Mateus 6
KMS vs ARC
1 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nungoqi nei wumbiq yuwon, nungoqi yumbo ur tuquine kin wute aye nde rar pe bei wand ei ni rundoqu di ni nungoqi nyamb rindivi viyo ningg wari muq bei wand wayequ. Nungoqi pugri puq wen, tedi nungoqi nuyi nginy tu wam yumbo oyi nunduq kin manyi nunduq segi.
1 Guardai-vos de fazer a vossa esmola diante dos homens, para serdes vistos por eles; aliás, não tereis galardão junto de vosso Pai, que
2 Pughe puayi nungoqi wute yumbo segi kin te yumbo weny ningg, eti wuti iri no wub namb di wute buagi nei rimb kin pugri. Nungoqi pugri puq wen wayequ. Wute nei tevi kin ni pugri qa puq men, ni mo God yumbui nyamb mirang kin baj pe di tiqe moqine yemu pugri puq men ei wute ni nyamb rindivi viyo. Nge nganyene simbe guduq, wute te ni nyamb rindivi viyo, pudi God ni yumbo nuam rise segi.
2 Quando, pois, deres esmola, não faças tocar trombeta diante de ti, como fazem os hipócritas nas sinagogas e nas ruas, para serem glorificados pelos homens. Em verdade vos digo
3 Pudi nu wute yumbo segi kin te yumbo kueny ningg ate nu si tuan yumbo ur yembe gudiny kin te si qaqi nei gub wayequ.
3 Mas, quando tu deres esmola, não saiba a tua
4 Te ei wute buagi ni nei rimb segi. Di nu nuyi ni nuqond nu waghi grine pugri puq kuen, tedi nu yumbo yumbui manyi nunduq kin te ghateri tuqui.”
4 para que a tua esmola seja te recompensará publicamente.
5 Jisas mune nari, “Nungoqi God pengu wundig ningg, eti nungoqi wute nei tevi ye puq men kin pugri puq wen. Ni God yumbui nyamb mirang kin baj pe mo di tiqe moqine mes pu yemu God ane wand ei wute buagi ni ruqond yawo kurem. Nge nganyene simbe guduq, ni oyi kin te materi pre.
5 E, quando orares, não sejas como os hipócritas, pois se comprazem em orar em pé nas sinagogas e às esquinas das ruas, para serem vistos pelos homens. Em verdade vos digo que já receberam o seu galardão.
6 Pudi nu Yumbui pengu gudig ningg, ate nu yo baj pe ghar yo, ngim yiqu, di nuyi suqo pu nas kin te pengu ndig. Di nu nuyi nu nuqoind nu suqo grine puq kuen, tedi ni yumbo yumbui manyi nunduq kin te ghateri tuqui.
6 Mas tu, quando orares, entra no teu aposento e, fechando a tua porta, ora a teu Pai, que vê o que
7 “Pughe puayi nungoqi Yumbui pengu wundig ningg, nungoqi wand isis simbe wand wayequ. Juda segi kin ni pugri puq men. Ni pugri nei mamb, ni wand dobui mand ei nikin god ni wand mutungu.
7 E, orando, não useis de vãs repetições, como os gentios, que pensam que, por muito falarem, serão ouvidos.
8 Nungoqi ni puq men kin pugri puq wen wayequ. Te pugri nungoqi nuyi pengu wundig segine ni nei namb pre nungoqi yumbo pughe ye segi bu ni pengu wundig.
8 Não vos assemelheis, pois, a eles, porque vosso Pai sabe o que vos é necessário antes de vós lho pedirdes.
9 “Nungoqi Yumbui pengu wundig ningg, te pugri ei pengu wundig:
9 Portanto, vós orareis assim: Pai nosso, que
10 Beghi nu pengu buduw ei wute di yumbo buagi nunde si nambu ris ye ngeri te tumo ndiny. Wute wam mas kin ni nu kuari kin wand mutungu kin pugrine ei wute qi pe kin mune puq men.
10 Venha o teu Reino. Seja feita a tua vontade, como no céu.
11 Beghi nginy manyi manyi mir yengu.
11 O pão nosso de cada dia dá-nos hoje.
12 Beghi wute aye unje rupumu kin te beghi wand puaq bidiny kin pugrine nu oyi beghi unje pap kin wand te puaq ndug.
12 Perdoa-nos as nossas dívidas, assim como nós perdoamos aos nossos devedores.
13 Di beghi yumbo wandoqi rundug kin te si ghare rindi wayequ, pudi nu beghi Satan ningg imb wangu.’
13 E não nos induzas à tentação, mas livra-nos do mal; porque teu é o Reino, e o poder, e a glória, para sempre. Amém!
14 “Wute nungoqi unje rupuqu kin te wand puaq wundiny, tedi nungoqi nuyi wam nas kin te ni oyi nungoqi mune wand puaqne nunduq.
14 Porque, se perdoardes aos homens as suas ofensas, também vosso Pai celestial vos perdoará a vós.
15 Pudi nungoqi wute wand puaq wundiny segi, tedi nungoqi nuyi nungoqi unje wap kin wand te mune puaq nunduq segi.”
15 Se, porém, não perdoardes aos homens as suas ofensas, também vosso Pai vos não perdoará as vossas ofensas.
16 Di Jisas mune nari, “Di pughe puayi nungoqi Yumbui nyamb wundivi viyo ningg mir uny yequ, nungoqi yivany kin quenge nase wayequ, eti wute nei tevi kin puq men kin pugrine puq wen. Ni quenge nati di inyap mamb ei wute muqond di nei mamb wute te ni mir ane yemu. Nge nganyene nungoqi simbe guduq, wute te ni oyi kin te materi pre ye.
16 E, quando jejuardes, não vos mostreis contristados como os hipócritas, porque desfiguram o rosto, para que aos homens pareça que jejuam. Em verdade vos digo que já receberam o seu galardão.
17 Pudi nu mir segine yo ningg, nu quenge wuye ghaip di yu puraq ghand,
17 Porém tu, quando jejuares, unge a cabeça e lava o rosto,
18 te ei nu mir ane yengu kin te wute buagi nei rimb segi. Pudi nu nuyi suqo pu nas kin nine nei namb, di ni nuqond nu suqo grine puq kuen, tedi ni oyi nunduq kin yumbo manyi nunduw kin te ghateri tuqui.”
18 para não pareceres aos homens que jejuas, mas sim a teu Pai, que
19 Di Jisas mune nari, “Nu qi pe ven nde nu yumbo isis yirur ei nu yumbo quan rise ningg ghari wayequ. Qi pe ven nde choi di bughi ane yumbo te brequ rindiny, di wute nyungu ye mandi baj bir mawo mar mo yumbo te nyungu mand.
19 Não ajunteis tesouros na terra, onde a traça e a ferrugem
20 Pudi nungoqi yumbo wirur kin te nginy tu wam kin te ningg ei wirur. Nginy tu wam te choi di bughi ane yumbo te brequ rindiny segi, di wute nyungu ye mandi baj bir mawo mar mo yumbo te nyungu mand tuqui segi.
20 Mas ajuntai tesouros no céu, onde nem a traça nem a ferrugem consomem, e onde os ladrões não minam, nem roubam.
21 Tiqe nu yumbo ris kin te nu nei mune tendene ei vise.”
21 Porque onde estiver o vosso tesouro, aí estará também o vosso coração.
22 Di Jisas mune nari, “Rar ni ghimbi pe kin ti. Nu rar oghine wuse, tedi nu ghimbi quanene ti rise.
22 A candeia do corpo são os olhos; de sorte que, se os teus olhos forem bons, todo o teu corpo terá luz.
23 Pudi nu rar brequ wuse, tedi nu ghimbi quanene burpoq rip. Pugri bu nu ghimbi pe kin ti te burpoq rip, tedi burpoq te quan nganye yumbui.
23 Se, porém, os teus olhos forem maus, o teu corpo será tenebroso. Se, portanto, a luz que em ti há são trevas, quão grandes
24 “Wuti iri ni nginy iri ninggne wute temi nde yembe nand tuqui segi. Ni pugri puq nen tedi ni iri yambu nireng, di iri yawo nirang righe. Di ni iri ningg wand nutungu, di iri dob neng. Te kin pugrine nungoqi God di wet bidi ane si nambu was tuqui segi.
24 Ninguém pode servir a dois senhores, porque ou há de odiar um e amar o outro ou se dedicará a um e desprezará o outro. Não podeis servir a Deus e a Mamom.
25 “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, eti nungoqi non ghimbine nei wumbiny wari, ‘Beghi mir pughe ye bri pe, di wuye pughe ye bri pe?’ O wari, ‘Beghi chongo pughe ye bri pare righe?’ Pudi mir chongo ane te yumbui segi, beghi pas pas otiwo kin te quan nganye yumbui.
25 Por isso, vos digo: não andeis cuidadosos quanto à vossa vida, pelo que haveis de comer ou pelo que haveis de beber; nem quanto ao vosso corpo, pelo que haveis de vestir. Não é a vida mais do que o mantimento, e o corpo,
26 Nungoqi wapi te wuqond. Ni mir ri righe segi, di ni mir riteri mir baj pe ruwo ris segi. Pudi nungoqi nuyi wam nas kin ni mir bag namb. Pudi wapi ni yumbui segi, nungoqi quan nganye yumbui.
26 Olhai para as aves do céu, que não semeiam, nem segam, nem ajuntam em celeiros; e vosso Pai celestial as alimenta. Não tendes vós muito mais valor do que elas?
27 Di nungoqi yumbo ren nei wumbiny kin te ningg was chiraq tuqui segi.
27 E qual de vós poderá, com todos os seus cuidados, acrescentar um côvado à sua estatura?
28 “Di nungoqi pughe kin ningg chongo ningg yivany ware? Nungoqi sare bori kis ur ur kin te wuqond. Ni yembe rind segi, di nikinne chongo yembe rindiny segi.
28 E, quanto ao vestuário, porque andais solícitos? Olhai para os lírios do campo, como eles crescem; não trabalham, nem fiam.
29 Pudi nge nungoqi simbe guduq, asi king Solomon ni chongo ur yuwon yuwon kin buagi te nare righe, pudi ni chongo quan nganye yuwon segi. Sare bori kis ur ur kin te ni quan nganye yuwon rind.
29 E eu vos digo que nem mesmo Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como qualquer deles.
30 Muq nyungo buagi yeru kin te prangi wute mandi, di mawo, di wase pe memare riwo namb. Nyungo ren kin God ni chongo neny ye. Nungoqi wute God oghine nei wumbig segi kin! Ni nungoqi chongo neuq ye.
30 Pois, se Deus assim veste a erva do campo, que hoje existe e amanhã é lançada no forno, não vos
31 Pugri bu nungoqi yumbo ren kin ningg yivany ware di wari, ‘Beghi muainde mir pateri pe, di muainde wuye patekui pe?’ Di wari, ‘Beghi chongo pughe ye ei pare righe?’ Nungoqi pugri puq wand wayequ.
31 Não andeis, pois, inquietos, dizendo: Que comeremos ou que beberemos ou com que nos vestiremos?
32 Juda segi kin ni te kin ningg nei kumo mamb. Pudi nungoqi te kin ningg nei kumo wamb wayequ, te pugri nungoqi nuyi wam nas kin ni nei namb nungoqi yumbo te nei wumbiny.
32 (Porque todas essas
33 Pudi muq nungoqi pugri ei puq wen. Nungoqi God ei weti nowi king ningg nas, di ni ningg yumbo ur tuquine kin te wateri, di God ni oyi yumbo buagi aye oghi ye te nungoqi neuq.
33 Mas buscai primeiro o Reino de Deus, e a sua justiça, e todas essas
34 Pugri bu nungoqi yumbo prangi kin te ningg yivany ware wayequ. Yumbo prangi kin te rise ye. Nginy iri kin mai te nginy te kin maine.”
34 Não vos inquieteis, pois, pelo dia de amanhã, porque o dia de amanhã cuidará de si mesmo. Basta a
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?