Mateus 7
KMS vs ARIB
1 Di Jisas mune nari, “Wute aye ni yumbo ur brequ te wundony di brequ puq wundiny wayequ, eti God oyi nungoqi brequ puq nunduq.
1 Não julgueis, para que não sejais julgados.
2 Nungoqi wute yumbo ur brequ rind kin te ningg pughe gri simbe wundiny kin te otiwo God nungoqi mune pugrine simbe nunduq, di nungoqi wute aye yumbo pughe gri pu weny ye te kin pugrine ei God nungoqi oyi neuq ye.
2 Porque com o juízo com que julgais, sereis julgados; e com a medida com que medis vos medirão a vós.
3 Pughe kin ningg nu yumbo tinanji nimand nde rar pe yequ kin te muq gudoq, pudi nyumo bidi yumbui nu non rar pe yequ kin te gudoq segi?
3 E por que vês o argueiro no olho do teu irmão, e não reparas na trave que está no teu olho?
4 Nyumo bidi yumbui nunde rar pe yequ, tedi pughe kin ningg nu non nimand ningg kuari, ‘Nu yeru, nge tinanji woju nunde rar pe yequ kin te kitaw wi?’
4 Ou como dirás a teu irmão: Deixa-me tirar o argueiro do teu olho, quando tens a trave no teu?
5 Nu wuti nei tevi kin! Nyumo bidi nu non nde rar pe yequ kin te taqwi pre, ei nu oghine rar ghat, muqdi tinanji woju nimand nde rar pe yequ kin te taqwi.
5 Hipócrita! tira primeiro a trave do teu olho; e então verás bem para tirar o argueiro do olho do teu irmão.
6 “Nungoqi yumbo yuwon kin te nyombui weny riq wayequ. Eti nyombui tene nungoqi mune rutuqu. Di nungoqi mitani pu nde meware ruso wayequ. Eti ni nyinge ruwo.”
6 Não deis aos cães o que é santo, nem lanceis aos porcos as vossas pérolas, para não acontecer que as calquem aos pés e, voltando-se, vos despedacem.
7 “Yumbo ningg pengu wand tedi wateri, meri wutiny tedi wuqond, ngimrawu baq wand tedi ngim bi muauq.
7 Pedí, e dar-se-vos-á; buscai, e achareis; batei e abrir-se-vos-á.
8 Te pugri wute buagi yumbo riteri ningg pengu rind kin te riteri ye, di wute yumbo ruqond ningg meri ritiny kin te ruqond ye, di wute rir ruso ningg ngimrawu pe baq mand kin te ngim bi muany ye.
8 Pois todo o que pede, recebe; e quem busca, acha; e ao que bate, abrir-se-lhe-á.
9 “Pudi nungoqi kin iri nonyimi bret ningg pengu nindig, di ni kiyi wet iri neng ye bri?
9 Ou qual dentre vós é o homem que, se seu filho lhe pedir pão, lhe dará uma pedra?
10 Muq wo iri umo ningg kiyi pengu nindig, di kiyi oyi ghati neng ye bri? Te tuqui segi.
10 Ou, se lhe pedir peixe, lhe dará uma serpente?
11 Nungoqi wutaqu buagi brequ ye, pudi nungoqi yumbo oghi ye wateri wo weny ye nei wamb. Pugri bu nungoqi nei wamb, nuyi wam nas kin ni wuti tughe ni pengu nindig, tedi ni yumbo oghi kin neng ye.
11 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas dádivas a vossos filhos, quanto mais vosso Pai, que está nos céus, dará boas coisas aos que lhas pedirem?
12 Yumbo ur buagi wute aye nungoqi nde puq ren ningg wari kin pugrine ei nungoqi mune ninde puq wen. Wand ven ni Moses ningg lo di propet ni simbe mand kin wand puate ane tuquine.”
12 Portanto, tudo o que vós quereis que os homens vos façam, fazei-lho também vós a eles; porque esta é a lei e os profetas.
13 “Ngimrawu wokuandi te ningg ei nungoqi war wo. Pudi ngimrawu wase pe opu kin te ni yumbui nganye, di ngim mune quan nganye yumbui, pugri bu wute tende segine nyinge rire ruso ye tuqui. Wute nganye buagi ni tende nyinge rire ruso.
13 Entrai pela porta estreita; porque larga é a porta, e espaçoso o caminho que conduz à perdição, e muitos são os que entram por ela;
14 Pudi wute ninge ni yuwon pu pas kin tiqe pe tende ruso ningg, tedi ni ngimrawu wokuandi pe opu ruso. Tiqe tende wute ruso kin ni buid kumo rip, wute ire irene ni tiqe tende ruso.”
14 e porque estreita é a porta, e apertado o caminho que conduz à vida, e poucos são os que a encontram.
15 Jisas ni mune simbe nand nari, “Propet wandoqi kin te ningg ei yeng wawo yuwon. Ni nyombui dabo kin sipsip chongo mirang wughe kin pugri, di ni sipsip nde tumo mondo ei sipsip mat rise ningg. Ni mandi kin te nungoqi wuqond wute oghi, pudi ninde nei pe nungoqi puamb muauq wandi, ei unje mupuqu ningg.
15 Guardai-vos dos falsos profetas, que vêm a vós disfarçados em ovelhas, mas interiormente são lobos devoradores.
16 Ni yumbo ur pughe ye yembe mindiny kin te wuqond di nei wamb wute oghi ye o wute wandoqi kin. Wute wain yi sare mundim pe riyi pu yeru map segi, di sanyi yi sare tubrege pe riyi pu yeru map segi.
16 Pelos seus frutos os conhecereis. Colhem-se, porventura, uvas dos espinheiros, ou figos dos abrolhos?
17 Nyumo oghi kin ni yi oghi ye rire, di nyumo brequ kin ni yi brequ ye rire.
17 Assim, toda árvore boa produz bons frutos; porém a árvore má produz frutos maus.
18 Nyumo nyam kure kin pe nyumo yi brequ kin riyi tuqui segi, di nyumo brequ kuse kin pe mune pugrine nyumo yi yuwon kin riyi tuqui segi.
18 Uma árvore boa não pode dar maus frutos; nem uma árvore má dar frutos bons.
19 Nyumo buagi ni yi yuwon kin riyi segi kin ni di mawo wase pe memare riwo namb.
19 Toda árvore que não produz bom fruto é cortada e lançada no fogo.
20 Te kin pugrine nungoqi ni yumbo ur brequ te wundom di nei wamb ni wute God nde pu nei matevi simbe mand kin segi.
20 Portanto, pelos seus frutos os conhecereis.
21 “Eti nungoqi pugri nei wamb wari, nungoqi nge yumbui puq wundigh kin te ninggne ei God nde si nambu was tuqui, pudi te tuqui segi. Wuti iri ni nge wuyi wam nas kin ni nari kin yembe te yembe nindiny, tedi ni God nde si nambu nas kin tuqui.
21 Nem todo o que me diz: Senhor, Senhor! entrará no reino dos céus, mas aquele que faz a vontade de meu Pai, que está nos céus.
22 Otiwo God ni wute buagi ir nawo kin tende puayi di wute nganye buagi ei nge ningg riri, ‘Yumbui, beghi nunde nyamb pe propet kin wand simbe bad, di nunde nyamb pe wute ququ brequ yemu kin puaq bidiny, di nunde nyamb pe beghi yumbo ur gre ye yembe bidiny.’
22 Muitos me dirão naquele dia: Senhor, Senhor, não profetizamos nós em teu nome? e em teu nome não expulsamos demônios? e em teu nome não fizemos muitos milagres?
23 Tende puayi di nge ni pugri simbe gidiny, ‘Nge nungoqi nei gubuq segi. Nungoqi kring wo, nungoqi yumbo ur brequ yembe wundiny ye.’”
23 Então lhes direi claramente: Nunca vos conheci; apartai-vos de mim, vós que praticais a iniqüidade.
24 Jisas ni mune wand simbe nand, “Wute nge wand ven rutungu di nge kari kin pugrine puq ren kin te ni wuti nei yuwon ye rise kin pugri. Wuti nei yuwon ye rise kin ni wuti iri wet yumbui pe tende baj yembe nindig kin pugri.
24 Todo aquele, pois, que ouve estas minhas palavras e as põe em prática, será comparado a um homem prudente, que edificou a casa sobre a rocha.
25 Wuye yumbui wundi, wuye nime nase, di nyumurighi yumbui naghe, quan buagine rindi baj choch rip, pudi baj pombri no segi. Baj te kin wet yumbui tamu mas kin te baj rit nase, bu ni pombri no kin tuqui segi.
25 E desceu a chuva, correram as torrentes, sopraram os ventos, e bateram com ímpeto contra aquela casa; contudo não caiu, porque estava fundada sobre a rocha.
26 Pudi wuti iri ni nge ningg wand ven nutungu segi ye te ni wuti iri nei ghabe rindig ye ni baj wuye jiji pene yembe nindig kin pugri.
26 Mas todo aquele que ouve estas minhas palavras, e não as põe em prática, será comparado a um homem insensato, que edificou a sua casa sobre a areia.
27 Wuye yumbui wundi, wuye nime nase, di nyumurighi yumbui naghe, quan buagine rindi di baj te choch rip, tedi baj te pombri no naghe. Di baj te quanene bi no naghe.”
27 E desceu a chuva, correram as torrentes, sopraram os ventos, e bateram com ímpeto contra aquela casa, e ela caiu; e grande foi a sua queda.
28 Jisas ni wand ven simbe nand pre, wute buagi ni wand bei neny kin te ningg nei kumo rimb.
28 Ao concluir Jesus este discurso, as multidões se maravilhavam da sua doutrina;
29 Te pugri Jisas wand nand kin te nikin wute Moses ningg lo wute bei meny kin ni wand mand kin pugri segi. Ni wand nand kin te wute rutungu nei kumo rimb di riri wuti nen ni gre ane wand nand.
29 porque as ensinava como tendo autoridade, e não como os escribas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?