Mateus 5

MAM_COM vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Tej tok tkaꞌyin Jesús txqan xjal otaq chmet tiꞌj, bꞌeꞌx jax twiꞌ wutz, ex kubꞌ qe antza. Me awotziꞌn, a t-xnaqꞌtzbꞌin, bꞌeꞌx o xi laqꞌeꞌy tkꞌatz, ex ok qtxolin qibꞌa tiꞌj.
1 Jesus, pois, vendo as multidões, subiu ao monte; e, tendo se assentado, aproximaram-se os seus discípulos,
2 Ex ok ten Jesús xnaqꞌtzil, ex tqꞌma:
2 e ele se pôs a ensiná-los, dizendo:
3 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ nkynaꞌn toj kyanmin qa atx taj toj kychwinqil, quꞌn at kyoklin tiꞌj Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj.
3 Bem-aventurados os humildes de espírito, porque deles é o reino dos céus.
4 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ nkynaꞌn bꞌis toj kyanmin, quꞌn axte Dios ktzajil qꞌuqbꞌin te kykꞌuꞌj.
4 Bem-aventurados os que choram, porque eles serão consolados.
5 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ o tzꞌajtz tiꞌj kyanmin, quꞌn kchi najal tojjo txꞌotxꞌ, a o tzaj ttziyin Dios kye.
5 Bem-aventurados os mansos, porque eles herdarão a terra.
6 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ kyajxix tuꞌn kybꞌinchin a taj qMan Dios, quꞌn axte Dios ktzajil oninkye tuꞌn tbꞌant kyuꞌn.
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça porque eles serão fartos.
7 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ nqꞌaqꞌin kykꞌuꞌj kyiꞌjjo txqantl, quꞌn axte Dios ktzajil qꞌaqꞌin tkꞌuꞌj kyiꞌj.
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque eles alcançarão misericórdia.
8 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ o txjet il toj kyanmin, quꞌn ok kylaꞌbꞌil Dios toj kyaꞌj.
8 Bem-aventurados os limpos de coração, porque eles verão a Deus.
9 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ tok tilil kyuꞌn, tuꞌn kymujbꞌin texjal kyibꞌ kyxolile, quꞌn axte Dios k-okil qꞌonte kybꞌi te kꞌwalbꞌaj.
9 Bem-aventurados os pacificadores, porque eles serão chamados filhos de Deus.
10 Kyꞌiwlinqexixjo ayeꞌ n-ikyꞌx yajbꞌil kyuꞌn, noq tuꞌn nkubꞌ kybꞌinchin a tzꞌaqle, a tzeꞌnku taj Dios, quꞌn at kyoklin tiꞌj Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj.
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o reino dos céus.
11 Kyꞌiwlinqexix kyeꞌ, qa ma chi xoꞌnxjal yol kyiꞌja, ex qa ma tzikyꞌx yajbꞌil kyuꞌn, ex tkyaqil nya bꞌaꞌn, a kjawil bꞌant kyuꞌnxjal kyiꞌja, noq tuꞌn npaja.
11 Bem-aventurados sois vós, quando vos injuriarem e perseguiram e, mentindo, disserem todo mal contra vós por minha causa.
12 Qa ma tzikyꞌx kyuꞌn, chi tzeꞌjixa, ex chi tzalajxa, quꞌn ktzajil tqꞌoꞌn Dios nim t-xel kyeꞌy toj kyaꞌj, tzeꞌnku xi tqꞌoꞌn kye yolil Tyol Dios ojtxe, tuꞌn nim ikyꞌx kyuꞌn tzeꞌnkuꞌ kyeꞌ jaꞌlin.
12 Alegrai-vos e exultai, porque é grande o vosso galardão nos céus; porque assim perseguiram aos profetas que foram antes de vós.
13 Ayetzin kyeꞌ ma chi oka tzeꞌnku atzꞌin te twutz txꞌotxꞌ, tuꞌn mi naje toj il. Quꞌn qa ma tzꞌel naj tpitzꞌmejil atzꞌin, nlay bꞌant tuꞌn tel pitzꞌmejix juntl majl, quꞌn ntiꞌxla tajbꞌin, qalaꞌ noq tuꞌn tex xoꞌyit, ex tuꞌn kyjax weꞌxjal tibꞌaj. Tuꞌntzintzjo, kykaꞌyinkxix kyibꞌa, tuꞌn mi naje a at toj kyanmiꞌn.
13 Vós sois o sal da terra; mas se o sal se tornar insípido, com que se há de restaurar-lhe o sabor? para nada mais presta, senão para ser lançado fora, e ser pisado pelos homens.
14 Ex ma chi oka tzeꞌnku spikyꞌin te twutz txꞌotxꞌ, tzeꞌnku jun tnam tokx twiꞌ wutz nlay bꞌant tewit.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre um monte;
15 Ex nlay bꞌant tuꞌn tok txqet jun tzaj, exsin tuꞌn tokx ewitl tjaqꞌ jun kax; qalaꞌ il tiꞌj tuꞌn tjax tibꞌaj xtankoꞌl, tuꞌntzin tspikyꞌemix tkyaqil tuja tuꞌn.
15 nem os que acendem uma candeia a colocam debaixo do alqueire, mas no velador, e assim ilumina a todos que estão na casa.
16 Ikytzin kyejiꞌy, kyyekꞌima kynimbꞌila kywutzxjal, tzeꞌnku spikyꞌin, tuꞌntzin aj tok kykaꞌyin xjaljo kybꞌinchbꞌiꞌn tbꞌanilx, ex kjawil kynimsin tbꞌi qMan Dios toj kyaꞌj.
16 Assim resplandeça a vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras, e glorifiquem a vosso Pai, que está nos céus.
17 Mi kubꞌ kyximiꞌn qa ma chin ula yupil teꞌ tkawbꞌil Moisés exqetziꞌn kyxnaqꞌtzbꞌin yolil Tyol Dios ojtxe. Quꞌn nya ma chin ula yupilte tkyaqiljo luꞌn, qalaꞌ tuꞌn tjapin wuꞌn tkyaqil t-xilin.
17 Não penseis que vim destruir a lei ou os profetas; não vim destruir, mas cumprir.
18 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, nlay najjo kawbꞌil lo, nipela jun tal netzꞌ yol tiꞌj, ajxi tjapin bꞌaj tkyaqil t-xim Dios, ex ajxi tikyꞌ kyaꞌj ex txꞌotxꞌ.
18 Porque em verdade vos digo que, até que o céu e a terra passem, de modo nenhum passará da lei um só i ou um só til, até que tudo seja cumprido.
19 Tuꞌnpetziꞌn, altzin kye jun ma tzikyꞌ tibꞌajjo kawbꞌil, exla qa noq jun tal muꞌẍ yol toj twutz, mo qa ma txi tqꞌmaꞌnj kye txqantl, tuꞌn mi kubꞌ nimite chꞌin, ex tal muꞌẍ k-esbꞌajila toj kyaꞌj. Me anteꞌ, a japin bꞌaj tuꞌn tkyaqilx, ex qa ma txi tqꞌmaꞌn kye txqantl qa il tiꞌj tuꞌn tjapin bꞌaj tkyaqil, ex aj tkanin toj Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj, k-okil qꞌoꞌn te nim toklin.
19 Qualquer, pois, que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e assim ensinar aos homens, será chamado o menor no reino dos céus; aquele, porém, que os cumprir e ensinar será chamado grande no reino dos céus.
20 Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, mi chi oka tzeꞌnku kye Parisey exqetziꞌn xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil, a oꞌkx kyajjo tuꞌn tjapin kyuꞌn kywutzxjal, me noq tukꞌa tkaꞌmin kykꞌuꞌj nkubꞌ kybꞌinchine. Quꞌn qa mix japin kyuꞌn tukꞌa tkyaqil kyanmiꞌn, mi chi okxa toj Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj.
20 Pois eu vos digo que, se a vossa justiça não exceder a dos escribas e fariseus, de modo nenhum entrareis no reino dos céus.
21 Quꞌn bꞌiꞌn kyuꞌn tiꞌ qꞌumj kye ojtxe qxeꞌchil: Mi chi bꞌiyiꞌn, quꞌn qa ma bꞌiyin, at til twutz kawbꞌil te twutz txꞌotxꞌ.
21 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não matarás; e, Quem matar será réu de juízo.
22 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ankyeꞌ noqx qꞌoj kxel taqꞌnin tukꞌa tukꞌa, at til twutz kawbꞌil. Ex ankyeꞌ k-okil lipin yisol tukꞌa, at til twutz tnejil kawbꞌil. Ex ankyeꞌ kxel tqꞌmaꞌn te tukꞌa: Ntiꞌ tnabꞌl, kxeꞌl toj qꞌaqꞌ te jun majx.
22 Eu, porém, vos digo que todo aquele que se encolerizar contra seu irmão, será réu de juízo; e quem disser a seu irmão: Raca, será réu diante do sinédrio; e quem lhe disser: Tolo, será réu do fogo do inferno.
23 Tuꞌnpetziꞌn, qa taja tuꞌn t-xiꞌy qꞌol jun toyaja toj ja te naꞌbꞌl Dios, ex aj tpon, me qa akux s-ul toj tkꞌuꞌja, qa at jun tqꞌoja tukꞌa jun tukꞌiy,
23 Portanto, se estiveres apresentando a tua oferta no altar, e aí te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 mi txiꞌy qꞌol toyaja nej; qalaꞌ nej, ku txiꞌy kubꞌsil twutza te tukꞌiy, tuꞌn tkubꞌ tnajsin tila. Ex ajtzin kykyija toj wen tukꞌa, kuxpin txiꞌtza qꞌol toyaja.
24 deixa ali diante do altar a tua oferta, e vai conciliar-te primeiro com teu irmão, e depois vem apresentar a tua oferta.
25 Ikytziꞌn, qa at jun taj tuꞌn t-xiꞌ patil tey twutz kawil, qꞌonka tilil, tuꞌn tkyija toj wen tukꞌa axsa toj bꞌe, tuꞌntzin mi txi qꞌiꞌn tuꞌn twutz kawil. Quꞌn qa mina, kxel qꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌ xqꞌuqil, tuꞌn tkux jpuꞌn toj tze.
25 Concilia-te depressa com o teu adversário, enquanto estás no caminho com ele; para que não aconteça que o adversário te entregue ao guarda, e sejas lançado na prisão.
26 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn tey, nlay tzꞌetza antza tzmaxiꞌ aj tchjet tkyaqil tkꞌasa.
26 Em verdade te digo que de maneira nenhuma sairás dali enquanto não pagares o último ceitil.
27 O kybꞌiꞌy ajo qꞌumle kye ojtxe qxeꞌchil: Mi chi kyꞌaꞌjiꞌnch.
27 Ouvistes que foi dito: Não adulterarás.
28 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ankyeꞌ qa ma txi tkaꞌyin jun qya, ex qa ma pon tkꞌuꞌj tiꞌj, ma bꞌinchin aj pajil tukꞌa toj tanmin twutz Dios.
28 Eu, porém, vos digo que todo aquele que olhar para uma mulher para a cobiçar, já em seu coração cometeu adultério com ela.
29 Tuꞌnpetziꞌn, wenitla tuꞌn tjatz kyiꞌn toj kyanmiꞌn tkyaqiljo, a nxi qꞌiꞌn kyeꞌy toj il. Ikytziꞌn, noqit qa tuꞌn tpaj kywutza aku chi kubꞌ tzꞌaqiy toj il, kyimitza, ex kyxomixa najchaq. Quꞌn wenitla tuꞌn tnaj jun tnej kyxmilila, tzeꞌnku tuꞌn kyxiꞌ kyxmilila tkyaqil toj qꞌaqꞌ te jun majx, aj kykyima.
29 Se o teu olho direito te faz tropeçar, arranca-o e lança-o de ti; pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que seja todo o teu corpo lançado no inferno.
30 Ex qa noq tuꞌn kyman qꞌobꞌa, aku chi kubꞌ tzꞌaqiy toj il, kytxꞌemimila, ex kyxomixa najchaq. Quꞌn wenitla tuꞌn tnaj jun tnej kyxmilila, tzeꞌnku tuꞌn kyxiꞌ kyxmilila tkyaqil toj qꞌaqꞌ te jun majx.
30 E, se a tua mão direita te faz tropeçar, corta-a e lança-a de ti; pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que vá todo o teu corpo para o inferno.
31 Ex ikyx o qꞌumle ojtxe: Qa at jun xkubꞌ tpaꞌn tibꞌ tukꞌa t-xuꞌjil, il tiꞌj nej tuꞌn tbꞌant jun uꞌj kyxol, qa o chi paꞌyit.
31 Também foi dito: Quem repudiar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn, qa at jun ichin xkubꞌ tpaꞌn tibꞌ tukꞌa t-xuꞌjil noq kukxjo, ex nya tuꞌn ma kubꞌ tzꞌaq t-xuꞌjil toj kyꞌaꞌjin, tuꞌn tpaj k-okileꞌ t-xuꞌjil te aj kyꞌaꞌjil, aj tok meje tukꞌa juntl ichin. Ex ankyeꞌ ichin, k-okil meje tukꞌa qya, a otaq tzꞌel lajoꞌn, ex ikyxjo, k-okil aj kyꞌaꞌjil, quꞌn twutz Dios, nya ma paꞌyitjo qya tukꞌa tnejil tchmil.
32 Eu, porém, vos digo que todo aquele que repudia sua mulher, a não ser por causa de infidelidade, a faz adúltera; e quem casar com a repudiada, comete adultério.
33 Ex ikyxjo, o kybꞌiꞌy a qꞌumle kye ojtxe qxeꞌchil, qa il tiꞌj tuꞌn tbꞌajx kyyola, aj qa ma tzaj kytxkoꞌn tbꞌi Dios toj.
33 Outrossim, ouvistes que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn: Mi tzaj kytxkoꞌn tbꞌi jun aꞌla mo tbꞌi jun tiꞌ toj kyyola; tzeꞌnku tbꞌi kyaꞌj, quꞌn atzin tqꞌuqbꞌil Diosjo;
34 Eu, porém, vos digo que de maneira nenhuma jureis; nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 mo tbꞌi txꞌotxꞌ, quꞌn ax Dios nkawin tibꞌaj; exjo tbꞌi tnam Jerusalén, quꞌn atzin Ttanim Diosjo, a Nmaq Kawil.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei;
36 Ex mi kubꞌ kyqꞌmaꞌn jun kyyola, tiꞌj tsaqil kywiꞌy, quꞌn nlay saqix mo qꞌaqix jun tsmal kywiꞌy kyuꞌnxa.
36 nem jures pela tua cabeça, porque não podes tornar um só cabelo branco ou preto.
37 Qalaꞌ chi yolinxa twutzx qa twutzx, ex qa mina, minax. Quꞌn atziꞌn nkubꞌ kyqꞌmaꞌn tbꞌi aꞌlchaqku kye toj kyyola, tuꞌn tajaw iljo ikyjo.
37 Seja, porém, o vosso falar: Sim, sim; não, não; pois o que passa daí, vem do Maligno.
38 Bꞌiꞌn kyuꞌn qa qꞌumle ojtxe, qa ma tzꞌetz jun kywutza tuꞌn jun xjal, il tiꞌj tuꞌn tetzjo texjal; ex qa ma tzꞌetz kysteꞌy tuꞌn jun xjal, ex il tiꞌj tuꞌn tetzjo texjal kyuꞌn.
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho, e dente por dente.
39 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa at jun xjal s-ok lipin kyiꞌja, mi tzꞌok kyqꞌoꞌn t-xel, expe qa ma tzꞌok laqtzꞌin jun plaj kytziꞌy, kymeltzꞌinxjiꞌy jun plajtl.
39 Eu, porém, vos digo que não resistais ao homem mau; mas a qualquer que te bater na face direita, oferece-lhe também a outra;
40 Ex qa at jun s-ok tstzꞌiꞌminte tkamiẍ kyiꞌja, ex chex qꞌiꞌn twutz kawil tuꞌn tpajjo ikyjo, kyqꞌonxa te, expe qa majxjo kychaketa kykotpinxa.
40 e ao que quiser pleitear contigo, e tirar-te a túnica, larga-lhe também a capa;
41 Ex qa ma tzꞌok qꞌoꞌn il kyiꞌja, tuꞌn t-xi kyiqin jun iqtz toj nikyꞌjin ajlabꞌ, majx kyiqinxa toj juntl ajlabꞌ.
41 e, se qualquer te obrigar a caminhar mil passos, vai com ele dois mil.
42 Chi oka soꞌj tukꞌa tkyaqil, ex mi chi oka nya soꞌj tukꞌa xjal, a ntiꞌ at te.
42 Dá a quem te pedir, e não voltes as costas ao que quiser que lhe emprestes.
43 Ex ikyxjo, bꞌiꞌn kyuꞌn tzeꞌn qꞌumle kyuꞌnxjal ojtxe: Kykꞌuꞌjlinqekjiꞌy kyukꞌiy, ex kyiꞌjlinqemiljiꞌy ayeꞌ nchi jaw, tuꞌn kyqꞌoj kyiꞌja.
43 Ouvistes que foi dito: Amarás ao teu próximo, e odiarás ao teu inimigo.
44 Me metzin weꞌ kxel nqꞌmaꞌn: Tenx tqꞌaqꞌbꞌil kykꞌuꞌja kyiꞌjjo nchi qꞌojin kyiꞌja; ex chi naꞌn Dios kyiꞌjjo nchi yasin kyiꞌja.
44 Eu, porém, vos digo: Amai aos vossos inimigos, e orai pelos que vos perseguem;
45 Quꞌn kꞌwalbꞌajqexixa te kytatiꞌy, a at toj kyaꞌj. Quꞌn ate ntzaj qꞌonte qꞌij kyibꞌajjo wen ex kyibꞌajjo mina; ex n-etz qꞌonte jbꞌal kyibꞌajjo o chi nimin tiꞌj exqetziꞌn bꞌinchil il.
45 para que vos torneis filhos do vosso Pai que está nos céus; porque ele faz nascer o seu sol sobre maus e bons, e faz chover sobre justos e injustos.
46 Quꞌn qa oꞌkqex nchi ok kykꞌuꞌjlinjiꞌy aye kꞌuꞌjlinqiꞌy kyuꞌn, ¿Ma atpela jun oyaj kyeꞌy toj kyaꞌj? Quꞌn ikypen kye peyil pwaq ex jniꞌ aj il nbꞌant kyuꞌn.
46 Pois, se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? não fazem os publicanos também o mesmo?
47 Ex qa oꞌkqex ẍi ok kyqꞌolbꞌinjiꞌy aye nimil, ¿Tiꞌtzin chꞌin wen nbꞌant kyuꞌn ikyjo? Quꞌn ikypen kye xjaljo nbꞌant kyuꞌn, ayeꞌ nya ojtzqiꞌn Dios kyuꞌn.
47 E, se saudardes somente os vossos irmãos, que fazeis demais? não fazem os gentios também o mesmo?
48 Tuꞌnpetziꞌn, chi okxa tzꞌaqle, tzeꞌnkuꞌ te kyTatiꞌy toj kyaꞌj tzꞌaqlexix teꞌ.
48 Sede vós, pois, perfeitos, como é perfeito o vosso Pai celestial.

Ler em outra tradução

Comparar com outra