week netfelhitiyi'pji' pe' week witsetits ha'ne sehe' epji'. Ma' qa qu' hats week nepiye'ek'i qa' hayitse' qa' hats nanam pa' ƚ'aka'the'ju'.—
14 E este evangelho do reino será pregado em todo o mundo, em testemunho a todas as nações, e então virá o fim.
15 —Qa hik ta'ƚijupi', qu' i'weni'ƚ pakha' qi uƚ'ax yeq'ilatkii hatse',(Dn 9:27) pakha' hayiits nifel ka' profeta'ik'i Daniel, qa' nawatts'ap'anhetifi nakha' qi ƚe'wis ƚetsettax na' Dios nekhe' witlijtsitjiiyifi (pakha' qu' niyinenik'i aka'an qa' nenikfe'lik'i).
15 Quando, pois, virdes que a abominação da desolação, de que falou o profeta Daniel, está no lugar santo; quem lê, entenda;
16 Ma' qa pekhewe' qu' na'ni' na' Judea, qa' nilatii ne' utekui.
16 Então, os que estiverem na Judéia, fujam para os montes;
17 Qa pa'qu' na'nipji' pe'qu' ƚetsi'ye' na'aj k'eewe'epji' qu' namtaxets pakha'an, hasu'uj nenuihiyu'ufi pe'qu' ƚetsi'ye' qu' net'ilitju' qa' neka'xfik'ikii pe'qu' ƚewekwekitse'. Aje'eƚ nilat yijat'ij.
17 E quem estiver sobre o telhado não desça a tirar alguma coisa de sua casa;
18 Qa pa'qu' na'nji' na' ƚ'ejinqa'wet, hasu'uj netpilii iye pe'qu' ƚeqhinataye'. Aje'eƚ nilat yijat'ij.
18 E quem estiver no campo não volte atrás a buscar as suas vestes.
19 Qa ¡hiye' enewusits pe'qu' efutse' pekhewe' qu' niwkajitshenju' qa pekhewe' qu' mexe nifunen iye pe'qu' ƚelitse' qu' namtaxets hatse' nekhewe' neƚutsji'!
19 Mas ai das grávidas e das que amamentarem naqueles dias!
20 Iyini'ƚijets na' Dios qu' hasu'uj qu' lop'e qu' ilati'ƚkii, qa qu' hasu'uje' iye pa'qu' witwapiihijiye'ji' (sábado).
20 E orai para que a vossa fuga não aconteça no inverno nem no sábado;
21 Qe pe' neƚutsji' hatse' qii'ija pa'qu' a'taxe' qa iftsitsji'ha iye, qa ham pa'qu' hayiits ƚunye'ji'iju'ƚ in ipƚu'uk'i ek in i'nk'a wanaqsiijkii ha'ne sehe' qa yamijii hane'ej, qa nite' ƚ'anuuyi'i iye qu' ƚunye'je'kii iye hatse'.
21 Porque haverá então grande aflição, como nunca houve desde o princípio do mundo até agora, nem tampouco há de haver.
22 Qa qu' nite' neniwk'itsini'iju'ƚ pekhewe' neƚutsji' hatse', qa' ham pa'qu' iƚa'xe'. Qa in ta'ƚƚe'ets pekhewe' hats te'nekumhi'yiiji', ma' qa' neniwk'itsiniju'ƚ hatse'.
22 E, se aqueles dias não fossem abreviados, nenhuma carne se salvaria; mas por causa dos escolhidos serão abreviados aqueles dias.
23 Qa qu' nana'l pa'qu' ni'ttaxi'ƚij ewets hatse' pekhewe' neƚutsji': “Ek'en qeku'ni'ƚek, hik ha'nete' i'ni' pa' Cristo,” i'nƚi'i qu' nit'ij “hatsiite' pa' i'ni'”. Qa' hasu'ujƚe umti'iƚ qu' yijaayi'ija.
23 Então, se alguém vos disser: Eis que o Cristo está aqui, ou ali, não lhe deis crédito;
24 Qe nam hatse' pe'qu' nit'ij ƚetets qu' Cristoye' qa pe'qu' nit'ij ƚetets qu' profetaye'. Qa' ni'nq'ethinij pe'qu' qits ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qa pe'qu' qi qu' nitjuƚaxijpha'mkii iye, qe qa' naqankii ene' week, qa qu' ƚeke'ye', qa' naqankii iye nekhewe' hats t'eku'miiji' na' Dios.
24 Porque surgirão falsos cristos e falsos profetas, e farão tão grandes sinais e prodígios que, se possível fora, enganariam até os escolhidos.
25 Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats week henfeli'ƚ e'm aje'eƚ ekewe'en in mente' yamets qu' nana'l.
25 Eis que eu vo-lo tenho predito.
26 Qa hik ta'ƚijupi', pa'qu' ni'ttaxi'ƚij ewets: “Jeƚ qeku'ni'ƚii i'nti'i' pa' ham i'ni'i',” qa hasu'uj jeƚi'ƚii, qa i'nƚi'i qu' ni'ttaxi'ƚij ewets: “I'nifi ke' wititsi',” qa hasu'uj iye qu' umti'iƚ qu' yija'ye'.
26 Portanto, se vos disserem: Eis que ele está no deserto, não saiais. Eis que ele está no interior da casa; não acrediteis.
27 Qe hik qu' ƚunye'je' na'aj etheluna'x in nite' wanat'in qe tethelun qa na'lji' na' neƚu'uju'ƚ qa i'nƚi'i qe na'lji' iye na' tefeji', qa' hik aka' qu' ƚunye'je' hatse' na' Ƚa's na' Jukhew qu' netpiltaxju' iye.
27 Porque, assim como o relâmpago sai do oriente e se mostra até ao ocidente, assim será também a vinda do Filho do homem.
28 Na'aj i'ni' na'aj iwamhi'l qa hik na'aj i'njii ek ne'ej o'powil.—
28 Pois onde estiver o cadáver, aí se ajuntarão as águias.
29 —Qu' nanaxijik'i hatse' pekhewe' neƚutsji' qi iftsitsji' qa a'tits iye, ma' qa ne' junu' qa' aje'eƚ nom, qa juwel iye qa'nte' nana'leji' iye, qa ne' footekii qa' nanamiiju'kii iye(Is 13:10) qa pa' qi ƚet'unha'x ne' wasits qa' nawapja'.
29 E, logo depois da aflição daqueles dias, o sol escurecerá, e a lua não dará a sua luz, e as estrelas cairão do céu, e as potências dos céus serão abaladas.
30 Ma' qa' hayitse' qa' ne'twenhetii na' wa'sji'pha'm pa'qu' jutsiqaxi'ij na' Ƚa's na' Jukhew, qa qi qu' ne'nijiwei week pe' witsetits ha'ne sehe' ipji'. Ma' qa' ne'twenhetii ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' netpiltaxju' iye i'nji' pe' wasi' in ta'ƚiipha'm na' wa's,(Dn 7:13) qi pa'qu' ƚet'unha'xe' qa qi iye pa'qu' ƚesa'xe'.
30 Então aparecerá no céu o sinal do Filho do homem; e todas as tribos da terra se lamentarão, e verão o Filho do homem, vindo sobre as nuvens do céu, com poder e grande glória.
31 Ma' qa' nukinkii ne' ƚaqa angelits qu' hats nat'ai pe' qi foj, qa' nonothet wetju'ƚ(Ex 19:16) week pe' hats t'eku'miiji' na' ima'xii, i'wk'uyi'lii, neƚu'uju'ƚ qa pe' tefeji' iye, in uja'xek pe' week te'weyik'uiju' ha'ne wa's.
31 E ele enviará os seus anjos com rijo clamor de trombeta, os quais ajuntarão os seus escolhidos desde os quatro ventos, de uma à outra extremidade dos céus.
32 Maxtayit qekuni'ƚijupi' ek ne'ej ewi'ƚ higokuk aka' jiyijatshenij, in hats esufui iye ne'ej ƚenuts ma' qa ta'ƚji' iye ne'ej ƚesejets, qa hats ƚenikfe'li'ƚets in hats k'esets na'aj jinawa'p.
32 Aprendei, pois, esta parábola da figueira: Quando já os seus ramos se tornam tenros e brotam folhas, sabeis que está próximo o verão.
33 Qa hik ƚunye'j, ekheweli'ƚ qu' i'weni'ƚ week ekewe' wekwek tefelhitii, qa' menikfeliti'ƚets na' Ƚa's na' Jukhew in hats metifikii na' ƚeji'.
33 Igualmente, quando virdes todas estas coisas, sabei que ele está próximo, às portas.
34 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets in nite' hamits hatse' pekhewe' qu' nanamji'ju' pakha' ƚahats'ij hatse', qa namƚi'ii qu' week ƚunye'je'kii ekewe' hats hit'ij.
34 Em verdade vos digo que não passará esta geração sem que todas estas coisas aconteçam.
35 Na' wa's qa ha'ne sehe' hamits hatse', qa ekewe'ƚe hats hit'ij qa yijaa'ija, nite' ƚeke' qu' hamitse'.
35 O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras não hão de passar.
36 Qa hamƚe nikfe'le'ets pa' neƚuji' qa pa' i'ni' iye junu' hatse'. Nite' nikfe'lets iye ne' angelits na' wa'sji'. Nite' nikfe'lets iye na' Ƚa's. Qe ewi'ƚƚe in nikfe'lets na' Ƚatata.—
36 Mas daquele dia e hora ninguém sabe, nem os anjos do céu, mas unicamente meu Pai.
37 —Qe in ƚunyejeyek ke' ƚeqe neƚutsji' ka' Noe'ik'i, qa hik aka' qu' ƚunye'je' iye hatse' qu' netpiltaxju' iye ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
37 E, como foi nos dias de Noé, assim será também a vinda do Filho do homem.
38 Qe in ƚunyejeyek kekhewe' neƚutsji' in mexente' nam ka' qi piƚei qa iwelitax iye, ke' jukhew'ik'i tek, iya', tewhe'yeiju'kii qa ke' ƚelits qa yiwhe'yeyinju'kii, qa yamƚi'ijii ka' neƚuji' ka' Noe'ik'i in t'ilitji'ju' ke' qi tokoyei.
38 Porquanto, assim como, nos dias anteriores ao dilúvio, comiam, bebiam, casavam e davam-se em casamento, até ao dia em que Noé entrou na arca,
39 Qa nite' yumti qu' yijayi'ija yamijii in hats nam ka' qi piƚei qa iwelitax iye, ma' qa week yeka'x ka' iweli'. Hik aka' qu' ƚunye'je' hatse' qu' netpiltaxju' iye na' Ƚa's na' Jukhew.
39 E não o perceberam, até que veio o dilúvio, e os levou a todos, assim será também a vinda do Filho do homem.
40 Wetsjuk pe'qu' na'ni' pa'qu' ƚ'ejinqa'wet'e, ewi'ƚ pa'qu' neka'x qa ewi'ƚ pa'qu' nenejet.
40 Então, estando dois no campo, será levado um, e deixado o outro;
41 Wetsjuk pe'qu' efutse' taqfijinju'. Ewi'ƚ iye pe'qu' neka'x qa ewi'ƚ iye pe'qu' nenejet.
41 Estando duas moendo no moinho, será levada uma, e deixada outra.
42 Qa hik ta'ƚijupi', matjanitheni'ƚkii qe nite' ƚenikfe'li'ƚets pa' neƚu ƚamijiiju' na' Yatsat'etsi'ƚ ej.
42 Vigiai, pois, porque não sabeis a que hora há de vir o vosso Senhor.
43 Menikfeliti'ƚets aka'an, pa'qu' ewi'ƚ natsat'axij pe'qu' wititsi'ye' qu' nenikfe'lets pa'n uja'x hora qu' na'naja'xij qu' nanamets pa'qu' ejtenhetsi'le', ma' qa' qi qu' natjanithenik'ui hats'inha qu' nite' name'etsji' qu' nuyifi pe'qu' ƚetsi'ye'.
43 Mas considerai isto: se o pai de família soubesse a que vigília da noite havia de vir o ladrão, vigiaria e não deixaria minar a sua casa.
44 Qa hik ta'ƚijupi' ekheweli'ƚ qu' matjanitheni'ƚkiiha qe ha'ne Ƚa's na' Jukhew i'nƚi'i qu' nanamji' pakha' qu'nte' umtiyetaxi'ƚ qu' nanamji'.—
44 Por isso, estai vós apercebidos também; porque o Filho do homem há de vir à hora em que não penseis.
45 —¿Ƚekpa' witqejkunenek tek'en qa nikfe'lkiiha iye? Pakha'an pa' ƚaqa patun qa nejetij qu' week nejeƚ pe' ƚetsi' qa' nenkunhenji'ijju' iye qa yamji'jets ƚekujii pekhewe' i'ni' pe' ƚetsi'.
45 Quem é, pois, o servo fiel e prudente, que o seu senhor constituiu sobre a sua casa, para dar o sustento a seu tempo?
46 Ƚe'wisi'mkii pa' witqejkunenek, pakha'an in nam pa' ƚaqa patun, qa yi'wen in yaqsiijkii aka'an.
46 Bem-aventurado aquele servo que o seu senhor, quando vier, achar servindo assim.
47 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' patun qa' netisij qu' week netnek'enhe'yipji' pe' ƚewekwekits.
47 Em verdade vos digo que o porá sobre todos os seus bens.
48 Qa pakha'ƚe qu' witqejkunenek'e in uƚ'ax, qa yit'ij pa'qu' ƚatawe'je': “tees qu' nanam aje'eƚ ha' yaqa patun,”
48 Mas se aquele mau servo disser no seu coração: O meu senhor tarde virá;
49 ma' qa' yapeye'ƚek qu' nilanji'ij je'mkii pakhape' iye pekhewep ƚ'ithayifetstax, qa tek qa iya' iye, i'nji'teje'mkii iye pekhewe' yek'uwetju'kii.
49 E começar a espancar os seus conservos, e a comer e a beber com os ébrios,
50 Ma' qa pa' ƚaqa patun pa' witqejkunenek qa' nanamji' pa' neƚuji' nite' yumtitaxji' qa pe' hora iye nite' yumtitaxji' iye.
50 Virá o senhor daquele servo num dia em que o não espera, e à hora em que ele não sabe,
51 Ma' qa qi qu' nitanithen qa' nuihinetsji' iye pakha' ewi'ƚ ƚeq'itset'ij pekhewe' hik ƚunyejei qu' wetsjuk'e ƚejusitse'. Ma' qa' hikpa' qu' qi qu' napi' qa' tx'ak'ak'etaxkii iye ƚek'unhetii.—
51 E separá-lo-á, e destinará a sua parte com os hipócritas; ali haverá pranto e ranger de dentes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra