Romanos 9

IMO vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Kraistinga iyemu moro na ungu paimbomu nio. Kolo naa toro. Mini Kake Telimuni nanga konopuna paa nino nimona lipo manjiro.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 — ausente —
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 — ausente —
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Oi Goteni Israel imboma kanopa lipe nanga bakuluma molangei nimbe tepa ltimu ulumu kinye Gotenga pa telimu kinye, ungu nendo yando nimbe panjipe mi lierimu unguma kinye, Mosesini ungu mane tirimu ungu manema kinye, Gote popo toko kapi ninge ulumu kinye, eno kinye i tepo i tepo tembo nimbe panjirimu unguma kinye, ima pali enonga.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Pulu polko anda kolepa iye awilima Israel imboma enongala. Kraist maina iye molombaindo anda kolepalemani yandopa kalko ltingi imbo teni Kraist merimuna yu enonga talapena wendo orumula. Yu melema pali nokoromo Gote. Yu takiraki kapi nimbo tiye naa kolopo imbi lipo ola mundemili. I paa.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Linonga kolepa Israeleni kalopa ltimu imbo nanga ango kame mare awini Gote umbulu tirimelemunga kondo teremo nalo eno teremelemunga tepo niomu Goteni Israel imboma kinye tembo nimbe panjirimu ungumu kamukumu mainye pumo nimbo naa nio. Linonga kolepa Israeleni kalopa ltimu imboma pali Israel lapu imbi akuna naa moromele.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Abrahameni kalopa ltimu imboma pali yunge bakuluma moromele manda naala nimolo. Oi Goteni Abrahamendo aku tepa nimbelie nimbeindo,
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Aku ungumunga pulumu i tepa: Lino Abrahameni kalopa ltimumunga Gotenga bakuluma moromolo manda naa ninge. Goteni Abrahamendo imboma kinye tembo nimbe panjirimu ungumu paimbo ningo ipuki tirimele imboma kau Goteni Abrahamenga bakuluma nimbe karomo.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Goteni tembo nimbe panjirimu ungumu i tepa.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Akumu kau molo. Rebekani merimu ungulu talonga lapa tendekumu kau, akumu linonga anda kolepa Aisak kanomu.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Aku tepa mele Gotenga bukuna ungu te moromo, akumu i tepa:
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Goteni aku ulu terimumunga linoni ambele nimoloya? Goteni aku tepa terimu mele alowa tepa, tepa kenjirimu nimoloya? Akumu paa manda molo.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Aku ulumunga Goteni Mosesindo nimbeindo,
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Akumunga imbo teni Goteni na yunge imbomu nimbe mako topili konopu ltemomunga Goteni yunge nimbe mako naa toromo. Molo imbo teni Na mako topili nimbelie mindili nomba ulu teremo akuma kanopa mako naala toromo. Goteni yunu, yunge kondo koromo akumuni kau aku ulu teremo.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Aku ulumunga Goteni Mosesinga kerena Isip iye nomi kingimundo nimu ungumu Gote yunge Bukuna moromo akumu i tepa,
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Akumunga, kinye lino i tepo pimolo. Goteni Imbo te kondo kolombo konopu lemo imbomu paimbo kondo koromo. Nanga ungumu naa pilipe tui tipili nimbo konopu lemo imbomu paimbo aku tepa moromo.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Akumunga kinye eno imbomanga teni na walipe pilipelie nimbeindo, Goteni aku teremo lemo lino ulu kerima teremolo mele kanopalie lino ambe temona teko kenjirimele nimoya? Goteni konopuna pilipe tembo konopu lemo mele narini manda molo nimbeloya nilka.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Aku nilkala nalo maina imbo narini Goteni ulu teremomanga teko kenjirino nimbe iri tombaloya? Imbo teni melte wamoromo wali aku melemuni imbomundo na ambe temona aku teko wamoronoya nimbeloya?
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Maini mingima wamoromo iye teni mingi talo wamopalie kamukumu noimbei mingi te wamopa, koieka noimbei mingi te wamopa aku tepa manda naa wamombaloya? Akumu yunge kongonomu.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Aku lemo Goteni aku tepa manda naa tembaloya? Goteni Yunge mumindili kolto mele mona wendo opili, yunge engemu kanangei nimbe, mele tepo kenjimbo konopu lemo melema tepa kenjimbelo walimu wendo ombalo kinye tembalo waimu we liepili tiye koromo aku ulu teremonje?
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Yunge oi wamopa noindirimu mele pengama kondo kolopa yu kinye lepa kondopili nimbelie yunge pa telimu kinye engemu talo kanoko, yunge molopa kondoli ulumu mele pengamani kanangei nimbe oi mele kerima we liepili nimonje.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Melema kondo kolombaindo tembalo melema nio akuma lino maina imbo Goteni kanopa ltimu imboma. Lino Juda imbomanga mare kau molo. We imbo mare kape waye.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Akumundo Goteni oi nimu ungu Hoseani bukuna torumu moromo mele i tepa,
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Kombu tenga eno nanga imboma molo niu aku kombuna eno koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo Gotenga bakuluma nimbo, (Hos 1:10)
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 — ausente —
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 — ausente —
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Imbo pokore kau molonge aku Aisaiani nimu mele akumu i tepa:
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Aku lemo kinye linoni ambele nimoloya? I tepo nemili, Israel imboma ningo naa moromele imbo lupemani imbo toya tolima molamili ningo mindili nongo uluma naa teko moloringi aku imboma Goteni imbo toya tolima nimbe kanorumu. Gotenga ungumu paimbo ningo ipuki tiringimunga Goteni eno imbo toya tolima nimbe kanorumu.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Nalo Goteni yunge nimbe kanopa ltimu Israel imbomani eno Goteni imbo toya tolima nimbe kanombalo ungu mane te lombilemili ningo molkolio te naa lierimuna koroko kelkolio Goteni eno imbo toya tolima naa nimuna naa ltingi.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ambe telka imbo toya tolima naa moloringiya? Eno Gotenga unguma paimbo ningo ipuki naa tiringi akumunga eno imbo toya tolima naa moloringi. Eno enongano mindili nombo ulu pengama temolo wali lino imbo toya tolima nimbe kanombalo konopu leringimunga Goteni eno imbo toya tolima nimbe naa kanorumu. Imbo kika tenderemo koumuni aku imboma kika tendepa tepa ai tondoromo.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Aku koumundo Gotenga bukuna Aisaiani torumu ungu te moromo, akumu i tepa:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra